1 Nǝ Bɔɔlɔs ecce mǝjlǝsǝ tok-tok mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Liyǝŋgǝri liinyi! Nyii kwaami eleŋw ṯɔgwor-thi min-min ki-thaay-la ṯǝthi Allah mindaŋ laamin limǝ iila kɔlɔ kimaara.” 2 Nǝ Hanaaniiyya kwir Rǝ-iis Rɔppa ŋǝthi kahana ǝllici lizi kila liŋlacca Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ keṯṯok waamira ethi ippi, ki-ṯuunyu-nǝ. 3 Nǝ Bɔɔlɔs ǝccǝŋw, “Ethi-ŋǝ Allah ippi ŋaaŋwɔ rerrem ŋa kwir heyṯa wɔfiithɔ wɔ! A kwɔnaanalɔ kinɔŋw ethi ǝccǝ nyuŋwɔ haakima Sherii@a-gi; laakin a kwɔmǝ kii Sherii@a-nǝ, nǝllicǝ-ŋǝsi-gwɔ waamira ethi ippi nyuŋwɔ!” 4 Nǝ kila lirlaccalɔ ǝccǝŋw, “A kwotho kwɔmǝ ollo Rǝ-iisa Rɔppa rǝthi kahana rǝthi Allah?” 5 Nǝsi Bɔɔlɔs ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Liyǝŋgǝri liinyi, nyii kwende kwilŋithi ethaarɔŋw kwir Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana. Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, ‘Laazim ǝṯeere andisasa ŋiɽaŋali ŋigii kweelenyi naana kwǝthi lizi lɔɔŋwa mac’.”
6 Mǝsi Bɔɔlɔs ese lokwo linaanɔ ki-lɔdɔŋw-na lir Lisaḏɔɔgiiyyiin nǝ lokwo lir Lifirriisiiyyiin nɔŋw ɔvɔna ki-mǝŋlǝs-nǝ, nɔŋwaarɔŋw, “Liyǝŋgǝri liinyi! Nyii kwir Kwɔfirriisii, kwir tɔr tǝthi Kwɔfirriisii. Nyii kwɔnaanɔ ki-mahkama-na-ŋgwɔ sǝbǝb-gi kwǝthinyii-gi ṯǝkkizǝ kizǝn nǝ ṯidiiɽǝ ki-ŋiɽany-na!” 7 Mɔŋwsi ṯǝmsi ŋɔ tɔc, na Lifirriisiiyyiin-ŋǝ Lisaḏɔɔgiiyyiin-ŋǝli aari ibṯǝḏi ethi urrǝthi, mindaŋ nǝ lɔdɔŋw uɽǝnninǝ. 8 Kaka nǝṯi-gwɔ Lisaḏɔɔgiiyyiin-ŋǝ aarɔŋw, ṯidiiɽǝ ṯiti ṯǝṯi naani mac ki-ŋiɽainy-na, wala ethi limeleka naani, wala rigɽim; laakin Lifirriisiiyyiin-ŋǝ tǝ, nǝrsi ǝmmini ŋɔ tatap. 9 Mindaŋ nǝ kwɔɔla kikindǝthi, nǝ mɔ@llimiin kwokwo kwǝthi Sherii@a kwirir Lifirriisiiyyiin-ŋǝli dɔŋw, diiɽi nǝr ǝrum ŋɔmmaŋi nǝraarɔŋw, “Nyiiŋǝ lende linḏaca kwɔɔrɔ-ŋgwɔ kaṯṯiya keere! Yǝmkin kwɔmǝ ṯigɽim ṯeere ya meleka kweere andca rerrem!” 10 Mindaŋ mǝ ṯɔppathalɔ naŋni ethǝthi ŋǝryǝ-nǝ tǝ, nǝ gaa-iḏ ṯeenye Bɔɔlɔs-ŋgi ethi ŋiraŋnina. E-ta nɔŋw ǝllici jesha kwuuŋwun waamira ethɔɔɽi ki-lɔdɔŋw-na ethisi aagatha Bɔɔlɔs-ŋwɔ ethigeele kǝzir wǝthi jesh.
11 Nǝ mǝ kulŋǝ iila ŋga kithaathɔ, nǝ Kweeleny irllaci Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯi ṯiinya mac! A kwɔmǝ kette shahaaḏa kwǝni nyii kɔnɔgw Urshaliim, nǝ laazim ǝsiṯǝ ǝrriŋw tok Rɔɔma.”
Bɔɔlɔs mǝr-gwɔ iilicǝlɔ ethi ɽeenye.
12 Nǝ mǝ ŋɔrpana oro ŋgwa tǝ, nǝ Yahuuḏ pinni yokwo dɔŋw nǝr kette araaya dɔŋw. Nǝraari haalifa etheere ethne wala ethii kwomne kweere mac, mindaŋ ǝŋgir ɽeenye Bɔɔlɔs-ŋwɔ rac. 13 Nǝ kila ligitta araaya dɔŋw, nǝr ṯamthɔ ruɽi-riɽǝn-ŋwɔlǝ. 14 E-ta nǝreele naɔnɔ-gwɔ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li, nǝrsǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ laari haalifa dɔŋw-li etheere yee kwomne kweere mac mindaŋ mǝnyii ɽeenye Bɔɔlɔs-ŋwɔ rac. 15 Ŋwɔṯaŋw, ṯiŋaccar gaa-iḏa kir Rɔɔmaani ŋiɽaŋali ŋaaŋa majlǝs-ŋǝli, ethi molca ŋaaŋwɔsi Bɔɔlɔs-ŋwɔ ethi-gi ɔɽa naaniŋa-gwɔ, liruusǝ rogɽo raalɔ kwir kaka ǝṯi naŋni ethi elŋe ŋiɽaŋali ŋir rerrem ŋǝni ŋundu. Laakin nyiiŋǝ-tǝ, nyii naanalɔ cɔgwo-cɔgwɔp ethi ɽeenye ŋunduŋw kwiti kwɔmǝ ɔppatha kinnǝni kinaŋw mac.”
16 Laakin nǝ tɔr tir toŋwor tǝthi eŋgen kwǝthi Bɔɔlɔs-ŋǝ kwir kwaaw neŋne ŋiɽaŋali ŋǝthi araay wa; mindaŋ nɔŋweele kǝzir wǝthi jesh nɔŋw andica Bɔɔlɔs-ŋwɔ. 17 Mindaŋ nǝ Bɔɔlɔs ɔrnɔṯi ḏoobitha ṯette, nɔŋwɔccǝŋw, “Mɔlca gaa-iḏa kaamali ŋgɔ; nǝ kǝthi ŋiɽaŋali ŋette ŋǝthisi andaci ŋunduŋwɔ.” 18 Nǝ ḏoobiṯ mɔlo nɔŋgeele naanɔ-gwɔ gaa-iḏ nɔŋwɔccǝŋw, “Mahbuus kwǝni Bɔɔlɔs kwɔrnɔṯɔ-nyii nɔŋwɔccǝ nyuŋwɔ-ŋw, mɔlca ŋunduŋw kaamali-ŋgɔ, kaka nǝthi-ngwɔ ŋiɽaŋali ŋette ŋǝthisi andaci ŋaaŋwɔ.” 19 Mindaŋ nǝ gaa-iḏ mɔlo ṯii-thi nǝr-gi ruwǝthǝ-lɔ cuk-cuk, mindaŋ nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Aatha kwir kwɔnaŋna-nyii ethi andaci?” 20 Nɔŋwɔccǝŋw, “Lizi lir Yahuuḏ lǝthi sɔlṯa kilala ligitta ŋiɽaŋali dɔŋw, ethi uṯici ŋaaŋwɔlɔ Bɔɔlɔs-ŋgi ethisi mɔloce ethi-ii ɔɽi ki-mǝjlǝs-nǝ, nǝr ruusi rogɽo reeŋen kaka kwinḏi ethi mǝjlǝs uṯicǝlɔ ethelŋe ŋiɽaŋali rerrem ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋ ŋǝni ŋundu. 21 Laakin ǝṯisi niŋnaca mac, kaka a-naanɔ-gwɔ lɔr luuru lithǝmthi ruɽi-riɽǝn ŋwɔlǝ, linḏi ethi luccuni ethi ǝkkici ŋunduŋw kizǝn. Kaka mǝr-gwaari haalifa etheere ethne wala ethii tok mac, mindaŋ mǝr ɽeenye ŋunduŋw rac. Nǝ kilala ligittathɔ ethisi ǝrri ŋɔ, nǝrǝni lǝkkicǝ waamira wɔɔŋa kizǝn dak.” 22 Nǝ gaa-iḏ ǝccǝŋw, “Ǝṯisi ilŋithinǝ kwizi kweere mac ethǝccǝŋw kwɔmǝ-nyii andaci.” E-ta nɔŋw kette kaamali kithaay.
Bɔɔlɔs mǝr-gwɔ ṯiŋatha naanɔ-gwɔ haakim wǝni Fiiliiks.
23 E-ta nǝ gaa-iḏ ɔrnɔṯi ḏoobitha ṯiɽǝn nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Kitar jesha-lɔ ruɽi-wrii cɔgwo-cɔgwɔp, etheele Gaysariiyya, nǝ ŋgwa kwǝṯi dallɔ ki-lɔmɔrṯa-la ruɽi-ṯoɽol-la wrii tok, nǝ kwǝṯi appi nyiiri ruɽi-wrii mindaŋ mǝ naanalɔ cɔgwo-cɔgwɔp ethi diiɽi saa@ kwunǝṯurri kwǝthi kilkǝlu-ŋw. 24 Ǝvicǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔ lɔmɔrṯa lokwo lǝthi-li allɔla tok, mindaŋ mǝ ɔppasi kwisaaw naanɔ-gwɔ haakim wǝni Fiiliiks.” 25 Ǝ-ta nǝ gaa-iḏ lo juwaaba kwǝniŋw:
26 “Nyii kwɔrɔ kwǝni Kuluuḏiyuus Liisiiyaas, kwɔlɔcca haakima wɔppǝ ŋiɽaŋali wǝni Fiiliiks. Nyii kwaaginna-ŋa. 27 Yahuuḏ yimthi kwɔɔrɔ ŋgwɔ mindaŋ nǝr aadithi ethi ɽeenye. Mǝnyii elŋece ethaarɔŋw kwir Rɔɔmaani, ninyeele jesh-gi kwiinyi nǝnyii kilǝthǝ. 28 Nǝnyii naŋni ethi elŋe kwothɔ kwɔgitticar shǝkiyǝ, e-ta nǝnyii mɔlo nǝny-gi ɔɽi ki-mǝjlǝs-nǝ kweeŋen. 29 Mindaŋ ninyeere kaṯṯica ŋiɽaŋali ŋeere ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋigii ŋǝthi-ŋi ɽeenye ŋunduŋw mac, wala ŋǝthi-ŋi kette ŋunduŋw ki-sijin-nǝ; laakin shǝkiyǝ ŋgwa kwallisar naana, nɔŋwɔrɔ kwǝthi Sherii@a kweeŋen. 30 Nǝ mǝr-nyii ilŋithini ethaarɔŋw ŋgwana kwunǝŋnicǝr-lɔ ethi ɽeenye, nǝnyii kittatha tɔc ethi ṯiŋacca ŋaaŋwɔ. Mindaŋ nǝnyji andaci lǝnyjǝ ŋunduŋw nda naana ethiila ethi kette shǝkiyǝ naaniŋa-gwɔ.”
31 Ṯaŋw nǝ jesh neŋne waamira weeŋen. Nǝr mɔlo Bɔɔlɔs-ŋwɔ kulŋǝ-ṯǝ ŋga nǝrgeele mindaŋ nǝr-gi ɔppathi naanɔ-gwɔ Anṯiibaaṯriis. 32 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro tǝ, nǝ jesh ŋgwa kwǝṯeele ŋwaaraŋi-lɔ aaɽitha kǝzir wǝthi jesh, mindaŋ nǝr ṯayya ŋgwa kwǝṯeele lɔmɔrṯa-li etheele ŋundu-ŋgi. 33 Mindaŋ nǝr mɔlo nǝrgeele Gaysariiyya, e-ta nǝr inḏǝthǝ haakima juwaaba, na nǝr inḏǝthǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔ tok. 34 Mǝ haakim ɔrti juwaaba-tǝ nɔŋw uṯici Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ ethelŋe kwǝthi muḏiiriiyyǝ kwundǝr kwǝndu. Nǝ mɔŋw elŋe ethaarɔŋw kwǝthi Kiiliikiiyyǝ-ŋw kwiri 35 nɔŋwɔccǝŋw, “Nyii kwɔŋa niŋnaci mǝr iila kila ligittica-ŋa shǝkiyǝ.” E-ta nɔŋw alla waamira ethi karni Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ kǝzir wǝthi riyaasa rǝthi muḏiiriiyyǝ.
1 Paulo ndrevote ŋgye Taäyi'bai dri ago atate ekye: “Yisaraele'bai azi maro! Tavousu maro orivoya kadoro ta liti se maribe Lu kandra le tugi ono si ono rota.” 2 Kohani Fopara Anania ozo tate ànya se kedreyibe Paulo re kai ri nda o'bine kala ya. 3 Paulo atate ndäri ekye: “Endaro Lu o'bina mi 'da mi tiṛi gi a'bibe onjero ono! Miri iga vure maro opene Ota voro, caoko nya ugu Ota pere ta ozo si ànyari ma o'bine!”
4 Lidri se loto Paulo re ana atayite ndäri ekye: “Nya Kohani Fopara Lu ro o'da!”
5 Paulo zatadrite ekye: “Yisaraele'ba azi maro, mäni kote anjioko nda ni Kohani Fopara Lu ro owo! Taegyi kabe ata ekye: ‘Beṛo ko miri takozi miri'ba lidri miro ro tana atane!’ ”
6 Ondro Paulo kondrete rukä gboko ro orivoya Sadukei ago azaka Parusii oko, nda atate ṛeṛe Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'ba azi! Ma orivoya Parusi yi, ŋgwa Parusii ro. A vure maro ope noŋwa ono tana mio'ba se ma'dobe sina se avo efona 'da ana rota.”
7 Dori nda kata tase ono te oko, Parusii ndi Sadukei be etoyi kalaopete, ago gboko lonyirute. 8 (Tana Sadukei ka ata ekye lidri ri efone ni avo yasi i'do ago malaika kode torii i'do, oko Parusii mayi ndi tase cini nätu ono ya.) 9 Amo a'do gwo ndra, ago rukä miemba'bai Ota ro ro se orivoya gboko Parusii ro ana ŋgayite kurusi edreyite ŋgyiri ekye: “Musu ŋgakozi aza ko mano ono be! Kode azayi tori kode malaika ata ndi ni endaro ndäri!”
10 Kaladiṛi zarute kyilaro ta'doro Otaozo'ba kyila'bai ro te orivoya turiro ukyi otowa Paulo 'da jinyijinyi. Ta'doro nda zo kyila'bai ndaro te oyine gboko lako, Paulo urune ni ànya resi, ago ruyi nda te lociyite tiṛi gawa kyila'bai roya.
11 Ŋgäkyi gi ana si Opi edrete ago atate Paulo ri ekye: “Nya'do ko turiro! Nyedre tazevo maro te Yerusalema ya noŋwa, ago beṛo kpa miri oyene inye Roma ya.”
Taäyi Paulo Ufune.
12 Kyenonosi oko rukä Yudai ro otoyikalate ago rayitate, ànya äṛuyirute ànyari ŋgaonyane kode ŋga aza umvune i'do madale ànya ufunayi Paulo lutu. 13 Ànya orivoya ndrani 'butesu drisi se korayi ta ono be voaloya owo. 14 'Dooko ànya oyiyite kohanii 'desi re ndi 'desii be ago atayite ekye: “Mà'ba tao'ba lämu'duro te voaloya ko ŋgaonyane madale mäfuna Paulo lutu. 15 Ka'do inye, ami ndi Taäyi'bai be mìzo ta Otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ri Paulo ezine amire, miomba oyesi mìkye ìle taŋgye unine ndra ta ndaro ta. 'Dooko mà'dona ṛo nja nda ufune teinye esaako noŋwa.”
16 Oko ŋgwaagoro endreŋwa Paulo ro ro eri ta taäyiro ana te; ago nda oyite tiṛi gawa kyila'bai ro ya ago iti tana te Paulo ri. 17 'Dooko Paulo zi dri'ba kyila'bai ro alo aza te ago atate ndäri ekye: “Miru agoanji ono nyugu Otaozo'ba re; nda ta aza be itine ndäri.” 18 Dri'ba ru nda te, ugu nda te Otaozo'ba re, ago atate ekye: “Kamba'ba Paulo zi ma te ago eji ma te agoanji ono ezine mire, tana nda ta aza be atane miri.”
19 Otaozo'ba ru drí agoanji ana rote, ago ru nda te pere, ago eji nda te ekye: “Tase mibe sina itine märi e'di ya?”
20 Nda atate ekye: “Drikaca'bai Yudai ro leyitadrite mi ejine ondo Paulo ugune Taäyi'bai re, miomba oyesi ekye vure le taŋgye unine ta ndaro ta. 21 Ka'do inye, nyeri ta ànyaro ko, tana lidri orivoya ndrani 'butesu drisi se ka oye ruda'done ago kayi oye nda kwotene. Ànya äṛuruyite ko ŋgaonyane kode ŋga aza umvune madale ànya ufunayi nda lutu. Yauono ànya teṛo nja ta ono oyene ago kayi ta miresi kwotena.”
22 Otaozo'ba atate ekye: “Nyiti ta ono ko 'diaza ri mikye yiti ta ono te märi.” Ago nda 'ba agoanji ana te oyine.
Azo Paulo te Wari'ba Felikisi re
23 'Dooko Otaozo'ba kyila'bai ro zi dri'bai ritu kyila'bai rote ago atate ekye: “Mìru kyila'bai kama ritu (200) nja oyine Kaisaria ya, ago farasi'bai 'butenjidrieri (70) ndi äzu'bai kama ritu (200) be, ago nyà'do nja oyine saa nina ŋgäkyi rosi. 24 Nyozo rukä farasii ro Paulo ri umuza ago nyugu nda londro ro Wari'ba Felikisi re.”
25 'Dooko Otaozo'ba egyi te oso nonye:
26 “Ni Kelaudia Lusia resi, Felikisi, wari'ba kado para ri mede be. 27 Yudai ruyi mano ono te ago aba kayi oyete nda ufune, merite nda orivoya Roma'bai, ago moyite kyila'bai maro be ago mapa nda te. 28 Malete tase ànya kikicuyi nda be tana ro unine, ago mugu nda te Taäyi'bai ànyaro re. 29 Musu vona te anjioko nda ye ŋgakozi aza ko se nda ufune kode nda o'bane kamba ya tana ro, tase ikicu nda be tana ro anjioko ta Ota modo ànyaro rota. 30 Ondro ititate märi ekye, äyitate nda lomvo oko, maratate dori nda ozone mire. Mititate nda kicu'bai ri ta ànyaro nda lomvo itine mi kandra.”
31 Kyila'bai yeyi tase ozobe ànyari oyene te. Ànya ruyi Paulo te ŋgäkyi ana si ago uguyi nda te le Anetipatrisa ya. 32 Kyenonosi oko kyila'bai se kababe pa si goyite tiṛi ya ago e'beyi farasi'bai te ugu oyine nda be. 33 Ànya uguyi nda te Kaisaria ya, ozoyi waraga te Wari'ba ri ago eziyi Paulo te nda re. 34 Wari'ba zi waraga te ago eji Paulo te nda ni wari eŋwani yasi. Ondro nda kunite nda ni Silisia yasi oko, 35 nda atate ekye: “Merina ta miro 'da ondro mi kicu'bai kesayite owo.” 'Dooko nda ozotate Paulo gagane vo 'desi wari'ba roya.