Yesu ka Pere Yekalu ro tana Atana
(Marako 13:1-2Luka 21:5-6)
1 Ondro Yesu ke'be Yekalu te ago kate ugu oyi oko taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago ka'dayi obe Yekalu rote ndäri. 2 Nda zatadrite ago atate ekye: “Mìndre ŋga kwoi te, inye'do mìndre ko ya? Endaro mata ämiri ono änina ko kuni alo aza se noŋwa ono e'bene vona ya, vona cini eperena 'da vuru.”
Rriti ndi 'Dieza be
(Marako 13:3-13Luka 21:7-19)
3 Ondro Yesu korite 'Bereŋwa Ice Ido ro ro dri oko, taeri'bai ikyiyite ndare iṛero atayite ndäri ekye: “Nyiti ta ämäri tase cini ono kaoye a'dona ituya? Ago ta e'di a'dona ni ka'daza anjioko 'do ni tu ikyi miro ro ndi tu äduro robe owo ya?”
4 Yesu zatadrite ekye: “Mìkwa ŋga, mì'ba 'diaza kodo ami ko. 5 Lidri amba ikyina 'da ävuru maro ya, ago ànya alo alo atanayi ta 'da ekye: ‘Yi ni Mesiya owo!’ Ago ànya odonayi lidri amba 'da. 6 Nyèrina kporo kyila ro 'da loto ago nyèrina lazo kyila ro 'da ni lozo si; oko nyòlo'be mi ko, beṛo ŋga nonye kwoi ri a'done, oko ko ekye tu äduro esate. 7 'Bädri oyena kyila 'da 'bädri azi be, ago tu'dei oyena kyila 'da tu'dei azi be. Mä'bu ndi ägbigbi be a'dona 'da vo cini yasi. 8 Ŋga kwoi orivoya oso luwu käti ŋgwa utiro ronye.
9 “'Dooko äruna ami 'da ago ozona 'da ezane ago äfuna ami 'da. Ya lidri cini ro osona 'da ami lomvo ta maro ta. 10 Ambana e'bena taoma ànyaro 'da tu gi ana si; ànya ozonayi vo azi ro 'da ago yanai osona 'da azi lomvo. 11 'Dooko nebii mieywero efonayi 'da ago odonayi lidri amba 'da. 12 Ta nonye kwoi a'dona 'da ni rulari takozi ro ri ago ŋgalu lidri amba ro okyena 'da. 13 Oko nda se kabe yaiŋgyi ndi le äduna ya apana ndi. 14 Ago Lazokado Miri 'Bädri'ba ro ro apena tana 'da 'bädri cini yasi ta tazevoedre ro ro lidri cini ri, 'dooko tu äduro esana gwo.
Ŋga Koziro Parandra
(Marako 13:14-23Luka 21:20-24)
15 “Mìndrena ŋga koziro parandra se nebi Daniele kata tana be ana 'da. Edrena 'da vo alokado ya. (Tase ta ono uzi'bana ri unine: miri ta ono takacina unine kadoro!) 16 'Dooko ànya se orivoya Yuda ya beṛo umune lutui dri. 17 Mano se orivoya kuru zo ndaro dri beṛo ko ndäri saa ndaro enjine efo si vuru ŋga aza urune ni zo ndaro yasi. 18 Mano se orivoya ämvu ya beṛo ko egone kovole zo ya boŋgo ndaro ta. 19 A'dona 'da rritiro tu ana si 'ditoko se kovoro ro ndi endrei se ŋgwà na ka drigba ba ondro ri! 20 Nyä̀mätu Lu tana tu lämuro ämiri ono ukyi a'do 'da meṛi si kode Sabata si! 21 Tana rriti tu gi ana ro a'dona kozipara ndrani tu azaka se kezi a'do be iyi ri se a'do dri ko inye ṛoni o'ba 'bädri rosi le tu ono si. Ca ŋga aza ri ogone a'done inye i'do alona. 22 Oko Lu go logo oti tu kai ro ṛote nja; aba nda koye ko inye, 'diaza ri orine lidriidriro i'do. Caoko ta lidri onjionji ndaro rota, Lu ogo logona tu kai 'da.
23 “'Dooko, ondro ka'do 'diaza kata gwo ämiri ekye: ‘Mìndre, Mesiya begi ono! Kode nda begi ana!’ Mìma ta ndaro ko. 24 Tana Mesiyai mieywe'bai ro ndi nebii mieywe'bai robe efona 'da. Ànya oyenayi rubä 'desipara ndi talaro robe 'da lidri onjionji Lu ro odoza, ondro ka'do ndi rritiako owo. 25 Nyèri! Miti ta ono teṛo ämiri käti teinye tuna ri esaako.
26 “Kode lidri kata gwo ämiri ekye: ‘Mìndre, nda orivoya vocowa ya!’ Nyòyi ko lau; kode ànya kata gwo ekye: ‘Mindre, nda ka ruda'do noŋwa!’ Mìma tana ko. 27 Tana Ŋgwa Lidri ro ikyina 'da oso sionyi 'bu ro se kabe leko andria vokuru yasi ni 'buzelesi le aŋgoya 'do ronye.
28 “Vose avo orivoya kigye koyii otona kala 'da kigye.
Ikyi Ŋgwa Lidri ro ro
(Marako 13:24-27Luka 21:25-28)
29 “Dori rriti tu kai ro vosi oko, kitu o'bona 'da, ago imba onjena ko tona, ago 'bi'bii e'dena 'da ni vo'buyakuru yasi, ago mbara vokuru ro kandaruna 'da. 30 'Dooko andrena taka'daro Ŋgwa Lidri ro 'da vokuru ya, ago lidri cini 'bädri ro liyinayi 'da ondro kondreyi Ŋgwa Lidri rote ikyivoya 'dikolo vo'buyakuru roya mbara be ndi 'desi ndra be owo. 31 Avona cekuṛe 'da, ago nda ozona malaikai ndaro 'da cuku su 'bädri ro yasi, ago ànya kotonayi lidri onjionji ndaro 'da ni telesi ädu 'bädri ro yasi le telesina ya.
Ŋgaemba ni Ce Kyi'du ro yasi
(Marako 13:28-31Luka 21:29-33)
32 “Mì'ba ce kyi'du ro kemba ami. Ondro gwoṛii ànyaro kate oro ago kate kyibi lofo oko mìni ndi anjioko duru te ti. 33 Kpa oso inye, ondro mìndre ŋgase cini kwoi te oko, mìnina ndi anjioko tu te ti, te nja etone. 34 Mìyi ta ono tana anjioko ŋgase cini kwoi a'dona 'da käti teinye dri lidri se ka ugu ori be yauono ri odraako cini. 35 Vo'buyakuru ndi 'bädri be lävuna 'da, oko ata maro ri lävune i'do alona.
'Diaza Ni Ikyi Tu Ŋgwa Lidri ro ro ko
(Marako 13:32-37; Luka 17:26-30,34-36)
36 “Caoko, 'diaza ni tu gi ana ndi saa na ikyi robe ko; ca malaikai vo'buyakuru ro ca Ŋgwa, Täpi ni toto ni. 37 Tu ikyi Ŋgwa Lidri ro ro a'dona oso tase ka'dobe tu Noa rosi ana ronye. 38 Tuse käti gyitändri dri i'do si lidri nya ŋga te ago mvu ŋga te, mànoago ndi 'ditoko be gyeyi iyi te, madale tuse Noa kocibe toŋbo ya ana si. 39 Caoko ànya niyi tase kabe oye a'done kote madale gyitändri ikyite ago ŋgyi ànya cini te. Kaoye kpa a'done oso inye ondro Ŋgwa Lidri ro kate ikyi owo. 40 Tu gi ana si mànoago ritu a'dona 'da losi oyevoya ämvu ya; äruna alona 'da ago e'bena azana gwo. 41 'Ditoko ritu a'dona ŋgauyivoya kuni dri; äruna alodi 'da ago e'bena azana gwo.
42 “Ka'do inye, mìkwa ŋga, tana mìni tuse Opi amiro kabe ikyi sina 'do ko. 43 Mìyi ta ono! Aba ondro ka'do zo kuzupi kuni tuse kugu kabe ikyi sina gwo, aba nda unina ndi orine miuŋbo ago o'bana kugu ko vo oŋgone zo ndaro ya. 44 Ka'do inye, beṛo kpa a'done ämiri nja, tana Ŋgwa Lidri ro ikyina 'da saa se ami mio'ba ako ndäri ikyine sina si.
Ruindu'ba se 'Diri kode se Ko 'Diri
(Luka 12:41-48)
45 “Ka'do inye, a'di ni ruindu'ba 'diri ago tavouni be owo ya? Nda ni se ondro 'desi ndaro ko'ba nda te drikaca be ruindu'bai azi dri oko kabe ŋgaonya ozo ànyari tu ŋgye na si owo. 46 Ruindu'ba se ondro 'desi ndaro kikyite 'bäru oko kabe nda usu ugu ta oyevoya inye 'do ni kado! 47 Endaro, mata ämiri ono, 'desi o'bana ruindu'ba se ana 'da drikaca be lakaza cini ndaro dri. 48 Oko ondro ka'do nda orivoya ruindu'ba kozi yi, nda atana 'da andivo ndaro ri ekye, 'desi maro unina ko egone ndri, 49 ago nda etona ruindu'bai azi ndaro o'bina gwo ago orina gwo ŋgaonyane ago ŋgaumvune wa umvu'bai be. 50 'Desi ruindu'ba gi ana ro egona 'da tu alo aza se ruindu'ba ana ko'ba mi ko nda ta si ago saa se nda kuni ko si. 51 'Desi togana nda 'da jinyijinyi ago nda usuna andivo ndaro 'da vo kozi ya miomba'bai lako. Nda o'dena gwo liyine ndi sionya be.
Yǝcu kwandisa ŋiɽaŋali ŋǝthi Heikal winḏi ethi kiirathalɔ.
(Mɔrgus 13:1-2Luuga 21:5-6)
1 Mǝ Yǝcu ruuthǝ ki Heikal-na ethi ɔrlacci ŋwɔḏoŋw, nǝ nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun iila naanɔ-ŋgwɔ nǝr baaŋaci ṯǝwccinǝ ṯǝthi Heikal. 2 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Aw, ŋa ŋiisa-ŋasi ŋɔ tatap ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋǝ? Nyii kwɔŋǝsi andaci ŋiɽaŋali ŋɔ, kall kiti keere mac kǝr duŋgwǝci ethi nannatha kǝzir wuuŋwun; yǝrsi fǝthǝlɔ tatap faṯ-faṯ.”
Ṯurvǝ-ŋǝ ṯǝwɽǝ-thi yǝy-lɔ.
(Mɔrgus 13:3-13Luuga 21:7-19)
3 Nǝ a-naani-tǝ Yǝcu-lɔ kinnǝni kaayin-la wǝthi Zeiṯuun-ŋwɔ, nǝ ṯalaamiiz iila naanɔ-ŋgwɔ cuk-cuk nǝrǝccǝŋw, “Andica-nyji-ṯi kwomne ŋgwɔ tatap kwinḏi ethi errini ṯaccaŋ, nǝ aatha kwɔrɔ kwinḏi ethoro mindaŋ ethi-mǝ elŋe ŋiɽaŋali ŋǝthi kilyǝ kɔɔŋa, nǝ lɔɔmɔr linḏi-li ṯurmun ethi ernene.” 4 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Aŋricar, ǝŋǝsi kweere ere kǝɽinyjǝlɔ mac. 5 Kaka ninḏi-gwɔ lizi ethiila luuru yiriny-yi yiinyi ǝraarɔŋw, ‘Nyii kwɔrɔ kwir Kwɔrɔstɔ!’ Mindaŋ ǝri ṯuusi lizi littǝzir. 6 Ǝsi neŋne ŋǝthi ṯuwǝn-lɔ keṯṯok-keṯṯok, nǝ kǝzir wɔɔlɔna tok; laakin ere apri rɔgwori mac. Ŋɔ ŋinḏi ethi ǝrrini rac, laakin nǝreere ǝniŋw ṯurmun ṯinḏi ethi ernene kinnǝ mac. 7 A libǝlǝḏ ṯɔgthathisi-na; a Ŋeeleny ṯɔgthathisi-na. A yaaŋwɔ ǝnḏǝthǝ lizi, a wurǝyu riiginni ǝzir naana wuuru. 8 Nǝ kwomne ŋgwɔ tatap nɔŋwaaɽanni ŋijma ŋiŋna ŋǝthi ŋelŋe.
9 “E-ta ǝrŋǝsi ɔmɔmmi, ǝrŋǝsi kette ki-rii-na rǝthi sɔlṯa ethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔsi jiizǝ, mindaŋ ǝrŋǝsi ɽeenye. Ǝŋǝsi lizi tatap wǝzi sǝbǝb-gi kwiinyi. 10 A luuru duŋgwǝci ṯǝmminǝ ṯeeŋen; ǝri bɔɔŋwɔthathisi-na wɔɽe-wɔɽeny, na ǝri uwǝthisi-nǝ wɔɽe-wɔɽeny tok. 11 A liɽii lir lǝluŋw iila ǝri ṯuusi lizi luuru. 12 A ŋiɽaŋal ŋigii karbatha ǝzir tatap, mindaŋ a ŋimɽi ŋǝthi lizi luuru ṯee jiɽe-jiɽep. 13 Laakin kweere kwǝsi indinyanni naana mindaŋ mǝr rattaathi, ŋwɔ kilaaw. 14 Nǝ ŋŋaŋal ŋɔ ŋisaaw ŋǝthi Inyjiil wǝthi Ŋeeleny ǝrŋi aari bǝshirǝ ṯurmunǝ naana tatap, ethoro shuhuuḏ kwǝthi lizi tatap; e-ta ǝmǝ ṯurmun ernene.
Ŋitheny ŋɔppa ŋigii.
(Mɔrgus 13:14-23Luuga 21:20-24)
15 “A leese ŋiṯiginǝ ŋandisa-ŋi kwiɽii kwǝni Ḏaaniyaal, ŋinḏi ethi rilli kǝzir wirllinǝlɔ ter (ŋa ŋgwa kwinḏi ethi ɔrti ŋiɽaŋali ŋɔ ŋɔvthanna ethisi elŋe).
16 “Nǝ kila linaanɔ Yahuuḏiiyyǝ, laazim ǝri avri ǝri allɔ ki-ŋwundǝr-lǝ. 17 Ŋgwa kwɔnaanɔ kiyiŋna-la ŋweere ǝthi lɔɔmɔri mac ethi-li dappi ethǝnḏi ki-dɔɔnɔ kwuuŋwun ethi dimmǝ kwomne kwuuŋwun, 18 Nǝ ŋgwa kwɔnaanɔ kwuthǝr ŋweere ǝthi ŋɔma mac ethaaɽi ethi dimme kirethi kuuŋun. 19 Ǝnnǝ ṯurvǝ ṯinḏi-mi ethǝnḏi ki-ŋwaamin-la ŋwa, ṯǝthi laaw liitha, nǝ kila lǝṯiiɽi tok. 20 Aarir Allah kiyiiriny mindaŋ meere apralɔ koo-gi ya ki-laamin-la lǝthi Sǝbiṯ mac. 21 Kaka ninḏi-gwɔ ṯurvǝ ethǝnḏǝlɔ ṯir nyoro-nyoro ṯiti ṯimǝ naani kinnǝ laamin leere mac, kinaŋw tuk a kittina-gwɔ ṯurmun-lɔ kwon-kwon mindaŋ kirem kwɔmoro kimaara. Mindaŋ ǝreere ǝrrini ŋeere ŋɔrɔŋw kwokwony mac. 22 Laakin Allah wɔmǝ ǝmrǝṯisi nyaamin kworo; ǝŋgwɔŋw-seere ǝrri ŋɔ mac, ǝŋgwɔŋweere kweere mac kwǝŋgi naani kwɔmiithɔ laakin sǝbǝb-gi kwǝthi lizi luuŋwun lǝllɔŋwsi-nǝ, a Allah amrǝṯisi nyaamin kworo.
23 “E-ta mɔŋw ǝccǝ ŋaaŋwɔsi kweere-ŋwɔ, ‘Iisarmba! Kwɔrɔstɔ kwɔrmaṯa ŋgwɔ!’ Alla ‘kwɔrpa ŋgwala kinanaŋw!’ Ǝṯǝmminicǝ mac. 24 Kaka ninḏir-gwɔ ethiila lǝṯi ruusi rogɽo reeŋen Lɔkwɔrɔstɔ ŋidiny, nǝ liɽii lir ŋidiny tok, ǝrǝrri ŋilima ŋɔppa-ŋɔppa, nǝ ṯiliŋɽasa tok, mindaŋ mǝrsi kaṯṯaci ṯaay ethisi ṯuusi kila liccasi Allah-na. 25 Niŋnarsi-ṯi! Nyii kwɔmǝ-ŋǝsi ṯǝmsici ŋiɽaŋali nǝŋsi andaci niti ninḏi lɔɔmɔr kinnǝ mac. 26 Ya mǝrŋǝsi ǝccǝŋw, ‘Iisar-ṯi, ŋgwana ki-sahraa-na! Ǝṯinḏi kinanaŋw mac!’ Alla mǝrŋǝsi ǝccǝŋw, ‘Ŋgwɔ kwuluccunǝ kɔnɔŋw!’ Ǝṯisi ǝmminicǝ mac. 27 Kaka ninḏi-gwɔ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ethiila kaka ṯimen ṯǝṯi erṯe leereya naana fɔɔri-gi kwuuŋwun, ǝṯɔŋw ruuthǝ aaŋwɔn-yi mindaŋ ǝṯɔŋw ernene ǝzir-yi wǝṯi-yi aaŋwɔn ɔɽi.
28 “Kǝzir wǝṯi-gwɔ kwomne naani kwaayɔ ǝṯi-gwɔ ŋwɔfirṯaŋ raaythi dɔŋw.
Kilyǝ kǝthi Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ mɔŋwaaɽa.
(Mɔrgus 13:24-27Luuga 21:25-28)
29 “Mǝ ṯurvǝ ernene tɔc ṯǝthi ŋwaamin ŋwa, a aaŋwɔn oro kirim, a ǝwǝ ere erṯelɔ mac, a rɔɔrɔm irdidǝ ki-leere-na a ŋɔma ŋɔppa ŋǝthi leere riiginni. 30 E-ta a @alaama wǝthi Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ruwǝnnǝlɔ ki-leere; mindaŋ a lizi tatap lǝthi ṯurmun aarii, mǝreese Tɔɔrɔ ṯǝthi Kwizigwunǝŋ tindi ŋwebleth-na ŋwɔthi leere ŋɔma-ŋi, nǝ ŋinith-ŋi ŋɔppa tok. 31 A kibooɽony kɔppa ṯiŋa ŋwal-lɔ, mindaŋ ŋwɔ ṯiŋatha limeleka luuŋwun ki-rɔkɔn rir kwaɽiŋan rǝthi ṯurmun, ǝri raayisa lizi dɔŋw luuŋwun liccaŋwsi-na ǝzir naana tatap wǝthi ṯurmun.
Ḏǝris ṯǝthi kwɔɔtha.
(Mɔrgus 13:28-31Luuga 21:29-33)
32 “Ethi-ŋǝsi kwɔɔtha ǝccǝ @allima ḏǝrisa, mǝ rill ruuŋwun oro tul-tul ǝṯir aari ibṯǝḏi ethi ruuthǝ, ǝṯelŋece ethaarɔŋw kiɽaa kimaadithi keṯṯok. 33 Ŋwɔṯaŋw meese kwomne-ŋgwɔ tatap, ǝsi elŋe ethaarɔŋw kwɔmaadithi keṯṯe-keṯṯok ethiila. 34 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, lizi lǝthi lɔɔmɔr kɔlɔ liti lai mac, mindaŋ mǝ kwomne ŋgwɔ tatap ǝrrini. 35 A leere-ŋa wurǝyu-yi ernene kithaay, laakin ŋiɽaŋal ŋiinyi-tǝ ǝreere ernene ḏuṯ.
Kwiti kweere mac kwilŋithi laaminɔ alla saa@.
(Mɔrgus 13:32-37Luuga 17:26-30, Luuga 34-36)
36 “Laakin ŋǝthi laamin kila saa@-gi tǝ, nǝsi kwizi kweere ere elŋe mac, wala limeleka lǝthi ki-leere-naŋw, wala Tɔr illi Papa ṯɔɽɔk. 37 Kilyǝ kǝthi Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ kinḏi ethoro kaka ŋa ŋǝrrinǝ ki-lɔɔmɔr-la lǝthi Nuuh. 38 Ki-ŋwaamin-la ŋwa ŋwiti ŋwinḏiŋi kiiru kinnǝ mac, ǝti lizi ethne nǝ ǝṯir ii, nǝ lɔr-ŋa laaw-li aagathathisi-na mindaŋ nǝ laamin ṯǝ kila iila limǝ-li Nuuh ǝnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ; 39 nǝrseere elŋece ŋǝrrinǝ mac mindaŋ nǝsi kiiru ṯǝrmizǝlɔ, nɔŋwsi ferṯe kithaay ndendeṯ. Nǝrṯǝ ele ethoroŋw tok mǝ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ele ethiila. 40 Ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila, mǝ lɔr ndǝn akkɔ ŋothɽor ki-yiŋna-la ǝri dimmǝ kwette ǝri ṯayyalɔ kwette. 41 Mǝ laaw ndǝn roo kalkalɔ ǝri dimmǝ kwette, na ǝri ṯayyalɔ kwette. 42 Aŋrathir kǝniny, kaka niti nilŋithiŋǝ-gwɔ laaminɔ linḏi-li Kweeleny kwaalɔ ethiila mac. 43 Ǝŋgi kwizi kwǝthi dɔɔnɔ-ŋw elŋece ethaarɔŋw kwɔɔɽam kwinḏi ǝthiila ṯaccaŋ, ǝŋgwɔŋw naanalɔ kwigɽiṯɔ mindaŋ ǝŋgwɔŋweere duŋgwǝci kwɔɔɽami ethǝnḏi kiininy kwuuŋwun mac. 44 Ŋwɔṯaŋw laazim a-naanalɔ ŋaaŋa tok cɔgwo-cɔgwop, kaka ninḏi-gwɔ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ethiila ki-saa@-la kwiti kwigittathiŋa-gwɔ mac.
Khaḏaam kirllalɔ, nǝ kiti kirllalɔ mac.
(Luuga 12:41-48)
45 “Ǝyǝ kwɔrɔ kwir khaḏaam kirllalɔ, nǝ kǝthi yǝnǝ? Kindǝr-ṯǝ ŋga kuruuzǝ sǝyyiḏ kwuuŋwun wǝkiil wǝthi yaḏaam yithaathɔ ethisi inḏǝṯṯǝ ethneya ki-lɔɔmɔr-la lǝthi ethne. 46 Khaḏaam ŋga kinḏi-pǝ ethaamina mǝ sǝyyiḏ kwuuŋwun iila mindaŋ mɔŋw kaṯṯasi kwaamisi ǝrriŋw! 47 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, kwɔ sǝyyiḏ kwuuŋwun ruusi wǝkiil wǝthi kwomne kwuuŋwun tatap. 48 Laakin mɔŋworo khaḏaam kigii, e-ta ŋwaarɔŋw ki-ṯɔgwor-naŋw, ‘Sǝyyiḏ kwiinyi kwinḏi ethi naana lǝlu-ttuk’. 49 Mindaŋ ŋwaari ibṯǝḏi ethi ippipi yaḏaama kiya yakkir-yi ŋothɽor, mindaŋ ŋwɔ ethne nǝ ŋwɔ ii lizi-li lǝṯi urlǝli. 50 E-ta mǝ sǝyyiḏ kwǝthi khaḏaam ŋga aaṯa laamin lette nyithak liti ligittathi-li khaḏaam mac athaarɔŋw kwaaṯa, wala ethelŋǝ lɔɔmɔri luuŋwun. 51 E-ta a sǝyyiḏ kwuuŋwun inḏǝthǝ ṯurvǝ ṯiraara ṯeṯṯec, ŋwɔsi ɔɽɔmasi dɔŋw lizi-li likǝɽinyjinǝlɔ, ŋwɔgwɔ aarii kinanaŋw nǝ ŋwɔ yee yiŋath-na tok.