Kwɔrɔstɔ mɔŋgwɔ diiɽǝ ki-ŋiɽany-na.
1 Nyii ŋgwɔ kwɔŋǝsi kithǝyini liyǝŋgǝri liinyi Inyjiilǝ wa wǝccǝ-ŋǝsi-yi bǝshirǝ, na nǝ mithǝ, mindaŋ ǝṯigwɔ dirnaṯṯina tetter, 2 na nǝ-yi kilaaw, mǝgwɔ kǝniny dirnaṯina tetter, na mareere orogw mac tǝ, a ṯǝmminǝ ṯaalɔ orolaŋw domony.
3 Kaka ninḏǝthǝ-ŋǝsi-gwɔ ŋa ŋir mɔhim beṯṯen ŋaava-nyji ker-kerreny ŋǝniŋw: Kwɔrɔstɔ kwayɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋikiya ŋǝri, kǝkǝ nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ki Yiṯaab-na Yirllinǝlɔ ter ŋaarɔŋw; 4 kwǝni kwaanathir mindaŋ nɔŋw diiɽǝ ki-ŋiɽany-na, mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere, kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ki Yiṯaab-na Yirllinalɔ ter, 5 nɔŋw ruwǝthǝ Bɔṯrɔs-ŋwɔ naana, nǝ kila lithaathɔ lir wrii-kwuɽǝn. 6 E-ta nɔŋwsi ruwǝthǝ naana lithǝmthi ruɽi-ruɽi-ŋw-lǝ la ruɽi-ṯɔthni lǝthi ŋɔmath ki-taamin tɔtɔpɔt, nǝrṯǝ ǝni linaanɔ kinnǝni limiithɔ luuru beṯṯen. Nǝ lokwo tǝ nǝr ai. 7 Nǝ kwaathan tǝ nɔŋw ruwǝthǝ Ya@guub-ŋwɔ naana, nǝ yaavɔra naana tatap tok. 8 Nǝ ninyoro nyii kwir kwǝthi kwaathan-kwaathan kwɔmǝŋwɔ ruwǝthǝthǝ naana, kwir kaka kwǝɽǝrnǝ. 9 Kaka nɔrɔny-gwɔ kwokwɔɽony ethi yaavɔr-la yithaathɔ tatap, nǝ ninyeere ɔvthanni mac ethi ǝccǝ nyuŋwɔŋw kaavɔr, kaka nɔwɽǝnyii-gwɔ kǝniisǝ yǝy-lɔ kǝthi Allah. 10 Nǝ ne@ma-gi kwǝthi Allah nǝnyii-ṯǝ oro ŋgwɔ, nǝ ne@ma-ŋgwa kwinḏǝthǝŋw nyuŋwɔ, nɔŋweere orolɔŋw domony mac laakin nǝnyii-mǝ oro kǝniny nyii rerrec kwakkwɔ ŋothɽor ŋuuru ŋithǝmthisǝ-lɔ ŋǝthi yaavɔr. Niti-vǝ nɔrɔ-nyii kinnǝni kwǝrrǝsi mac, laakin nǝ ne@ma oro kwǝthi Allah kwakkisi nyii-ŋgi. 11 Mǝnyii kinnǝ oro nyii, ya ŋundu-ŋǝ, nǝrṯoro ŋɔ tatap ŋette-ŋette ŋǝṯiny-ŋi aari tatap bǝshirǝ, mindaŋ nǝsi ǝmmini.
Ṯidiiɽa ki-ŋiɽany-na.
12 Nǝ kaka nǝccǝr-ŋǝsi bǝshirǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw-ŋgi kwɔmǝr diiɽǝ ki-ŋiɽany-na, e-ta lotho linaanɔ lokwo daŋgal-na laarɔŋw ṯidiiɽǝ ṯiti mac ki-ŋiɽany-na? 13 Laakin mǝ ṯidiiɽǝ ere naani ṯǝthi kila laayɔ mac tǝ, e-ta nǝ Kwɔrɔstɔ ǝni kwiti kwɔmǝr diiɽǝ mac ki-ŋiɽany-na-pa; 14 mǝreere diiɽǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw ki-ŋiɽany-na mac tǝ, a ṯǝbshiir ṯǝri orolɔŋw domony, nǝ a ṯǝmminǝ ṯaalɔ orolɔŋw domony tok. 15 E-ta ǝroro shuhuuḏ kwir lǝluŋw nǝṯirsi-gwɔ andasi ŋǝni Allah, kaka naarir-gwɔŋw, Allɔh wɔmǝ diiɽǝ Kwɔrɔstɔ-ŋwɔ, laakin ŋundu-tǝ kwiti kwɔmǝŋwɔ diiɽǝ mac, mǝroro kǝniny rerrem ŋǝthi ṯidiiɽǝ ki-ŋiɽany-na ṯiti mac. 16 Mǝ laayɔ ere dindǝ mac tǝ, nǝ Kwɔrɔstɔ kwiti-mǝ kwɔmǝr diiɽǝ tok mac. 17 Mǝreere diiɽǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw mac tǝ, a ṯǝmminǝ ṯaalɔ orolɔŋw domony, e-ta nǝtǝ nannitha kinnǝni ki-ŋikiya-na ŋaalɔ. 18 Na nǝr ǝniŋw tok, kila limǝ ai ethi Kwɔrɔstɔ-na, lǝni limǝ kiirathalɔ. 19 Mǝ ṯǝkkizǝ ṯǝri kizǝn ethi Kwɔrɔstɔ-na oro ṯǝthi ŋimiitha ŋɔ dak, e-ta ǝri ṯamthɔ nyiiŋǝ lizi-lǝ tatap ṯɔrɔɔnyɔna-thi.
20 Laakin ŋiɽaŋal ŋɔ nǝroro rerrem ŋǝthi Kwɔrɔstɔ kwɔmǝr diiɽǝ ki-ŋiɽany-na, nɔŋworo kwiŋna kwir nda kwɔmǝ diiɽǝ ki-lizi-nǝ kila limǝ ai. 21 Nǝ kaka ninḏi-gwɔ ŋiɽany kwizi-gi kwɔtɔpɔt, nǝ nǝrṯoroŋw tok, nǝ ṯidiiɽǝ ki-ŋiɽany-na iila kwizi-gi kwɔtɔpɔt tok. 22 Nǝ Aḏam-ŋgi nǝr ai tatap, nǝ ŋwɔṯaŋw tok ǝrisi miithi tatap ethi Kwɔrɔstɔ-na. 23 Laakin ǝṯir diiɽǝ ŋgwɔ ṯǝrṯiib-thi ṯuuŋwun: Kwɔrɔstɔ ker-kerreny, nɔ ki-laaamar-la linḏiŋw-li ethiila ta, arsi diiɽǝ kila lǝni luuŋwun. 24 Nǝ kwaathan tǝ a lɔɔmɔr iila lirimthithɔ; e-ta mǝ Kwɔrɔstɔ ṯiinyi rɔ-asa-ŋwɔsi lisɔlṯaan-li nǝ ŋɔma tatap tǝ, ŋwɔmǝ inḏǝthǝ Allah wir Papa Ŋeelenyi. 25 Ŋwɔṯaŋw laazim a Kwɔrɔstɔ mithǝ ŋeelenyi, mindaŋ mǝ Allah ṯiinyi ṯuwǝnu rac tǝ, ŋwɔsi-mǝ kettice-lɔ tatap ki-ŋwaara-na ŋwuuŋwun. 26 Nǝ ŋiɽany oro ŋir ṯuwǝn ṯirmithithɔ ŋinḏiŋwsi ethisi kiirasalɔ. 27 Kaka naarɔ-gwɔ Kiṯaab ŋwɔ, “Kwɔmǝ Allah kettice kwomne-lɔ tatap ki-ŋwaara-na ŋwuuŋwun.” Nǝ ŋiɽaŋal ŋǝniŋw, “Kwomne tatap” ŋilŋithina por-por rac ŋiti ŋǝnyjǝ Allah mac rogɽo-ri ruuŋwun, kaka nɔrɔ-ŋgwɔ kwɔgittica Kwɔrɔstɔ-ŋw kwomne-lɔ tatap ki-ŋwaara-na ŋwuuŋwun. 28 Mǝ Kwɔrɔstɔ mithǝ kwomne tatap ki-rii-na ruuŋwun, e-ta a Tɔr kette rogɽo ruuŋwun wɔɽe-wɔɽeny kirii-na rǝthi Allah, mindaŋ ŋwɔ mḏǝthǝ kwomne tatap kirii-na ruuŋwun. Mindaŋ mǝ kwomne tatap naani ki-thii-na ṯǝthi Allah.
29 E-ta ǝŋgi ṯidiiɽǝ ṯǝthi kila laayɔ ere naani mac tǝ, nǝ ma@na kwǝni ǝyǝ ŋgwa kwǝṯi-gi lizi aari @ammiḏa ki-ŋwɔɔbi ŋwɔthi kila laayɔ? Ǝŋgi kila laayɔ ere dindi mac, e-ta lizi lotho lǝṯi aari @ammiḏa ki-ŋwɔɔbi ŋweeŋen? 30 Nǝ a kwotho kwǝtir inḏǝthǝ rogɽo rǝri ŋiɽany ŋwɔɔmɔri tatap? 31 Liyǝŋgǝri liinyi, nyii kwǝṯi-mi inḏǝthǝ rogɽo riinyi ŋiɽany ŋwaamin tatap! Ŋandisa-nyji ŋɔ ṯippiŋǝ-thi rogɽo ṯǝthi-nyii ṯǝni ŋaaŋa, ki-ŋɔmath-na ŋǝthirsi ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu kwir Kweeleny kwǝri. 32 Ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋizigwunǝŋ, aatha kwɔrɔ kwǝŋgi-nyii ǝgini kinaŋw a ṯɔgthi-nyii yiiraaw-yi Afasuus-na? Mǝrseere dindǝ kila mac tǝ, “Ilar-pa ǝri e thne nǝ ǝri-ii tok, kaka ninḏir-gwɔ ethi ai ŋɔrpɔ-ŋgwɔ.” 33 Ǝṯir-ŋǝsi kǝɽmyjǝlɔ mac, “Nǝ ŋɔmath ŋigii ŋǝṯi kii ŋethre ŋisaaw.” 34 Kiɽiṯir aaɽitha ki-fikir-lǝ kwaalɔ kwisaaw, mindaŋ meere ǝrri ŋikiyaŋi ŋeere kwokwony mac. Kaka a-naanir-gwɔ lokwo laalɔ liti lilŋithi Allah mac. Ŋandisa-nyji ŋɔ ethi ṯɔrony mithǝ ŋaaŋwɔsi.
Aŋna winḏi ethi rotto tha mɔŋw diiɽǝ.
35 Laakin a kweere ɔṯalɔ ŋwaarɔŋw, “Lizi laayɔ lǝṯi diiɽi aŋgwɔrɔ? Nǝ yaŋna yɔrtɔ aŋgwɔrɔ yǝrsi ǝthi?” 36 Ŋa kwɔr kǝɽiyǝŋ ŋgwɔ! Ŋgwa kwǝṯir kwee, kwiti kwǝṯi miithi mac mɔŋweere uthǝthi mac. 37 Ŋgwa kwɔgwɔɔthɔna nǝ aŋna ere oro mac, laakin nǝ lɔɔla oro lette, ya ŋwɔrɔ lǝthi ŋwan, ya ŋwɔɔla ŋweere nyithak ŋwɔthaathɔ. 38 Laakin ǝṯɔŋw inḏǝthǝ aŋna wirga wɔnaŋna-ŋwɔ ethi inḏǝthǝ; nǝ ǝṯɔŋw inḏǝthǝ ŋwɔɔla yaŋna yeeŋen yirna ter-ter. 39 Kaka nǝṯi-gwɔ yaŋna ere biɽithina tatap mac, nǝr naani yǝthi lizigwunǝŋ, nǝr naani yǝthi haywaanaaṯ, nǝr naani yǝthi ndǝw, na nǝr naani yǝthi lɔm tok. 40 Nǝ yaŋna naani yǝthi ki-leere-naŋw, na nǝr naani yǝthi kwurǝyulu-ŋw; laakin nǝ ŋinith ŋǝthi ki-leere-naŋw oro ŋette, nǝ ŋǝthi yaŋna yǝthi kwurǝyulu-ŋw oro ŋithaathɔ. 41 Nǝ aaŋwɔn ǝthi ŋinithi ŋuuŋɔn, na nǝsi ǝwǝ ǝthi ŋuuŋun, na nǝsi rɔɔrɔm ǝthi ŋeeŋen tok. Laakin ki-rɔɔrɔm-na tǝ, nǝrǝthi ŋisanna ŋirna ter-ter.
42 Nǝrṯoroŋw tok ŋǝthi ṯidiiɽǝ ṯǝthi kila laayɔ. Ǝṯi aŋna aananni wǝṯi ernene, e-ta ǝṯɔŋw diiɽǝ wa wǝṯi nannatha. 43 Ǝṯir aanitha wiira ŋinithi-nǝ, e-ta ǝṯɔŋw diiɽǝ ŋinith-ŋi. Ǝṯir aanitha wajla cige-cigep, e-ta ǝṯɔŋw diiɽǝ wǝthi ŋɔma. 44 Ǝṯɔŋw aananni wir aŋna domony, e-ta ǝṯɔŋw diiɽǝ wir ṯigɽim. Mǝ aŋna naani wir domony tǝ, ǝṯɔŋw ṯǝ naani wir ṯigɽim tok. 45 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Kwizi ŋgwa kwiŋna kwǝni Aḏam kwɔgittar ethi miithi”; laakin Aḏam kwǝthi kwaathan-ŋwɔ tǝ, ǝṯɔŋworo Ṯigɽim ṯǝṯi inḏǝthǝ lizi ŋimiitha. 46 Laakin nɔŋweere naani ŋgwa kwir ṯigɽim kerreny mac, laakin nǝ aŋna oro, nǝ kwaathan tǝ, ṯigɽim. 47 Aḏam ŋgwa kwiŋna nɔŋw daɽimanni kɔlɔɔ-gi kǝthi wurǝyu; nǝ Aḏam kwɔthaathɔ tǝ, nɔŋw ɔɽa ki-leere-na. 48 Kila lǝthi kwurǝyulu-ŋw, nǝr aaɽanni ŋgwa kwɔdaɽiminna wurǝyu-yi; nǝ kila lǝthi ki-leere-naŋw nǝrtǝ aaɽanni ŋgwa kwɔɔɽɔ ki-leere. 49 Nǝ kaka-ṯǝ niginnar-gwɔ suurǝ kwǝthi ŋgwa kwɔdaɽiminna kɔlɔɔ-gi, nǝ ŋwɔṯaŋw tok, ǝri kenne suurǝ kwǝthi ŋgwa kwɔɔɽɔ ki-leere-na. 50 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ liyǝŋgǝri liinyi, ŋgwa kwǝthi aŋna-ŋwɔsi ŋin-ŋi kwiti kwǝthi ŋɔma mac ethi aavi Ŋeelenyi ŋǝthi Allah, wala wa wǝṯi ernene ethaavi wa witi wǝṯi ernene mac.
51 Niŋnar-ṯi ŋǝsi andaci ŋejimethi ŋɔ. A kwiti kwinḏir ethi ai tatap mac, laakin a kwinḏir ethi reethe tatap, 52 fita-fittak kaka nǝṯi-gwɔ lǝy aari kimǝr, mǝ buruz aara kwir kwaathan-kwaathan. Mǝ buruz aari tǝ, a lizi laayɔ diiɽǝ, mindaŋ ǝreere ai kwokwony mac, e-ta ǝri reethe tatap. 53 Ŋwɔṯaŋw laazim a aŋna wa wǝṯi ernene ŋwɔ reethe ethi kenne wa witi wǝṯi ernene mac; nǝ wa winḏi ethi ai, laazim ŋwɔ reethe ethoro wa witi winḏi ethi ai mac. 54 Na mǝ aŋna wa wǝṯi ernene kenne wa witi wǝṯi ernene mac, nǝ wa wǝṯi ernene kenne wa witi wǝṯi ernene mac tǝ, e-ta a ŋiɽaŋal ǝṯhi yǝnǝ ŋaari-ŋi Kiṯaab-ŋwɔ, “Ŋillaza kii ŋimǝ ṯimmanni kworo, nǝ ŋiɽany-tǝ, ŋimǝ kiirathalɔ.”
55 “Wa ŋiɽany, ŋillaza ŋɔɔŋa kii ŋende?
Wǝ ŋiɽany, ṯɔn ṯɔɔŋwa ṯende?”
56 Ṯɔn ṯǝthi ŋiɽany nɔŋworo ŋikiya, nǝ ŋɔma ŋǝthi ŋikiya tǝ, nǝ Sherii@a oro. 57 Laakin ǝri ǝccǝ Allah shukran, wǝṯi-nyji inḏǝthǝ ṯillaza kii, Kweeleny-ŋgi kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ.
58 Ŋwɔṯaŋw liyǝŋgǝri liinyi lamɽa-nyji; ǝnyjǝr ŋwaara-lɔ tetter, liti laaralɔ tiŋgil-tiŋgil mac. Ǝṯi kǝkkini tetter ŋwɔɔmɔri tatap ŋothɽor-ŋi ŋǝthi Kweeleny, nǝ ŋilŋica-ŋǝsi rac ethaarɔŋw, ŋothɽor ŋa ŋǝṯisi ǝkkici Kweelenyi ŋiti ŋǝṯoro-lɔ dozon mac.
Efo Kristo ro
1 Ago yauono male talogone drî amiro ya, ädrupii maro, ta Lazokado se mapebe ämiri rota, se mirute, ago se taoma amiro edrete ŋgyiri kigye. 2 Se ni lazokado yi, lazo se mapete ämiri owo. Apa ami te lazokado si ondro nyätite anda owo, e'be gialo ondro taoma amiro ni awi.
3 Mocope tase musube ono te ämiri, se ni orivoya parandra anjioko Kristo drate takozi amaro ta, oso egyibe Taegyi ya ronye. 4 Anjioko ase nda te ago eŋga nda te adri ya u'du nina si, oso egyibe Taegyi ya ronye, 5 ago nda ka'darute Petero ri ago 'dooko lazo'bai cini 'butealo foritu ri. 6 'Dooko nda ka'darute oso'bai nda vo se ndrani kama nji (500) drisi ri saa alo si, ambana dri gi'du lidriidriro, rukäna dra gica owo. 7 'Dooko nda ka'darute Yakoba ri, ago ono vosi lazo'bai cini ri.
8 Äduro nda ka'daru kpate märi, malaba gica oso 'dise ätite tu utina ro osaako ronye. 9 Tana ma ni tipari lazo'bai cini lakosi; si ko ma uzine lazo'ba tana meza känisa Lu rote. 10 Oko yauni Lu rosi nda 'ba mate oso ma'dobe yauono ronye ago yauni se nda kozobe märi ono ko teinye ta ako. Oko vona ro, maye losi te mbara ndrani lazo'bai azi drisi, caoko ṛo ko ni taoye andivo maro ro, oko yauni Lu ro ka ugu losi oye ni ma be. 11 Ka'do inye, kode anya ikyi ni maresi kode ànya resi, ono ni tase ama cini màbe opena, ago ono ni tase nyàbe omana owo.
Efo Amaro ni Odra yasi
12 Yauono, lazo amaro orivoya ni anjioko olofo Kristo teni odra yasi, ka'do inye rukä amiro ka ata ekye avo eŋgane adri ya i'do 'do eŋwanye ya? 13 Ondro ka'do gindi endaro inye, anjioko olofo Kristo kote, 14 ago ondro olofo Kristo kote ni odra yasi, 'dooko ama ta aza ako opene ago ami ta aza ako omane. 15 Ndrani ono risi, aka'da ama te a'done koweoga'bai ro ta Lu rota, tana matate makye nda eŋga Kristo teni odra yasi, oko ondro ka'do gindi endaro ekye eŋga avo kote adri ya, 'dooko nda eŋga Kristo kote. 16 Tana ondro eŋga avo kote, anjioko eŋga Kristo kote. 17 Ago ondro eŋga Kristo kote, 'dooko taoma amiro orivoya awi ago ami orivoya 'du ujeujero takozi amiro ya. 18 Ago anjioko taoma'bai se Kristo ya kodrate iyi jeyi kpate. 19 Ondro mio'ba amaro Kristo ya orivoya kado toto ori ono ya ago aza tona i'do 'dooko màle yauni te ndrani 'dise azaka orivoya 'bädri cini ya drisi.
20 Oko taŋgye orivoya ni ono anjioko eŋga Kristo teni odra yasi, tao'baro ro ànya se kabe u'du odra ya ri anjioko eŋgana ànya kpa 'da. 21 Tana kpa oso odra, ikyite 'dialo si ronye, kpa oso inye oŋga ni odra yasi ikyi kpa 'dialo si. 22 Tana kpa oso 'dicini kabe odra tana rudro'be ànyaro Adama be 'ba ni 'do ronye, kpa oso inye eŋgana vona cini 'da adri ya ta rudro'bero ànyaro Kristo be rota. 23 Oko 'dicini alo alo eŋgana gi a'do ndaro ronye. Käti ono, Kristo, 'dooko ikyi tu ndaro si ànya se ndaro iyi. 24 'Dooko tu ädu esana 'da; Kristo opena 'dimiri'bai cini tori voro, drikaca'bai, ndi mbara'bai be 'da ṛe, ago ozona Miri 'Bädri'ba ro 'da Lu Täpi ri. 25 Tana beṛo Kristo ri vo mirine madale Lu opena kyila'baazii cini gwo ṛe ago o'bana ànya gwo pa ndaro zele. 26 Kyila'baazi se opene ṛe äduro ni odra. 27 Tana taegyi ka ata ekye: “Lu 'ba ŋga cini te pa ndaro zele.” Orivoya ŋbelero anjioko ata gi (ŋga cini) ono loci Lu modo ko kigye, nda se kabe ŋga cini o'ba Kristo zele. 28 Ondro a'ba ŋga cini te miri Kristo ro zele oko, 'dooko nda, Ŋgwa andivo, o'bana andivo ndaro 'da Lu zele; se ko'ba ŋga cini be nda zele ono; ago Lu mirina ŋga cini 'da kpeye.
29 Ka'do inye, lidri se abapatisi te ta avo rota oyena e'di ya? Ànya kayi mio'ba e'di ta ya? Ondro ka'do ndi endaro, oso rukäna kabe ata ronye, ekye eŋga avo ko adri ya, abapatisi lidri kai te avo ta etaya? 30 Ago ta amaro ta, tana e'di mà umu rriti odra roya tu cini si niya? 31 Ädrupii maro, ma drio'be odra be tu cini si! Driuŋgyi se ma sina ami ya, ori amaro ya rudro'be Kristo Yesu Opi amaro be ya, kani ma o'ba ta ono atane. 32 Aba ondro ka'do kyila se lakole adri ndi odra be ro se maye be Epeso ya noŋwa ono, maye gwo tavousu lidri rosi ŋgase musube e'diya? Oko ondro eŋga avo kote adri ya, 'dooko oso ugu atana be ronye ekye: “Mi'de manya ŋga, ago mämvu ŋga, tana ondo madrana 'da.”
33 Mi'ba odo ami ko. “Bereazi 'dikozi be ka taoye kado enjini.” 34 Nyego tauni kado ya ago nye'be litii takozi oyero. Ma ta ono ayo ko'ba ami robe driupi ro tana rukä amiro ni Lu ko.
Efo Lomvo ro ni Odra Yasi
35 'Diaza ejina ta 'da ekye: “A lidri se kodrate eŋgana eŋwanye adri ya ya? Ànya a'dona beti lomvo ro eŋwani be ya?” 36 Mi amama yi! Ondro nyikyi'di kwari te gyini ya, anya unina ko oŋgane adri be e'be gialo odrana lutu. 37 Ago ŋgase nyikyi'dibe orivoya toto keci yi, kode keci kyifo ro kode keci inya azaka ro, ondro nyate ŋga kyi'di, nya ko lomvo se ka oyebe a'done kyi'di. 38 Lu kani lomvo ozo rigye oso nda kolebe ronye, beti keci alo ri nda ozo lomvo modo ànyaro rote.
39 Ago iza ŋga cini lidriidriro ro vona cini ojo ko rere beti alo ro, lidri orivoya beti iza robe alo, koronyai ro azana, arii ro azana, ago ti'bi ro azana.
40 Ago lomvo vo'buyakuru ro orivoya ndi lomvo 'bädri robe. Liŋgyi se lomvoi vo'buyakuru ro orivoya to ni liŋgyi se lomvoi 'bädri ro ro ri. 41 Kitu orivoya liŋgyi modo iro robe, imba orivoya liŋgyi aza be, ago 'bi'bii orivoya liŋgyi to be, ago ca 'bi'bii lako beti toto liŋgyi ro orivoya.
42 Ka oye a'done oso 'do ronye ondro eŋga avo te adri ya owo. Ondro ase lomvo te, anya ŋgwa te; ondro eŋga anya te anya a'dona 'da oŋgwaako. 43 Ondro asete, anya te orivoya liŋgyiako ago mbaraako, ondro eŋgate, anya a'dona 'da liŋgyiekye ago mbara be. 44 Ondro asete, anya orivoya lomvo lomvo robe, ondro eŋgate, anya a'dona 'da lomvo tori robe, lomvo, lomvo ro orivoya, ago lomvo tori ro a'dona ndi. 45 Tana taegyi ka ata ekye: “Mano käti, Adama, a'bate lidri ro;” oko Adama äduro orivoya Tori adri ozoro. 46 Tori ikyi ko ni käti, oko lomvo ayani, ago 'dooko tori. 47 Adama käti a'bate ni gyini yasi, efo ni gyini yasi; Adama ṛiri ikyite ni vo'buyakuru ya. 48 Ànya se 'bädri ro laba orivoya oso nda se a'bate gyini si ronye; ànya se vo'buyakuru ro laba oso nda se ikyite ni vo'buyakuru yasi ronye. 49 Kpa oso maso a'do mano se edebe gyini si robe ronye, kpa inya masona a'do Mano se ikyite ni vo'buyakuru yasi ro 'da.
50 Tase mabe atana ni no, ädrupii, anjioko ŋgase a'bate iza ndi kari be si unina ko ŋga la'done Miri 'Bädri'ba Lu ro roya, ago ŋgase kabe oŋgwaoŋgwa unina ko oŋgwaako urune drimbi ro. 51 Nyèri ma tandrwiro ono tana itina ämiri; ama cini madrana ko, oko otozana ama cini 'da, 52 dori ndriŋwa oso miobi ronye ondro cekuṛe äduro kotrete owo. Tana ondro cekuṛe kotrete, avo efona 'da, go dra kote alona, ago otozana ama cini 'da. 53 Tana ŋgase ka oŋgwaoŋgwa beṛo tozane oŋgwaako; ŋgase ka odraodra beṛo tozane ŋgase unina ko odrane ro. 54 Ondro tase ono ka'dote, ago ŋgase oŋgwaoŋgwa ro otozate oŋgwaako ro, 'dooko taegyi a'dona 'da endaro, se ekye: “Epere odrate; ŋgaopeṛe ndete!”
55 “Odra, ŋgaopeṛe miro gaŋwaro ya?
Odra, mbara luwu miro ro gaŋwaro ya?”
56 Odra ka mbara iro usuna ni takozi resi, ago takozi ka mbara iro usu ni Ota resi. 57 Oko aro'boya ka'do Lu ri! Nda ozo ŋgaopeṛe te ämäri Opi amaro Yesu Kristo si!
58 Ka'do inye ädrupii maro, nyedre ŋgyiri. Mì'ba ŋga aza kuswe ami ko. Nyà'do ondoalo losi amiro ta Opi rota ya, tana mini ṛote anjioko ŋgase nyàbe oyena ruindu Opi riya ko orivoya ta awi yi.