Bɔɔlɔs ninḏi-ŋgwɔ etheele Rɔɔma mɔrkǝb-gi.
1 Nǝ kinaŋw mǝ ŋiɽaŋal oro ṯuunyu tɔtɔpɔt etheele nyiiŋǝ mɔrkǝb-gi Liiṯaaliya, nǝr inḏǝthǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔsi misaajiin-gi kwɔthaathɔ ḏoobitha ṯǝni Yuulyuus, ṯǝthi jesh kwir Rɔɔmaani, kwanyjiccǝr yiriny yǝni, “Jesh kwǝthi Imbraaṯɔɔr.” 2 Nǝnyii dallɔ ki-mɔrkǝb-lɔ kǝzir wǝni Anḏraamiiṯ, kwɔgittathɔ etheele ki-muḏun kwɔnaanɔ ŋwɔthɔṯɔma kiyǝni ŋwɔthi muḏiiriiyyǝ kwǝthi Aasiiyya-ŋw. Nǝ Arasṯarkhus kwǝthi Mǝkḏuuniiyyǝ-ŋw naani nyii-ŋǝli kwɔnannɔ Ṯasaaluuniiki. 3 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro tǝ, nǝnyii ɔppathi Sayḏa. Nǝ Yuulyuus ǝthici Bɔɔlɔs-ŋwa ŋimiɽiyǝ-nǝ, mindaŋ nɔŋw duŋgwǝci etheele ethi iisa limethgen, mindaŋ ethi inḏǝthǝ kwomne kweere kwiiraca. 4 Nǝnyii ṯamthɔ kinaŋw ninyeele, nǝ kaka a kwɔɔmathi-nyji-gwɔ kɔrɔn-na, ninyeele lǝɽinyinǝ jǝziiŋǝ-gi kwǝthi Gɔbrɔs-ŋwɔ. 5 Nǝnyii uɽǝthǝ bahara-na kǝzir wǝni Kiiliikiiyyǝ, nǝ Bamfiiliiyyǝ, nǝnyii ɔppatha Miira kwɔnaanɔ Liikiiyyǝ. 6 Nǝ ḏoobiṯ kaṯṯasi mɔrkǝbǝ kwette kinaŋw kwinḏi Iskanḏǝriiyyǝ-ŋgi, kwinḏi etheele Iyṯaaliya, mindaŋ nɔŋgwɔ allasi nyuŋwsi-lǝ 7 Ninyeele ŋaaw-la mammak ŋwaamin ŋwittǝzir libii ṯurvǝ biɽǝ-biɽeṯ, mindaŋ nǝnyii ɔppatha kimaara ki-mǝḏiinǝ kwǝni Kaniiḏus. Nǝnyji kɔrɔn ere duŋgwǝci mac ethi dɔŋgwatha-lɔ kwokwony ǝzir-yi wiilathiny-gwɔ, mindaŋ ninyeele lǝɽinyinǝ ṯuɽumǝ-thi ṯǝthi jǝziirǝ kwǝthi Kiriiṯ-ŋwɔ, lidaarica mǝḏiinǝ kwǝni Salmuunǝ. 8 Nǝnyii daari nḏɔṯɔm-li linḏa ṯurvǝ tɔppa biɽe-biɽeṯ mindaŋ nǝnyii ɔppatha kǝzir wǝni “Mawaani Kwisaaw” kwɔnaanica mǝḏiinǝ keṯṯok kwǝni Lisaa-iiyya.
9 Nǝnyii naani ŋwɔɔmɔri ŋwuuru kinanaŋw, mindaŋ nǝ ŋiɽaŋal oro khaṯar ethi aari isṯimir safar-gi, kaka mǝgwɔ laamin ṯamthɔ lǝni arminḏaan. Mindaŋ nǝsi Bɔɔlɔs icci ŋejmethi nɔŋwsǝccǝŋw, 10 “Lɔr laalɔ, nyii ŋgwɔ kwɔmeese safara kwǝri kwɔmoro khaṯar kɔnɔŋw tuk, nǝ kiirannalɔ kwinḏi ethi anḏi kwɔppa kwǝthi bɔḏaa@a, mɔrkǝb nǝ nyiiŋǝ tok ǝri kiirasi ŋimiitha-lɔ.” 11 Laakin nǝ ḏoobiṯ ǝmmini ŋiɽaŋali ŋandisasi kapṯin-ŋǝ kwɔr-gi kwǝthi mɔrkǝbǝ, nɔŋwseere kettice yǝy ŋa ŋandisasi Bɔɔlɔs mac. 12 Na miina ere ɔvthɔnni mac ethi-ŋwɔ nanni kinaŋw koo-ŋi; minḏaŋ nǝ luuru ǝmmini etheele bahar-gina mindaŋ aŋgiroro mǝmkin ethi ɔppathi Fiiniks mindaŋ ǝŋgir naani kinanaŋw koo-gi. Nǝ Fiiniks oro miinǝ kwǝthi Kiriiṯ-ŋwɔ kwɔnaanɔ jǝnuub gharbi, nǝ shamaal gharbi tok.
Kɔrɔn kɔppa ki-bahar-na.
13 Nǝ kɔrɔn aari ibṯǝḏi ethi ɔva jǝnuub-ŋgi kinḏǝlɔ mammak, mindaŋ nǝ lɔr aarɔŋw nyiiŋǝ limǝ kaṯṯasi karatha kǝri, mindaŋ nǝr alla marfa@iinǝ kithaay, e-ta nǝrmǝ iiḏǝthǝ kithaay nereele, linḏi nḏɔṯɔm-li lǝthi Kiriiṯ-ŋwɔ. 14 Laakin nǝ kɔrɔn ɔvanna-ṯǝ kinaŋw-lɔ ṯogdo-togdo kɔppa kǝni shamaal shergi, nɔŋw ɔppɔthina ŋɔmmaŋi-ŋɔmmaŋi jǝziirǝ-ŋgi. 15 Nɔŋw opɔppe mɔrkǝbǝ, nǝ kaka niti nɔrɔr-gwɔ mǝmkin mac ethi mɔrkǝb kwɔɔmathɔ kɔrɔn-na, nǝnyii aalaci kɔrɔni rii ethiili. 16 Nǝnyii ǝɽinyini kwokwo kinaŋw mǝnyiila nḏɔṯɔm-li lǝthi jǝziirǝ kwette kwokwɔɽony kwɔnaanathi jǝnuub-ŋgi kwǝni Kalɔɔḏǝ. Nǝnyii kaṯṯasi ṯurvǝ ṯokwo kinanaŋw, laakin nǝnyǝthi ŋɔma ethi kilǝthi timɔrkǝbǝ tokwɔɽony. 17 Mindaŋ mǝr allasi ki-mɔrkǝb-nǝ nǝr ippǝsi mɔrkǝbǝ ŋwar naana. Nǝr ṯeenye ethi mɔrkǝb ove ramla rǝṯiila ŋwɔthɔṯɔm-ŋi ŋwɔthi Liibiiyǝ-ŋwɔ, mindaŋ nǝr dsappasi yirethi-lɔ yǝṯi iili mɔrkǝbǝ, mindaŋ nǝr duŋgwǝci ethi kɔrɔn iili wɔɽeny. 18 Nǝtǝ kɔrɔn kɔppak aari isṯimir ethi ɔppa-lɔ, mindaŋ mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro, nǝraari ibṯǝḏi ethi kagiṯṯɔ bɔḏaa@ kwokwo ŋaaw-na, 19 nǝ ki-laamin lithaathɔ, nǝr kagiṯṯɔ kwomne kwokwo kwǝthi mɔrkǝb ki-bahar-na. 20 Nǝnyii naani ŋwaamin ŋwuuru liti liisa aaŋwɔna wala rɔɔrɔm mac, nǝtǝ kɔrɔn kɔppa aari isṯimir ethi ɔppa-lɔ tig-tig. Mindaŋ ninyeere kittatha kwokwony mac ethaarɔŋw nyiiŋǝ linaani limiithɔ.
21 Mǝ lɔr nɔani ŋwaamin ŋwittǝzir yaaŋwɔ-yi, mindaŋ nǝ Bɔɔlɔs diiɽi nɔŋwsǝccǝŋw, “Lɔr laalɔ, ŋɔvthanna ǝŋgir-nyii niŋnaca mindaŋ ǝŋgireere diiiɽǝ mɔrkǝb-gi min Kiriiṯ mac; mindaŋ ǝŋgireere ṯuusi, wala ethi kiirasi kwomne-lɔ kweere tok mac. 22 Laakin kire-kirem-ŋgwɔ tǝ, ŋǝsi tuurǝccǝlɔ etheere ṯeenye mac! Kwiti kweere daŋgal-na mac kwɔgiirasi ŋimiitha-lɔ ŋuuŋun, mɔrkǝb kwir-ṯa dak kwinḏi ethi kiirannalɔ. 23 Kaka ninḏi-gwɔ meleka naaniny-gwɔ kilgin kilkǝlu, kwǝthi Allah wiinyi wǝṯi-nyii kwogwɔccelɔ, 24 nɔŋwɔccǝ nyuŋwɔ-ŋw, ‘Ǝṯi ṯiinya mac Bɔɔlɔs! Laazim a rilli kiyǝnǝ yǝthi Imbraaṯɔɔr. Allah wɔmǝŋǝ inḏǝthǝ ŋimiitha ŋǝthi kila tatap laariŋa-li Saafirɔ’. 25 Ŋwɔṯaŋw lɔr laalɔ ǝṯi ṯiinya mac! Kaka nallathiny-gwɔ Allah ṯɔgwori naana, ethi ŋiɽaŋal ǝrrini ŋa tatap ŋir-ga ŋandicar-nyji. 26 Laakin a kwǝr ele rac nḏɔṯɔma kǝni lǝthi jǝziirǝ kwette.”
27 Mǝ kulŋǝ kir wrii-kwaɽiŋan oro-tǝ, nǝnyji kɔrɔn kɔppa ṯiŋaṯṯa mɔrkǝb-gi ki-ŋwɔthɔṯṯɔm ŋwɔthi bahar kwǝni Bahar Al-abiyaḏ Almɔṯɔwosiṯ, mindaŋ mǝ kulŋǝ-nǝ oro, nǝ lɔr lǝṯiili mɔrkǝbǝ aarɔŋw, a kwɔmǝri accasi wurǝyuŋi wɔnḏɔ keṯṯok. 28 Mǝr ɔɽasi lar mǝr-li ṯǝcci ŋaaw, nǝrsi kaṯṯasi ŋɔɔlɔna ŋir yaaga ruɽi-nyirlil, nǝ kwaathan kwokwok nǝrsi-ṯǝ ǝrriŋw kwokwony mindaŋ nǝrsi kaṯṯasi yaaga ruɽi-kwaɽiŋan-la wrii. 29 Nǝr ṯeenye ethi mɔrkǝb erme ŋwiiɽiya ŋweere, mindaŋ nǝr ɔɽasi limǝrfǝ@iinǝ kwaɽiŋan mɔrkǝbǝ yuṯṯuyǝ-nǝ mindaŋ nǝr naŋni beṯ-beṯṯen ethi ǝzir sɔɔɽi fittak. 30 E-ta nǝ lɔr lǝṯi iili mɔrkǝbǝ naŋni ethi avri ŋejmeth-ŋi; mindaŋ nǝr ɔɽasi timɔrkǝbǝ tokwɔɽony ŋaaw-na, nǝr ruusi rogɽo reeŋen kaka linḏi ethi ɔɽasi limǝrfa@iinǝ mɔrkǝbǝ kinda. 31 Laakin nǝ Bɔɔlɔs ǝccǝ ḏoobitha-ŋwɔsi jesh-giŋw, “Mǝ lɔr lǝthi mɔrkǝb ere naani kɔnɔŋw ki-mɔrkǝb-lǝ mac, ere kittatha ethi kilaaw kwokwony mac.” 32 E-ta nǝ jesh undu ŋwar kithaay ŋwɔkǝkkǝr-ŋi timɔrkǝbǝ tokwɔɽony, mindaŋ nǝr duŋgwǝci nɔŋw iidǝthǝ ŋaaw-na.
33 Na mǝ ǝzir aadithi ethi avralɔ, nǝsi Bɔɔlɔs tuurǝccǝlɔ tatap ethi yee kwomne kweere, nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa limǝthi ŋwaamin wrii-kwaɽiŋan ŋwakkiŋa-ŋi kizǝn, nǝ ki-ŋwɔɔmɔr-la ŋwɔ tatap, neere yee kwomne kweere mac. 34 Ŋwɔṯaŋw ŋǝsi tuurǝccǝlɔ ethi yee ethneya wokwo ethi firllasi ŋaaŋwɔsila; kaka niti ninḏi-gwɔ ǝwɽu weere wǝthi ŋwɔɽa ŋwaalɔ ethi kiirannalɔ mac.” 35 Mɔŋw andasi ŋiɽaŋali ŋɔ tǝ, nɔŋw dimmi rǝghiivǝ nɔŋw-ri ǝccǝ Allah shukran kiyǝnǝ yeeŋen tatap, mindaŋ nɔŋwsi undǝnǝ nɔŋwaari ibṯǝḏi ethisi yee. 36 Ŋwɔṯaŋw nǝr bonye tatap, mindaŋ nǝr yee ethneya wokwo rogɽo-ri reeŋen. 37 Nǝ nyiiŋǝ linaanɔ ki-mɔrkǝb-nǝ ninyoro tatap ruɽi-wrii nǝ ruɽi-ṯoɽol-la wrii-nyirlil. 38 Mǝr ethne tatap mindaŋ mǝr bee tǝ, nǝr ɔṯi gemeh-ya tatap nǝr kagiṯṯɔ ki-bahar-nǝ ethi-mǝ mɔrkǝb ǝwri.
Mɔrkǝb mɔŋgwɔ kee ki-bahar-na.
39 Mǝ ǝzir sɔɔɽi-tǝ, nǝ lɔr lǝṯiili mɔrkǝbǝ ere elŋe nḏɔṯɔma mac, laakin nǝr ǝthici ǝzir yǝy wette wǝthi ŋaaw ŋǝnḏǝthi wurǝyu-yǝnǝ, mindaŋ nǝr kittatha ǝŋgir oro mǝmkin ethiili mɔrkǝbǝ kinǝŋgwu-ŋgi. 40 Nǝr undu limǝrfǝ@iinǝ kithaay nǝr irdǝthǝ bahar-gina, nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila, nǝr kǝdu ŋwar ŋwuuɽi naana ŋwɔṯir-ŋi iili mɔrkǝbǝ, e-ta nǝr allasi kirethi-la ethi kɔrɔn iili mɔrkǝbǝ, e-ta nǝr iilatha nḏɔṯɔma naana. 41 Laakin nǝ mɔrkǝb erme luuthǝ lǝthi ramla ŋaaw-na, mindaŋ nɔŋgwɔ dirnaṯṯi kidir, nɔŋweere ǝthi ŋɔma ethi dɔŋgwatha-lɔ mac, laakin ŋgwa kwir yuṯṯu tǝ, nǝ ŋaaw ŋilakkathina kii nǝr fǝthǝlɔ faṯ-faṯ.
42 Nǝ jesh kette araaya ethi ɽeenye mahbuusa tatap, mindaŋ etheere ippi kweere kiiruwǝ ethisi arṯithalɔ mac; 43 laakin kaka naŋnagwɔ ḏoobiṯ ethi kilǝthi Bɔɔlɔs-ŋwɔ, nɔŋwsi ṯiinyini ethiseere ǝrri ŋɔ mac. Nǝ ki-lɔɔbi lǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ, nɔŋwsi ǝllici waamira tatap kila lǝthi ŋɔma ethi ippi kiiruwǝ ker-kerreny etheele nḏɔṯɔma kǝni; 44 mindaŋ ethisi-mǝ kwaathitha lithaathɔ lǝllithi ki-yuvɽur-lǝ ya kwomne-la kwǝthi mɔrkǝb ŋgwa kwɔmǝ kee. E-ta nǝṯǝ ṯǝrṯiib oro kɔthɔ ṯimǝny-thi ɔppathi tatap nḏɔṯɔma kǝni liglathɔ.
Oyi Paulo ro Toŋbo si Roma ya
1 Ondro aratate ämäri oyine Italia ya oko, ànya ozoyi Paulo te rukä kamba'bai robe Yulia rigye, nda orivoya dri'ba kyila'bai Roma'bai ro se äzibe “vo 'Bädri'ba ro ondre ro 'doro.” 2 Moyite macite toŋbo ni Adramutiuma yasi ya, se te ṛo nja oyine vo lakazà lofo ro wari Asia ro roya, ago mädite. Arisetareku, Makedonia'ba yi ni Tesalonika yasi orivoya ama yibe. 3 Kyenonosi oko mesate Sidona ya. Yulia a'dote yauni be Paulo ri ago letadrite ndäri oyine bereazii ndaro ondrene, ago ŋgase nda kolebe ozone ndäri. 4 Ago moyite ni nasi, ago tana oli eligwo ämädri, mädite vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Saiporosi ro dri. 5 Mazadri gyi'desi rote ni Silisia ndi Pamefulia be yasi ago mikyite Mura se Lukia ya ana ya. 6 Ni nasi dri'ba usu toŋbo aza teni Alegezandria ya se ka ugu oyi Italia ya, ago nda 'ba ama te kigye.
7 Mädite liyaro u'duna amba rriti amba si äduro oko masate le 'ba 'desi Kenido ro lomvo. Oli laga ama zo oyine lozo ni vo ana yasi, ago mädite le vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Kurete ro roya, mugu lävute cuku Salemone ro lomvosi. 8 Mugu udite loto gyi kalasi ago rriti amba si mesate vose äzibe Voedrero Kado toŋboi ro ana ya, se ko lozo ni 'ba'desi Lasea ro lomvosi.
9 Marite madaro lau, madale a'dote rritiro udine mileya, tana karama 'didro'be ro tuna lävute nja. Ago Paulo edretavote ànyari nonye ekye: 10 “Mano kwoi, mandrebe oyi amaro ni nosi mileya a'dona ndi rritiro, lakazà enjiruna 'da ndi toŋbo be, ago adrana kpa.” 11 Oko dri'ba kyila'bai ro lete ta otaozo'ba ndi toŋbo kuzupi be ro erine ndra, ni ta Paulo ro ri. 12 Vo ana ko kado orine meṛi si kigye; ago amba lidri ro lete oyine ni gyi'desi yasi ago ojoyite ruutrine osane Foenesia ya, ondro ka'do gindi rritiako, tana ari robe meṛi si lau. Foenikia orivoya vo edrero yi Kurete ya miäwuvo lakole ŋgäṛiŋwa ro aŋgoya be ago mä'du ro aŋgoya be ya.
Oligbiriṛibe Gyi'desi Dri
13 Oli liyaro ni ŋgäṛiŋwa drisi eto oli te, ago lidri usutate ekye änina ndi tase ànyaro ànya korayibe oyene, ago ànya eseyi ŋga toŋbo oyiro te ago diyite loto kototi wari Kurete ro lomvosi. 14 Ago ndriŋwa oko oli mbaraekye gbiriṛi be, se äzibe lakole mä'dudri ro 'Buzele be roya, elite ni roŋga drisi, 15 kanda toŋbo te, ago 'dooko te rritiro toŋbo ri udine driya oli mi, me'be ruutrite ago e'bete oli ri ni uŋgyine. 16 Musu vo edrevo aza te ondro mälävu ŋgäṛiŋwa dri roŋga giṛiŋwa Kauda rote owo. Ago lau rriti amba si, mojote toŋbo giṛiŋwa se toŋbo 'desi ya o'bane kadoro. 17 Ànya eseyite kototi ago 'dooko embeyi iba te anda gbikyi toŋbo lomvosi. Ànya te orivoya turi ro ukyi ànya umu'da kototi se siŋgwa be wari Libiya roya ya, ndi ànya isiyi boŋgo udiro gwo vuru ago 'bayi toŋbo teni oli ri ubine. 18 Oli gbiriṛibe rigi 'du oline, ago kyenonosi oko ànya etoyi lakazà azaka toŋbo ya lovote tesi, 19 ago tu kinja si oko ànya lovoyi lakazà toŋbo ya te tesi. 20 Ago u'duna te amba mäni kote kitu ndi 'bi'bi be ondrene, ago oli ugu usite mbarasi. Äduro ama te mio'ba ako ta ruopa rota.
21 Ondro lidri korite tuna amba ŋgaonya ako oko, Paulo edrete ànya lako ago atate ekye: “Mano kwoi, aba nyeri ta maro gwo 'da aba ṛo ko udine ni Kurete yasi; aba mänina ko ŋgase cini kenjirube ago kujebe kwoi ijene. 22 Oko yauono ma rulo'ba ämiri, a'done yaiŋgyibe. Alo aza amiro ri adri ndaro ijene i'do, e'be gialo toŋbo ayani. 23 Tana ŋgäkyibe malaika Lu se ma ni nda ro ago se mabe mätuna ikyite mare. 24 Ago atate ekye: ‘Paulo, nyuturi ko! Beṛo miri edrene 'Bädri'ba kandra, ago Lu takado ndaro miri si nda pa adri ànya se cini kayi ugu udi mibe kai rote.’ 25 Nyà'do yaiŋgyi be mano kwoi! Tana mayitate Lu ya ta a'dona ndi oso itibe märi ronye. 26 Oko äbina ama 'da kototi roŋga aza roya.”
27 Ŋgäkyina te 'butealo fosu ago oli gbiriṛibe ka drigba ugu ama ubi Gyi'desi Mediteraneana drisi. Te oso o'bwaro oko toŋbo'bai kusuyi iro be ekye mesate loto kototi. 28 Ago ànya voyi iba ŋgaläŋgyiläŋgyi ro embe si kigye te oci gyi ro ojoza ago usuyi oci gyi ro cite kpikpina kama alo 'buteritu (120), fere voigyesi ànya ojoyi kpate ago usuyi ocina te kpikpina 'butenjidriesu (90). 29 Ànya te orivoya turituri ro ukyi toŋbo o'beru'da kuni lomvo, ago ànya evoyi logo ŋga oyiro su teni kundu toŋbo ro yasi ago mätuyite ta voiwi rota. 30 Ago toŋbo'bai ojoyite vo opane ni toŋbo yasi; ànya voyi koṛoŋbe te gyi ya ago yeyi miomba te osoago ànya kayi oye logo ŋgaoyiro azaka evona ni mile toŋbo ro yasi. 31 Oko Paulo atate dri'ba kyila'bai ro ri ndi kyila'bai be ekye: “Ondro toŋbo'bai koriyi kote toŋbo ya ami te mio'ba ako ta ruoparo ta.” 32 Ago kyila'bai loyi iba se käti koṛoŋbe be ana te ago e'beyite oyine.
33 Teinye 'buzevo osiako, Paulo lo'barute ànya cini ri ŋga aza onyane; ekye: “Mirite yauono u'duna 'butealo fosu, ago tu gi cini kwoi ya mìnya ŋga aza kote. 34 Ka'do inye, molo'baru ämiri ŋga aza onyane; tana nyàdri robe, tana ca drikyiri alodi drî amiro ro ri ruenjine i'do.” 35 Ta ono ugu atana vosi oko, Paulo ru ambata aza te ozo aro'boya te Lu ri ànya cini milesi, wa te, ago eto onyana te. 36 Ànya a'dote agoago be ago vo ànyaro cini alo alo nyàyi ŋgaonya kpate. 37 Ago oti amaro cini toŋbo ya orivoya kama ritu 'butenjidrieri fonjidrialo (276). 38 Ondro ŋgaonya kojo 'dicini te oko, ànya 'bayi toŋbo te a'done tefe inya cini lovo si gyi'desi ya.
Laŋgo Toŋbo ro
39 Ondro vokiwite oko, toŋbo'bai niyi wari ana kote, ago ànya ndreyi cuku aza te kototi be ago rayitate ondro ka'do ndi rritiako ànyari te toŋbo ubine lau. 40 Ago ànya loyi boŋgoi ŋgaoyiro te ago e'beyi ànya te ocine gyi'desi ya, ago tuna gi ana si ànya onjiyi iba se kabe boŋgo toŋbo ro o'bana ni udine te. 'Dooko eŋgayi boŋgo udiro te mile toŋbo roya tana oli kubi toŋbo robe mileya, ago mugu oyite kototi. 41 Oko toŋbo 'berute kototi siŋgwa be lomvo ago lelete; mile telesi toŋbo ro cite akpo ago ni kote ruushwene, ago telesina kundu yasi laŋgote ronyoronyo ni gbulä gyi 'desi ro ri.
42 Kyila'bai rayitate kamba'bai cini tufune, ni ànyari ugu elevoya kototi ukyi opayivo 'da. 43 Oko dri'ba kyila'bai ro lete Paulo opane, ago nda laga ànya tezo ta ono oyevoya, nda ozo tate lidri cini se kuni gyi ele te ri efone ni toŋbo ya ago elene kototi; 44 Ago anjokona soyite, ruyi ice kyelekpe te ndi ŋga azaka se kotoŋgorube ni toŋbo yasi be. Ago ama cini mapavote londroro oso inye.