Bɔɔlɔs mɔŋgwɔ rocce rogɽo ruuŋwun kiyǝnǝ yǝthi Aghriibaas.
1 Nǝ Aghriibaas ǝccǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔ, “Nyii kwɔŋa inḏǝthǝ izinǝ ethisi andasi ŋǝthi ṯɔgwor ṯɔɔŋwɔ.” E-ta nǝ Bɔɔlɔs allasi ṯii-la nɔŋw rocce rogɽo ruuŋwun nɔŋwaarɔŋw,
2 “Yaa mǝlik Aghriibaas, nyii kwaamina ethi kaṯṯasi fɔrsa aŋwɔnɔ ki-yǝnǝ yɔɔŋwa kwomne-gi ŋgwa tatap kwallisa-nyii Yahuuḏ naana, 3 kaka nilŋithiŋǝ-gwɔ rogɽo-ri rɔɔŋwa ǝthiyǝ tatap wǝthi Yahuuḏ ṯɔppatha-thi-lɔ. E-ta ŋǝ uṯicǝlɔ ethi kettice nyuŋwɔ kǝni kwimthicǝ-nyii ṯɔgwori.
4 “Yahuuḏ tatap yilŋica ŋethre ŋiinyi ŋiḏiiɽiny-ŋǝlɔ ŋaamal-lɔ tuk, a-naaniny-gwɔ deŋgen-na ki-bǝlǝḏ-nǝ kwiinyi nǝ Urshaliim tok. 5 Lilŋithi-nyii kinaŋw-lɔ tuk, mǝr ǝmmini ethi kette shahaaḏa kwǝni nyii, kaka nɔrɔny-gwɔ kwette kwǝthi lɔdɔŋw kila lǝṯi mithǝ ḏiinǝ ṯǝri tetter, na nǝnyii nanni kaka kwette kwir Kwɔfirriisii. 6 Nǝ kire-kirem-ŋgwɔ nǝnyii rilli kɔnɔŋw ethi ǝccǝ nyuŋwɔ haakima sǝbǝb-gi kwǝthi ṯǝkkizǝ kizǝn ṯǝthi-nyii, ṯǝccǝ-thi Allah rǝrinyǝri-ŋwsi wa@ḏa. 7 Nǝr-ṯǝ oro ŋa ŋette-ŋette ŋigittathi-ŋi yǝbiilǝ yir wrii-kwuɽǝn ethisi aavi, ṯɔgwɔccathalɔ ṯǝthi Allah yaaŋwɔno yulŋǝ. Nǝṯǝ sǝbǝb oro ŋgwo kwǝthi ṯǝkkizǝ kizǝn kɔthɔ yaa sǝyyiḏ, kwɔgitticany-gi Yahuuḏ shǝkiyǝ! 8 Arpa ŋotho ŋifirllaṯi-ŋǝsi ŋaaŋa linaanalɔ kɔnɔŋw ethi ǝmmini ethaarɔŋw Allah wǝṯi dindi lizi laayɔ?
9 “Nyii rogɽo-ri riinyi ninyaarɔŋw laazim nyɽǝrri ŋuuru ŋir ṯuwǝn yiriny naana yǝthi Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw. 10 Ŋinḏǝr-ṯǝ ŋa ŋǝrrǝ-nyji Urshaliim-nǝ. Naavany-gwɔ sɔlṯa naanɔ-gwɔ rɔ-asa rǝthi kahana, mindaŋ nǝnyii kette lizi lirllinǝlɔ ter littǝzir ki-sijin-nǝ; na mǝrsi ǝccǝ haakima ŋiɽany-ŋi, ǝṯi-nyii ǝmmini ŋiɽany ŋeeŋen. 11 Nyaamin nyittǝzir ǝṯi-nyji inḏǝthǝ jiizǝ ki-limajma@-na, ǝṯi-nyji ṯǝcicci tok mindaŋ ethi ǝvirinni ṯǝmminǝ ṯeeŋen. Nǝnyji wǝzi mindaŋ nǝnyii ele ki-muḏun-nǝ kwǝthi fartɔŋwɔ nǝnyji-gwɔ ǝwɽǝ yǝy-lɔ.
Bɔɔlɔs mɔŋwsi-gwɔ andasi ŋimǝŋw-ŋi urlǝ ṯɔgwor-lɔ.
(A@maal 9:1-19A@maal 22:6-16)
12 “Nǝṯǝ sǝbǝb oro ŋgwɔ kwiilǝnyii Ḏimashga sɔlṯa-gi nǝ awaamir-yi wǝthi rɔ-asa rǝthi kahana. 13 Nǝ mǝ aaŋwɔn iila kelgeny-na tittir, yaa kwɔr kwɔppa ŋɔɔrɔ, ninyeese fɔɔri kwuthǝmthi fɔɔri-la kwǝthi aaŋwɔn kwɔɔɽɔ ki-leere nɔŋw irṯaci nyuŋw-lɔ nǝ lɔɔrɔ-lɔ tok kila lirɔɔmɔthiny-li. 14 Nǝnyii iidi tatap kwurǝyu-lu, mindaŋ nǝnyii neŋne ṯogɽɔ ṯǝndica-nyii kandisa-gi kǝthi @ibraaniiyyiin ṯǝccǝnyii-ŋw, ‘Shaawul! Shaawul! A kwotho kwǝwɽǝ-nyii yǝy-lɔ? Ŋifirlli-mi beṯṯen ethi ermicice tɔmɔr tiiranna’. 15 Nǝnyii uṯicǝlɔ nǝnyii ǝccǝŋw, ‘A kwir kwǝni ǝyǝ Kweeleny?’ Nǝnyii kweeleny ǝŋnici nɔŋwaarɔŋw, ‘Nyii kwɔrɔ kwǝni Yǝcu ŋgwa kwǝwɽǝ-ŋǝ yǝy-lɔ. 16 Laakin diiɽu a irllathala ŋwaara-ŋi. Nyii kwurwǝnnicǝ-ŋǝlɔ sǝbǝb-gi ŋgwɔ, ethi alla ŋaaŋwɔ ethi akkɔ ŋothɽor mindaŋ a kette shahaaḏa ki-ŋiɽaŋal ŋa tatap ŋimǝsi ese naaniny-gwɔ, nǝ ŋa ŋinḏi-ŋǝsi ethisi ruwǝccǝlɔ kwaathan, 17 ŋǝ kilǝthi lizi naana lǝthi Israa-iil nǝ lǝthi Umam tok linḏi-ŋǝ-gwɔ ethi-gwɔ ɔɔsina. 18 Ǝsi ǝvrici yǝy-nǝ, nǝ ǝsi urlǝlɔ kirim-nǝ etheele ki-fɔɔri-na, nǝ ki-ŋɔma-na ŋǝthi Shiiṯaan ethi aaɽitha Allah naana, mindaŋ a ŋikiya ŋeeŋen fivrinni kithaay ṯǝmminǝ-thi ṯinḏir ethǝthi duŋgwiny-nǝ, mindaŋ mǝraavi ǝzir weeŋen ki-lizi-nǝ kila limǝ suuɽunni’.
Bɔɔlɔs mɔŋwsi-gwɔ andasi ŋǝthi ŋothɽor ŋuuŋun.
19 “Nǝrṯoroŋw yaa mǝlik Aghriibaas, ninyeere dirnacci rɔ-aya ŋiɽaŋali mac ŋa ŋiisa-nyji ki-leere. 20 Nǝnyii aari bǝshirǝ ker-kerreny Ḏimashga, Urshaliim, na bǝlǝḏǝ naana tatap kwǝthi Yahuuḏiiyyǝ-ŋw, nǝ ki Umam-na tok, laazim ethi ɔrlacca ŋikiyaŋi ŋeeŋen ŋwɔdoŋw ethi aaɽitha Allah naana, mindaŋ ethisi ǝrri ŋa ŋɔvthanna ŋinḏisi ethisi ilŋithini ethaarɔŋw limǝ urlǝ rɔgwor-lɔ. 21 Nǝṯǝ sǝbǝb oro ŋgwɔ kwimthiny-gi Yahuuḏ kinaŋw a-naaniny ki Heikal-na, mindaŋ nǝrnyii ṯǝcci ethi ɽeenye. 22 Laakin Allah wɔmǝ-nyii mǝcci mindaŋ laamin limǝ ɔppatha ṯǝ kɔlɔ. Ŋwɔṯaŋw nǝnyi-mǝ rilli kɔnɔŋw kwɔgitta shahaaḏa kiyanǝ yaṯhi tatap, lokwɔɽony na lappa ṯok. Ŋa ŋaṯi-nyji andasi nǝrṯoro ŋette-ŋette ŋa ŋandisasi liɽii-ŋa Muusǝ-ŋǝli, ŋa ŋinḏi ethǝrrini; 23 ŋinḏi-ŋi laazim ethi kwɔrɔstɔ rǝrinni; mindaŋ ŋworo kwette kwiŋna ki-thidiiɽǝ-nǝ ṯǝthi ŋiɽany, ethi andaci Yahuuḏ-ŋwɔsi Umam-yi ŋǝthi fɔɔri kwǝthi ŋiglǝthǝ.”
24 Nǝ mǝ Bɔɔlɔs rocce rogɽo ruuŋwun ṯǝrṯiib-thi kɔthɔ, nǝ Fasṯuus kirinyatha tig-tig nɔŋwɔccǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔ, “A kwɔmǝ-mi oro kǝɽiyǝŋ! Ṯa@liim ṯɔɔŋwa ṯɔppa ṯimǝŋǝ ruusi kǝɽiyǝŋ!” 25 Nǝ Bɔɔlɔs ǝŋnici nɔŋw-ǝccǝŋw, “Yaa kwɔr kwɔppa ŋɔɔrɔ nyii kwiti kwir kǝɽiyǝŋ kǝzir weere mac! Ŋandisa-nyji ŋǝthi yǝnǝ ŋir rerrem, 26 yaa mǝlik Aghriibaas, nyii kwǝthi ŋɔma ethi andaci ŋaaŋwɔ ŋuugul-ŋi, kaka nilŋithiŋǝ-gwɔ ŋiɽaŋali ŋɔ tatap. Nyii kwilŋithi rac rerrem ethaarɔŋw ŋimǝsi iili yǝyi ŋeere-ŋeere tatap, kaka niti nǝrrinǝ-gwɔ ŋiɽaŋal ŋɔ ŋuluccunǝ ki-rɔkɔn-na mac. 27 Yaa mǝlik Aghriibaas, a kwǝthicǝ liɽiya ṯǝmminǝ? Nyii kwilŋithi rac ethaarɔŋw ṯǝthicǝ-ŋǝsi.” 28 Nǝ Aghriibaas ǝccǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔ, “A kwɔnaŋna-nyii ethi ruusi kwɔgrɔstiyan ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kɔlɔ lokwɔɽoc-ŋwa?” 29 Nǝ Bɔɔlɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ki-lɔɔmɔr-la lɔblana alla lɔɔlɔna, nyii kwǝṯi aari Allah kiyiiriny mindaŋ ǝŋgi kɔlɔ tatap ligittica-nyii yǝni aŋwɔnɔ ǝŋgoro kaka nyuŋwɔ — laakin illi ŋwɔɔɽɔŋw ŋwɔ dak.”
30 E-ta nǝ mǝlik-ŋǝ haakim-yi nǝ Barniika, nǝ lithaathɔ tatap diiɽi, 31 na mǝr urli ŋwɔdoŋw tǝ, nǝr andasina nǝraarɔŋw, “Kwɔr ŋgwɔ kwende-mbǝ kwǝrrǝ kwomne kweere kwǝthi-gwɔ iɽinyatha, wala kwǝthi-gi kette ŋunduŋw ki-sijin-nǝ” 32 Nǝ Aghriibaas ǝccǝ Fasṯuus-ŋwɔ “A kwǝthir ŋɔma rac ethi kǝdu kwɔɔrɔ ŋgwɔ, ǝŋgwɔŋweere naŋni Imbraaṯɔɔra mac.”
Paulo ka Andivo Ndaro Gagana Ata si Aguripa Kandra
1 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Ozotate miri ta itine ta modo miro rota.” Paulo kanda drí andivo ndaro rote ago ititate andivo ndaro ta nonye ekye:
2 “'Bädri'ba Aguripa! Mandrebe andivo maro te kandrakado be tu ondro ono si ma ta maro itina andivo maro ta mikandra ṛo ni tase cini Yudai kicuyi mabe sina yasi. 3 Ndrana mini la'bi Yudai ro tana ṛote kado ndi kaladiṛi be. Ka'do inye meji mi ta maro erine yaiŋgyi si.
4 “Yudai cini niyi ori se maribe agoanji si tana te. Ànya niyi ori se maro maribe tana te cini, käti 'bädri modo maro roya ago 'dooko Yerusalema ya. 5 Ànya niyi ṛote ondoalo, ondro ànya koleyi ndi tazevona edrene, etovona ṛoni ori käti maro se ma'dobe alo aza gboko oye'ba ndra mätu amaro ro, Parusii ro. 6 Ago yauono medre noŋwa vure maro opene ta mio'ba se mabe sina tase Lu ko'babe zutui amaro ri rota. 7 Ṛo ni ŋgase modona 'bakalai 'butealo foritu amaro ro mio'ba be a'done sina ro, se ànya kayibe ugu Lu mätu kitu si ago kpa ŋgäkyi si tana ro owo. Ago ta mio'ba ono rota, mise fopara ono, anjioko Yudai kayi ugu ma kicube ono tana ro! 8 Ami se noŋwa ono nyusu gwo rritiro taomane tase Lu kabe avo lofo ono ya etaya?
9 “Ma andivo musutate anjioko beṛo märi ŋga cini se mänibe oyene ävuru Yesu Nazareta ro lomvo oyene. 10 Ono ni tase mayete Yerusalema ya owo. Märu drikaca teni kohanii 'desi rigyesi ago mavo lidri amba Lu rote kamba ya; ago ondro ape vure ànyaro te ufune oko, ma alo aza se koletadri odra ànyaro robe owo. 11 Tuna amba meza ànya te zoitaeriro yasi ago mojote ànya o'bane taoma ànyaro kalana ogane. Ma'dote kyilaro ànya yibe ago moyite 'bakici atra ro yasi ànya ezane.
Paulo ka drieta ndaro tana iti
(Losi Lazo'bai ro 9:1-19Losi 22:6-16)
12 “Ta ono ta moyite Damaseka ya drikaca be ndi ota be ni kohanii 'desi resi. 13 Mise fopara ono, te oso kitudiri ronye liti se kabe oyi Damaseka ya dri oko, mandre ŋgaeyi läguläguro ndrani kitu drisi te, kikyi ni vokuru yasi ago eyivote gbikyi ma lomvosi ndi lidri se kayi ugu ababe mabe ana yibe. 14 Ama cini mà'dete vuru, ago meri ata te ka ata märi kala Ebere si ekye: ‘Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya? Nya andivo miro oye koziro migo nya ugu mi lo'be, oso 'daŋgo kabe andivo iro lo'be dofo kuzupi anyaro ro lomvo ronye.’ 15 Meji tate makye: ‘Mi a'di owo ya Opi?’ Ago Opi zatadri maro te ekye: ‘Ma orivoya Yesu, se nyabe ezana ono owo. 16 Oko miŋga kuru nyedre pa miro dri, maka'darute miri mi o'bane ruindu'ba ro märi. Miri tase mindrebe ta maro ta tu ono si ono tana itine azii ri ndi tase maka'dana 'da miri mileya be. 17 Mapana mi 'da ni lidri Yisaraele ro rigyesi ndi Atrai se mabe mi ozo ànyare be. 18 Miri mi ànyaro upine ago mi ànyaro ezane ni vouni yasi ŋgaeyi re ago ni mbara Satani ro yasi Lu re, ago taoma ànyaro maya si e'bene ànya 'da takozii ànyaro ta ago usunayi vo ànyaro 'da lidri onjionji Lu ro lako.’
Paulo ka ta Losi Ndaro ro Tana Itina
19 “Ndi inye, 'Bädri'ba Aguripa mari kote rulofo ni vo'buyakuru yasi ono tana oroako. 20 Mape tate käti Damaseka ndi Yerusalema be ya ago Yudai cini ya ago kpa Atrai lako, anjioko beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago egone Lu re ago ŋgase ka'dana 'da ànya etadrite 'do oyene ayani. 21 Ta ono ta Yudai ruyi ma te 'dooko ma te orivoya Yekalu ya, ago ànya ojoyite ma ufune. 22 Lu ezi ma opa te le tu gi ono ya, ago medre mikandra noŋwa ugu tazevo maro edrene 'dicini ri, 'di giṛiŋwa ndi 'di 'desi be ri. Tase mabe atana ono orivoya kpa ni ŋgase nebii ndi Musa be katayi tana be ka oyebe ugu a'done owo; 23 ekye beṛo Mesiya ri ruezane ago ṛo ni 'dise käti efone ni avo yasi owo, ta ŋgaeyi ŋgaoparo ro tana ayozana sina Yudai ri ndi Atrai be.”
24 Ago Paulo kata tate andivo ndaro ta nonye oko, Feseto trete nda dri ekye: “Mi ŋgäbä yi, Paulo! Tauni amba miro ka ugu mi o'bani ŋgäbä ro!”
25 Paulo zatadrite ekye: “Ma i'do ŋgäbä ro, mi se fopara ono, ma ugu lazo se ŋgye tana opena. 26 'Bädri'ba Aguripa! Mänina ndi atane miri teinye turiako, tana mini tase cini kwoi te, mänite endaro mini tavo ànyaro te cini, tana tase ono a'do kote da'doda'doro cuku ya, 27 'Bädri'ba Aguripa mima ndi ta nebii ro ya ya? Mänibe mima ndi!”
28 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Nyusu miro be tu gi fereŋwa ono si mi'bana ma ndi Kristo'ba roya?”
29 Paulo zatadrite ekye: “Tu fereŋwa ya kode tu amba vosi, mätu maro Lu ri orivoya mi ta ndi vona se cini kayi ta maro erina tu ono si ono ka'do robe ma ronye, e'bena gialo nyori se kwoi ayani!”
30 'Dooko 'bädri'ba, wari'ba, Berenisa be ndi azii cini be ŋgayite kuru, 31 ago ugu oyivoya ni nasi vosi ànya atayite iyivoya ekye: “Mano ono ye ŋga aza kote nda ufune tana ro kode o'baza kamba ya.” 32 Ago Aguripa atate Feseto ri ekye: “Mano ono änina ndi onjine aba nda keji ta ko 'Bädri'ba ondrene owo.”