Mǝjlǝs kwǝthi Urshaliim-ŋwɔ.
1 Nǝ lizi lokwo iila min Yahuuḏiiyyǝ nǝreele Anṯaakiya, nǝr ǝccǝ lizi kila limǝ ǝmmini @allima nǝrsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa liti lǝthi ŋɔma mac ethi kilaaw, meere uɽunni ŋwɔthrɔnya mac, kaka nandisasi-ŋwɔ Sherii@a kwǝthi Muusǝ.” 2 Nǝ Bɔɔlɔs-ŋǝ Barnaaba-gi ɔppathalɔ lizi-li ŋɔmmaŋi ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ, mindaŋ nǝ Bɔɔlɔs-ŋǝ Barnaaba-gi nǝ lizi lokwo lǝthi Anṯaakiya-ŋw, kette ŋiɽaŋali dɔŋw ethi dimmǝ ŋiɽaŋali ŋɔ ethiŋeele Urshaliim ethisi inḏǝthǝ Lishiyuukhǝ yaavɔr-yi ethisi ese. 3 Nǝsi kǝniisǝ keeŋen ɔɔsi, mindaŋ nǝr iiḏǝthǝ kithaay ṯeeŋen nǝreele, mǝreele Fiiniiŋiiyyǝ-ŋgi nǝ Saamira tok, nǝrsi andisasalɔ ŋǝthi Umam wɔmǝ ɔrllatha Allah naana; nǝ khabar ŋgɔ ǝvicǝ lizi lǝthi ṯǝmminǝ tatap ṯinyiŋlana tɔppa beṯṯen. 4 Mǝr ɔppathi Urshaliim, nǝsi kǝniisǝ aalanni, nǝ yaavɔr-ŋǝ lishiyuukh-li tok, mindaŋ nǝrsi andaci-ŋa tatap ŋǝrrǝsi Allah ŋunduŋwsi-li. 5 Laakin nǝ kila lokwo lǝthi ṯǝmminǝ lǝthi dɔŋw lǝthi Lifirriisiiyyiin, nǝr diiɽi nǝraarɔŋw, “Laazim a Umam unduni ŋwɔthrɔnya nǝ ǝrisi andaci ethi iinyici Sherii@a naanǝ kwǝthi Muusǝ.”
6 Nǝ yaavɔr-ŋǝ lishiyuukh-li aaɽathi dɔŋw etheese ŋiɽaŋali ŋɔ. 7 Mǝr ɔppathalɔ lǝlu-ttuk tǝ, nǝ Bɔṯrɔs diiɽi nɔŋwsǝccǝŋw, “Liyǝŋgǝri liinyi, ŋaaŋa lilŋithi rac kinaŋw ki-nyaamin-la kinya nyiŋna nǝlliny-gwɔ Allah daŋgal-na ethǝccǝ Umama bǝshirǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi Inyjiil, mindaŋ mǝrǝthi ŋɔma ethisi neŋne tǝ, ǝrsi-mǝ ǝmmini. 8 Nǝ Allah wilŋithi-pǝ rɔgwori rac rǝthi lizi, e-ta nɔŋw kette shahaaḏa ki Umam-na, mɔŋwsi-gwɔ inḏǝthǝ Ṯigɽimǝ Ṯirllinǝlɔ ter, kaka-ṯǝ kinaŋw ninḏǝthǝ-ŋgwɔ nyuŋwsi. 9 Nɔŋweere kette ṯiɽanyɔ ṯeere kelgeny-na kǝri ŋunduŋǝ-li mac; nɔŋwsi suuɽuci rɔgwori reeŋen kaka mǝr-gwɔ ǝmmini. 10 Nǝ ŋaaŋa lotho linaŋna ethi mɔmmi Allah ṯɔɔvi-thi kitha ṯinaŋna-ŋa ethi uvuni ṯalaamiiza ki-rɔɔɽɔ-la reeŋen, ṯiti ṯǝthicǝ luŋwurnǝ lǝri ŋɔma-na mac, wala nyiiŋǝ eahǝthici ŋɔma-na ethi dimmǝ? 11 Bǝri-mǝ! A kwǝmminǝr-pǝ nǝrmǝ kilaaw ne@ma-gi kwǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu, kaka-ṯǝ ŋunduŋwsi.” 12 Nǝ dɔŋw naani tatap pǝt nakkicar-gwɔ Barnaaba-ŋwɔsi Bɔɔlɔs-gi kizǝn nandisar-gwɔ ŋiɽaŋali tatap ŋa ŋir ŋilim nǝ ŋir ŋwundǝ-ŋwundǝ ŋǝrrǝsi Allah ŋunduŋwsi-li ki Umam-na. 13 Mǝr ṯimmasi kandisa-tǝ, nǝ Ya@guub andasi nɔŋwaarɔŋw, “Liyǝŋgǝri liinyi niŋnacar-nyii-ṯi! 14 Sim@aan kwɔmǝ-nyji ilŋthini kire-kirem-ŋgwɔ ṯǝ, naarɔ-ŋgwɔŋw, Allah wɔmǝ baaŋaci Umama ṯaŋrica ṯuuŋwun kerreny, kaka nǝlli-ŋgwɔ lizi-nǝ deŋgen-na nɔŋwsi ruusi lǝthi yiriny yuuŋwun. 15 Nǝ ŋiɽaŋal ŋǝthi liɽii biɽithina dap-dap ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ. Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw,
16 ‘Kweeleny kwaarɔŋw, Nyii kwaaɽa kwaathan-gi,
mindaŋ nyaaɽasi dɔɔnɔ-ŋwa-lɔ kwǝthi Ḏaawḏ kwɔmǝ iidi.
Nyacci ǝzir wuuŋwun kwokwony wirdidu,
mindaŋ ŋwɔ ferlle kwokwony tetter.
17 Mindaŋ a lizi lirna ter-ter iila ǝri naŋninni Kweeleny-lɔ,
nǝ kila tatap lir Umam lɔrnɔṯɔ-nyji ethoro liinyi.
18 Nǝ Kweeleny oro kwandisa ŋiɽaŋali ŋɔ, ŋilŋithina kerreny tuk’.”
19 Nǝ Ya@guub aari isṯimir kwandisa nɔŋwaarɔŋw, “Fikir kwiinyi kwǝni-ŋwɔ, etheere inḏini Umama ṯurvǝ mac, kila limǝ ɔrllatha Allah naana. 20 Nǝ ki-lɔɔbi lǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ, ǝrsi locce juwaaba ethisi andaci etheere yee ethneya weere witi wisaaw mac kuruu-gi wa wǝṯir rillici riiɽuwǝ-lɔ; ethi rucci ŋiijinǝ-nǝ; etheere yee haywaana weere mac wimthinǝ kworo, nǝ ŋin tok mac. 21 Kaka nǝṯi-gwɔ Sherii@a kwǝthi Muusǝ ɔrtuni ki-lɔmɔr-la kila tuk, ki-limajma@-na ŋwaamin tatap ŋwɔthi Sǝbiṯ, nǝ ǝṯi ŋiɽaŋal ŋuuŋun ǝrinni bǝshirǝ ki-muḏun-nǝ tatap.”
Juwaab kwɔlɔccar lizi lǝthi ṯǝmminǝ lir Umam.
22 E-ta nǝ yaavɔr-ŋǝ lishiyuukh-li nǝ kǝniisǝ tatap kette ŋiɽaŋali dɔŋw ethi alla lɔɔrɔ lokwo deŋgen-na, mindaŋ ethisi ɔɔsi Anṯaakiya Bɔɔlɔs-ŋǝli nǝ Barnaaba tok. Nǝr alla lɔɔrɔ ndǝn lǝṯirsi iiɽinǝ beṯṯen ki-liyeŋgen-na, kwette kwǝni Yahuuthǝ kwǝṯir ǝccǝ Barsaaba nǝ Siila tok. 23 Nǝrsi ɔɔsi juwaab-gi ŋgwɔ kwaniŋw,
“Nyiiŋǝ lir yaavɔr-ŋǝ lishiyuukh-li lir liyaŋgalɔ laalɔ, nyiiŋǝ laaginna-ŋǝsi lir liyǝŋgǝri-ŋǝ tatap lir Umam lǝṯi nanni Anṯaakiya, Suuriiyya, Kiiliikiiyyǝ. 24 Nyiiŋǝ limǝ neŋne ŋiɽaŋali ŋǝthi lizi lokwo limǝ ruuthǝ ki-lɔdɔŋw-na lǝri mindaŋ nǝrŋǝsi tǝmbǝl-nǝ, nǝrŋǝsi ere ǝminǝ mac ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋandisarsi; lende lɔɔsa-nyji ŋiɽaŋal-ŋi ŋeere ŋǝri mac. 25 Ŋwɔṯaŋw nǝnyii aaɽathi dɔŋw, mindaŋ nǝnyii ǝmmini tatap ethisi allana lokwo ethisi usicǝ ŋaaŋwɔsi. Nǝ kila linḏi liyǝŋgǝr-li lǝni Barnaaba-ŋǝ Bɔɔlɔs-gi, 26 lindǝr-ṯa limǝ kette rogɽo reeŋen khaṯar-na sǝbǝb-gi kwǝthi Kweeleny kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ, ethi ǝkkici ŋunduŋw ŋothɽor. 27 Nǝrṯoroŋw nǝnyii-mǝ usicǝ ŋaaŋwɔsi Yahuuthǝ-ŋwɔsi Siila-gi ethi andaci ŋaaŋwɔsi ruunyu-ri ŋiɽaŋali ŋa ŋɔlɔccar-ŋǝsi. 28 Nyii-ŋǝ limǝ ruusi ŋiɽaŋali ṯuunyu ṯɔtɔpɔt Ṯigɽim-ŋǝli Ṯirllinǝlɔ ter etheere uvuni ŋaaŋwɔsi ṯɔɔvi ṯir ter mac, illi ŋa ŋir mɔhim: 29 ǝṯi iithi ethneya weere mac wǝṯir rillici riiɽuwǝ-lɔ; ere yee ŋiinǝ ŋeere mac; ere yee haywaana weere mac wumthinǝ kworo; nǝ a rucci ŋiijinǝ-nǝ tuk. Mǝseere ǝrri ŋeere ŋɔrɔŋw mac tǝ, nǝni limǝsi ǝrri ŋisaaw beṯṯen. Ethi-ŋǝsi Kweeleny naanasi.”
30 Nǝ kila lɔɔsarsi nǝreele Anṯaakiya, nǝr-gwɔ raayisi lizi dɔŋw kila lǝthi ṯǝmminǝ, mindaŋ nǝrsi inḏǝthǝ juwaaba. 31 Na mǝ lizi ɔrti juwaaba tǝ nǝr nyeŋlena beṯṯen ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋimǝsi firllasi-la. 32 Nǝ Yahuuthǝ-ŋǝ Siila-gi, kaka nɔrɔr-gwɔ liɽii, nǝrsi andaci lǝlu-ttuk, ṯɔkkwaza-thi nǝ ṯifirllǝ-thi tok liyeŋgen naana. 33 Mǝr naani kwokwo kinaŋw, nǝsi liyeŋgen kila lǝthi ṯǝmminǝ kette kithaay etheele laami naana, mindaŋ nǝr aaɽitha naanɔ-gwɔ kila lɔɔsasi. [ 34 Laakin nǝr aamatha Siila-ŋwɔ ethi naani kinnǝni kwokwo kinaŋw.] 35 Nǝ Bɔɔlɔs-ŋǝ Barnaaba-gi naani ŋwɔɔmari ŋwokwo kinnǝni Anṯaakiya, nǝrǝccǝ lizi @allima luuru, nǝ nǝraari bǝshirǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi Kweeleny.
Bɔɔlɔs-ŋǝ Barnaaba-gi mǝr-gwɔ faathalɔ.
36 Kwaathan kwokwo tǝ nǝ Bɔɔlɔs ǝccǝ Barnaaba-ŋwɔ, “Ndeele ndaaɽi ndi raaŋitha liyǝŋgǝri-ŋwɔsi ki-muḏun-nǝ tatap kǝzir waarir-gwɔ bǝshirǝ ŋiɽaŋaii ŋǝthi Kweeleny mindaŋ ndisiisa kilana laami fǝtǝ naanɔŋw-a.” 37 Nǝ Barnaaba-tǝ nɔŋw naŋni ethi mɔlthanni Yuhanna-ŋwɔ kwǝni Mɔrgus etheele ŋundu-ŋeli, 38 laakin Bɔɔlɔs-tǝ, nɔŋweere ǝmmini mac ethi-li ele, kaka mɔŋgweere naana ŋundu-ŋǝli mindaŋ ethi ṯimmasa ŋothɽor ŋeeŋen kworo mac, laakin nɔŋwsi ɔrlacca ŋwɔdoŋw Bamfiiliiyyǝ mindaŋ nɔŋweele nɔŋwaaɽi 39 Nǝr kiyǝthi mindaŋ nǝr faathalɔ. Nǝ Barnaaba mɔlo Mɔrgus-ŋwɔ nǝrŋeele mɔrkǝb-gi Gɔbrɔs, 40 nǝ Bɔɔlɔs-tǝ nɔŋw alla Siila-ŋwɔ, nǝsi lizi kila lǝthi ṯǝmminǝ kette kithaay ṯimǝccǝ-thi ṯǝthi ne@ma kwǝthi Kweeleny. 41 Nɔŋweele Suuriiyyǝ-ŋgi nǝ Kiiliikiiyyǝ-ŋgi tok ethi firllasi yǝniisǝ-lǝ.
Taäyi Yerusalema ya.
1 Lidri azaka ikyite ni Yuda yasi le Anetiokia ya ago etoyi taoma'bai embate ekye: “Änina ko ami opane e'be gialo alona ami lutu ŋbiṛiro oso Ota Musa ro ronye.” 2 Paulo ndi Baranaba be diṛikalate rritiro ànya be ta ono ta, ta ono ta Paulo ndi Baranaba be äyiyitate ndi lidri azaka ni Anetiokia yasi be beṛo oyine Yerusalema ya lazo'bai ndi 'desii be ondrene ta ono ta.
3 Känisa zo ànya te; ago ànya kayite lävu Foenesia ndi Samaria be yasi oko, ànya itiyi ta tase Atrai etadribe Lu re ono tana te, lazo se ono ezi riyä amba te taoma'bai ri. 4 Ondro ànya kesayite Yerusalema ya oko, Känisa, lazo'bai ndi 'di'desii be ru ànya te, ago ànya itiyi tase Lu koyebe ànya si ana tana te ànyari. 5 Oko rukä taoma'bai ro se ni gboko Parusii ro yasi kai ŋgayite kurusi ago atayite ekye: “Beṛo Atrai olone ŋbiṛiro ago beṛo ta itine ànyari Ota Musa ro orone.”
6 Lazo'bai ndi 'desii be otoyikalate taeji ono tavona usune. 7 Kalawasa amba vosi oko Petero ŋgate kuru ago atate ekye: “Ädrupii maro, mìnite tu kyeno ana si Lu nji ma teni ami lakosi Lazokado opene Atrai ri, tana ànya keriyi ago komayi ta robe. 8 Ago Lu, se kuni tavousu 'dicini robe ono, ka'da tadriole ndaro Atrai ri te Tori Alokado ozo si ànyari. Kpa oso nda yebe ämäri ronye. 9 Nda 'ba a'do toto kote lakole amaro ya ànya yibe; nda e'be ànya te takozii ànyaro ta tana ànya mayitate. 10 Tana e'di nyà ugu ta Lu ro ojo ŋgaläŋgyi se zutui amaro ca ama andivo mä̀ni kote uŋgyine ono o'bana taoma'bai dri niya? 11 Ko inye! Màmate ago apa ama te tai'dwero Opi Yesu rosi, ànya kpa orivoya oso inye.”
12 Gboko cini a'dote titiro ondro ànya keriyi Baranaba ndi Paulo be kitiyi talaro ro cini ndi rubä be se Lu koyebe ànya si Atrai lako ana tana te owo. 13 Ondro ànya kondeyi ata te oko, Yakoba atate ekye: “Nyèri ta maro, ädrupii maro! 14 Simona edre tase käti Lu ka'da taoti ndaro te Atrai ri 'di uru si ni ànya lako a'done lidri ndaro rote. 15 Ata nebii ro letadrite kpeye ta ono be. Oso taegyi katabe ronye ekye:
16 ‘Ono vosi megona 'da, Opi kani ata nonye,
ago mologona miri 'bädri'ba Dawidi ro 'da.
Mago mabena tandrona 'da
ago mago ma'bana 'da to'di ṛatara ro.
17 Ago anjoko lidri cini ro ikyinayi 'da mare,
Atrai cini se mäzite a'done modo maro ri.
18 Opi atani nonye, se ko'ba tase ono te unine kyeno ono.’ ”
19 Yakoba ugu atate ekye: “Tavousu maro ni no, beṛo ko ämäri Atrai se kabe ugu drieta Lu re okwone. 20 Oko beṛo ämäri taegyine ànyari ugu ta iti si ànyari ko ŋgaonya se la'bi voro undiro tana alote lui awi ri 'do onyane; ànyari andivo ànyaro gagane ni ronyi oye risi; ago ko koronya 'ba ro se ädu gborona udu 'do onyane ca kari. 21 Tana Ota Musa ro äzite tuna amba zoitaeriro yasi Sabata cini si, ago ata ndaro apete ṛo 'ba'desi cini yasi.”
Taegyi Taoma'bai Atrai ro ri
22 'Dooko lazo'bai ndi 'di'desii, ndi troalo känisa cini be, äyiyitate lidri rukä onjine ni gboko ànyaro yasi ago ànya ozone Anetiokia ya Paulo ndi Baranaba be yibe. Ànya njiyi lidri ritu orooro ro ndra taoma'bai si te, Yuda se äzibe Baresaba, ndi Sila be, 23 ànya zo taegyi ono te ànya yibe ekye:
“Ama lazo'bai ndi 'di'desii ago ädrupii amiro, màzo mede ädrupii cini amaro Atrai ro uti yasi se kabe ori Anetiokia, Siria, ndi Silisia be ya ri. 24 Meri tate rukä lidri ro se oyite ni gboko amaro yasi okwo ago wiriyi ami te ata se ànya kabe atana si; caoko, ànya usuyi ŋgaemba aza koni ama resi. 25 Ago ta ono ta motokalate ago ama cini màletadrite lazo'bai rukä onjine ago mà ànya ozo amire. Ànya oyinayi 'da amire bereazii amaro luluro Baranaba ndi Paulo be be, 26 se ozoyi adri ànyaro te ruindu Opi amaro Yesu Kristo roya. 27 Màzo Yuda ndi Sila be, kpani amire, se itinayi ta 'da ämiri modo ànyaro si kpa oso megyibe ronye. 28 Tori Alokado ndi ama yibe letadrite ko ŋgaläŋgyi aza o'bane ämidri kinja tase arabe kwoi ro ro: 29 mìnya ŋgaonya se ozote lui awi ri ko, mìnya kari ko; mìnya koronya 'ba ro se ädu gborona udu ko; ago nyàgaga ami ni ronyi oye risi. Mìyena ta 'da kado ondro nyà'dote taoti be ŋga kwoi oyeako owo. Mede amaro amba ämiri.”
30 Azo lazo'bai te ago oyiyite Anetiokia ya, se ànya otoyi gboko taoma'bai rote cini kigye ago ozoyi taegyi ana te ànyari. 31 Ondro lidri kuzite oko, ànya a'dote twi riyä ro ta lazo se agoago ozoro ono rota. 32 Yuda ndi Sila be se andivo ànyaro orivoya nebii, peyitate ànyari madaro, uguyi agoago ozote ànyari ago tombayi ànya te. 33 U'du azaka vosi oko, taoma'bai zoyi ànya te tokpero, ago goyite kovole ànya se kezo ànya be kai re.
35 Paulo ndi Baranaba be riyite gafere Anetiokia ya, ago tro 'di amba azaka be ànya embayi ago peyi ata Opi rote.
Rulewe Baranaba ro ndi Paulo be
36 Tu aza si oko Paulo atate Baranaba ri ekye: “Mi'de màgo ädrupii amaro täkyi 'ba'desii cini se màpe ata Opi rote kigye yasi, tana mäni a'do ànyaro robe.” 37 Baranaba lete Yoane se äzibe Marako ana urune ànya yibe, 38 oko Paulo kusube ko kado nda urune, tana nda ri kote ànya yibe le ädu aba taopero ànyaro roya, oko tadrite kovole ago e'be ànya te Pamefulia ya. 39 Kaladiṛi a'dote, ago ànya lewerute: Baranaba ru Marako te ago diyite le Saiporosi ya, 40 ago Paulo nji Sila te ago oyiyite, ago taoma'bai ozoyi ànya te taoti tai'dwero Opi ro ri. 41 Nda oyite Siria ndi Silisia be yasi, ugu känisa tomba be.