Saulo A'dote Kristo'ba ro
(Losi Lazo'bai ro 22:6-16Losi 26:12-18)
1 Tu gi ono si Saulo ugu kyila ndaro ozi 'diufu ro onyana te oso'bai Opi vo lomvo. Nda oyite Kohani Fopara re, 2 ago ejitate taegyi 'dika'daro ta zoitaeriro Damaseka ya ri, tana ondro nda kusu oso'bai Liti Opi ro vo te oko, nda ka'do robe mbara be ànya urune, mànoago ndi 'ditoko be, ago kezi ànya robe kovole Yerusalema ya. 3 Ondro Saulo kate esa loto 'bakici Damaseka ro lomvo oko dori ŋgaeyi ni vokuru yasi lekote gbikyi nda lomvosi. 4 Nda 'dete gyinidri ago eri atate kugu ata nda ri ekye: “Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya?”
5 Nda ejitate ekye: “Mi a'di owo ya, Opi?” Nda atate ekye: “Ma Yesu, se nyabe ezana ono owo. 6 Oko miŋga kuru ago nyoyi 'bakici ya, ago itina tase beṛo oyene miri 'da lau.” 7 Lidri se kayi ugu aba Saulo be edreyite, atayi ta kote; ànya eriyi ata te oko niyi kote 'dina 'do ondrene. 8 Saulo ŋgate kuru ni gyini drisi ago pi mi ndaro te, oko ni kote ŋga ondrene. Ago ànya ruyi nda te drí si ago lepeyi nda te Damaseka ya. 9 Nda rite u'duna nätu voondreako, ago tu gi ana si nda nya ago mvu ŋga aza kote.
10 Oso'ba aza Yesu vo orivoya Damaseka ya äzite Anania. Nda ndre rulofo te, se Opi atate ndäri ekye: “Anania!”
Nda zatadrite ekye: “Ma begi ono, Opi.” 11 Opi atate ndäri ekye: “Miŋga ago nyoyi liti se äzi ävuruna Ŋgyero ana drisi, ago zo Yuda ro ya nyeji ta mano aza ni Taresusi yasi äzite Saulo rota. Nda kugu mätu, 12 ago rulofo ya nda ndre mano aza äzite Anania ka eci ago 'ba drí ndaro te nda dri tana nda kogo kondrevo robe.”
13 Anania zatadrite ekye: “Opi, lidri amba ititate märi ta mano ono rota ndi ŋgase cini koziro nda koyebe lidri miro ri Yerusalema ya robe. 14 Ago nda ikyite Damaseka ya drikaca be ni kohanii 'desi resi 'dise cini kabe mi mätu urune.”
15 Opi atate ndäri ekye: “Nyoyi, tana manji nda te ruindune märi, ävuru maro o'bane unine atrai ndi 'bädri'bai ndi lidri Yisaraele robe ri. 16 Ago andivo maro maka'dana ta 'da ndäri anjioko beṛo ndäri ruezane ta maro ta.”
17 Ago Anania oyite, cite zo se Saulo be kigye ana ya, ago 'ba drí ndaro te nda dri, nda atate ekye: “Ädrupi Saulo, Opi Yesu andivona, se ka'darube miri liti dri ikyivoya noŋwa ono ezo ma ni. Nda ezo ma te tana migo mindrevo robe ago nya'do robe twi Tori Alokado be.” 18 Dori ŋga aza laba oso kyiri kä'bägä ti'bi ro ronye e'dete ni mi Saulo ro yasi, ago nda go ndrevote. Nda ŋgate kuru ago abapatisi nda te; 19 ago ŋgaonya onya ndaro vosi oko, mbara ndaro go egote.
Taope Saulo ro Damaseka ya
Saulo rite u'duna fere Taoma'bai Damaseka ya be. 20 Nda oyite dori zoitaeriro ya ago eto taope te ekye Yesu orivoya Ŋgwa Lu ro.
21 'Dise cini keriyi ta ndaro be laroyite ago ejiyitate ekye: “Inye'do nda ṛo ko ni se Yerusalema ya kabe ànya se kabe mano se Yesu ono mätuna ugu tufuna owo ya? Ago nda ikyi ṛo ko noŋwa ta ono ro ugu lidri se kai urune kamba'bai ro ago ànya logone kohanii 'desi re ya?”
22 Oko taope Saulo ro a'dote mbara be ndra, ago nda ka'date ekye Yesu orivoya Mesiya owo ago 'ba Yudai se koribe Damaseka ya te orine titiro ago niyi kote tadri ndaro ozane. 23 U'du amba lävuna vosi oko, Yudai otoyikalate voaloya, ago rayitate Saulo ufune, 24 oko tavoora ànyaro iti tana te ndäri. Kitu ndi ŋgäkyi be si ànya kwayi dereŋwà 'bakici rote tana äfu nda robe. 25 Oko ŋgäkyi alo aza si oso'bai Saulo vo ruyi nda te ago e'bayi nda te vuru koṛiga si vouŋbo tiṛi ro yasi.
Saulo Yerusalema ya
26 Saulo oyite Yerusalema ya ago ojote rudro'bene taeri'bai be. Oko ànya leko taomane ekye nda orivoya taeri'ba yi ago ànya cini te orivoya turituri ro ni ndäri. 27 'Dooko Baranaba ikyite nda opane ago ugu nda te lazo'bai re, nda edre tase Saulo ndre Opi te liti dri ago Opi atate ndäri ana tana te ànyari. Nda iti tase Saulo petate turiako si Damaseka ya ävuru Yesu ro ya ana tana kpate ànyari. 28 Ago 'dooko Saulo rite ànya be ago oyite gbikyi Yerusalema yasi, ugu taope te turiako ävuru Opi roya. 29 Nda atate ago diṛikalate Yudai se kabe ugu Giriki ata ana be, oko ànya ojoyite nda ufune. 30 Ondro taoma'bai kusuyi tase ono tana te oko, ànya uguyi Saulo te Kaisaria ya ago zoyi nda te le Taresusi ya.
31 Ago 'dooko Känisa Yuda ya, Galilaya ya, ndi Samaria ya be a'dote liatokpe. Ŋgaopa Tori Alokado rosi otombate ago otina litite amba, ago rite taoro si Opi ri.
Petero Oyite Luda ndi Yopa be ya
32 Petero abate vo cini yasi, ago tu alo aza si nda oyite lidri Lu ro se rite Luda ya täkyine. 33 Ago lau nda ta mano aza äzite Aenea, se orivoya ciṛiciṛiro ago a'dote mbaraako oŋgane ni kitapara drisi ndroa na te njidriena. 34 Petero atate ndäri ekye: “Aenea, Yesu Kristo ka mi ede. Miŋga kuru nyede kitapara miro.” Dori Aenea ŋgate kuru. 35 Lidri cini se kabe ugu ori Luda ya ndi Saroma ya be ndreyi nda te, ago ànya etayidrite Opi re.
36 Yopa ya lau toko aza äzite Tabita, se orivoya taoma'ba yi. (Ävuru anyaro Giriki si ni Doroka, takacina anjioko kaliŋga.) Anya ozo tu cini anyaro te ugu takado oyevoya ndi ugu ati'ba opa be. 37 Tu gi ana si anya a'dote adravo ro ndi drate. Alasa avo anyaro te ago alalate zo kurusi ya. 38 Yopa ko lozo ni Luda lomvosi, ondro taoma'bai se Yopa ya keriyite ekye Petero orivoya Luda ya oko, ànya zoyi lidri ritu te nda re lazo be ekye: “Rägu nyikyi ndrindri amare.” 39 Ago Petero ŋgate ago oyite ànya yibe. Ondro nda kesate oko, ugu nda te zo kurusi ya, ävuzii cini otokalate nda lomvo lau, kayi ugu liyi ago ka'dayi boŋgoi osoro ndi dhudhui se Doroka ko'dibe 'dooko anya dri lidriidriro ana te ndäri. 40 Petero lofo ànya cini te tesi ni zo yasi, ago sokayate vuru ndi mätute; 'dooko nda zarute avo re ago atate ekye: “Tabita, miŋga kuru!” Anya pi mi anyaro te, ago ondro kondre Petero te oko, anya rite kurusi. 41 Petero ru drí anyaro te ago pa anya te oŋgane kuru. 'Dooko nda zi taoma'bai cini te, tro ävuzii be, ago ozo anya te lidriidriro ànyari. 42 Lazo ta ono ro larirute Yopa cini yasi, ago lidri amba matate Opi ya. 43 Petero rite Yopa ya u'duna amba kyiniede'ba se äzibe Simona ana be.
Shaawul mɔŋgwɔ urlǝ ṯɔgwor-lɔ.
(A@maal 22:6-16A@maal 26:12-18)
1 Ǝṯitǝ Shaawul aari isṯimir ethi ṯiŋacicci ṯalaamiiza wǝŋ-lɔ kitha ṯǝthi Kweeleny, ethisi endinye. Mindaŋ nɔŋweele naanɔ-gwɔ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana, 2 nɔŋw uṯicǝlɔ juwaab-gi ethi-gi ele ethi inḏǝthǝ limajma@ lǝthi Ḏimashga-ŋw, mindaŋ ethisi kaṯṯisa leere kila lǝmminicǝ Ṯaay ṯǝthi Kweeleny, mindaŋ ǝŋgwɔŋwɔ ǝthi ŋɔma ethisi ɔmɔmma lir lɔr-ŋa laaw-li, mindaŋ aŋgwɔŋw-li aaɽitha Urshaliim-na.
3 Nǝ mǝ Shaawul iilici mǝḏiinǝ kwǝthi Ḏimashga-ŋwɔ keṯṯɔk, biḏaan nǝ fɔɔri irṯacalɔ tɔc ki-leere-na kiɽǝr. 4 Nɔŋw iidi kwurǝyu-lu, mindaŋ nɔŋw neŋne ṯogɽo ṯette ṯǝccǝ ŋunduŋw-ŋwɔ, “Shaawul, Shaawul, a kwɔthɔ kwǝwɽǝ-nyii yǝy-lɔ?”
5 Nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwɔrɔ kwǝni ǝyǝ Kweeleny?” Nǝ ṯɔgɽɔ ǝccǝŋw, “Nyii kwɔrɔ kwǝni Yǝcu kwǝwɽǝ-ŋǝ yǝy-lɔ. 6 Laakin diiɽu kǝniny ǝnḏi ki-mǝḏiinǝ-nǝ, mindaŋ mǝrŋǝsi andaci ŋa ŋinḏi-ŋǝsi laazim ethisi ǝrri.”
7 Nǝ lɔr rilli kila linḏir Shaawul-ŋǝli, mindaŋ nǝr naani dec, nǝr neŋne ṯɔgɽɔ rac, laakin nǝreere ese kwizi kweere mac. 8 Nǝ Shaawul diiɽǝlɔ kwurǝyu-lu mindaŋ nɔŋw alla yǝy-nǝ, laakin nɔŋweere ǝthi ŋɔma mac etheese kwomne kweere. E-ta nǝr mithǝ ṯii nǝr mɔlottɔ nǝr-geele nǝr-gi ǝnḏi Ḏimashga. 9 Nɔŋw naani ŋwaamin ṯoɽol kwiti kwiisa ǝzir mac, nǝ ki-lɔɔmɔr-la-ṯǝ kila nɔŋweere yee wala ethi ii kwomne kweere mac.
10 Nɔŋw naani kwette kwir ṯilmiiz Ḏimashga-na kwǝni Hanaaniiyya, nǝ Kweeleny andaci rɔ-ɔya-ri nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Hanaaniiyya!” Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A Kweeleny nyii kwir-pa ŋgwɔ.”
11 Nǝ Kweeleny ǝccǝŋw, “Aami naanalɔŋw mindaŋ ele shaar-gi kwǝṯir ǝccǝ Shaare@ Kwirllalɔ, mindaŋ meele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Yahuuthǝ-tǝ, a ɔṯalɔ kwɔr-ŋi kwette kwǝthi Ṯarsuus-ŋwɔ kwǝni Shaawul. Nǝ ŋgwana kwaari kiyiiriny, 12 mindaŋ nɔŋweese kwɔɔrɔ kwette ki-rɔ-ɔya-na kwǝni Hanaaniiyya kwǝnḏǝthi kiininy, mindaŋ nɔŋw kette rii ruuŋwun duŋgwun-lǝ, mindaŋ ŋwɔthi ŋɔma ethi iisithi kwokwony.”
13 Nǝ Hanaaniiyya ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny, naa lizi landica-nyii-pa littǝzir, ŋiɽaŋali ŋǝthi kwɔr-ŋgwɔ ŋǝṯɔŋwsi ǝrrici lizi lirllinǝlɔ ter ŋigii Urshaliim-na 14 Nǝ kwǝni-pǝ kwɔmǝ iila Ḏimashga sɔlṯa-gi kwǝthi rɔ-asa rǝthi kahana, ethi ɔmɔmmi lizi tatap kila lǝṯi kwogwɔcce yiriny-lɔ yɔɔŋwa.”
15 Nǝ Kweeleny ǝccǝŋw, “Nḏi kǝniny nǝ kwɔmǝ-nyii ethi ǝkkici nyuŋwɔ ŋothɽoɽ ethi ilŋithini Umama yiriny yiinyi nǝ muluuk-gǝ mindaŋ, nǝ lizi lǝthi Israa-iil tok. 16 E-ta nyii ŋunduŋw kwomne tatap ŋgwa kwinḏiŋw-ŋgi laazim ethi bee ṯurvǝ sǝbǝb-gi kwǝni nyii.” 17 E-ta nǝ Hanaaniiyya ele nɔŋw ǝnḏi ki-dɔɔnɔ kwunaanɔ-gwɔ Shaawul-na, mindaŋ nɔŋw-ŋgwɔ kette rii-la ruuŋwun, nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝŋgǝri kwǝni Shaawul, Kweeleny kwɔmǝ-nyii ɔɔsa rɔgɽo-ri ruuŋwun wɔɽeny kwǝni Yǝcu, ŋgwa kwurwǝnnicǝ-ŋǝlɔ ki-thaay-la kinaŋw ninḏiŋǝ ethiila kɔnɔŋw. Kwɔɔsa-nyii mindaŋ mǝthi ŋɔma ethi iisithi kwokwony, nǝ ethi urǝnni Ṯigɽimǝ-nǝ deddep Tirllinǝlɔ ter.” 18 Ŋwɔṯaŋw tɔc, nǝ kwomne kwette kwir kaka kamnya iidǝ ki-yǝy-nǝ yuuŋwun, mindaŋ nɔŋwɔthi ŋɔma ethi iisithi kwokwony. E-ta nɔŋw diiɽi nɔŋwaari @ammlḏa; 19 nǝ mɔŋw ethne tǝ, nǝ ŋɔma ŋuuŋun aaɽathi kwokwony.
Shaawul mɔŋgwɔ aari bǝshirǝ Ḏimashga-na.
Nǝ Shaawul naani ŋwaamin ŋwokwo Ḏimashga-na lizi-li kila lǝthi ṯǝmminǝ. 20 Nɔŋweele tɔc ki-limajma@-na nɔŋwaari ibṯǝḏi ethaari bǝshirǝ Yǝcu-ŋw nɔŋwaarɔŋw, “Kwir Tɔr tǝthi Allah”.
21 Nǝ kila tatap limǝ niŋnaci ŋunduŋw, nǝr liŋɽi nǝr ɔṯalɔ nǝraarɔŋw, “Kwiti kwundǝr-ṯǝ-ŋgwɔ kwɔnaanɔ Urshaliim kwǝṯisi endinye kila lǝṯi kwogwɔcce yiriny-lɔ kiyɔ mac-a? Nǝ ŋiti ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ ŋilaathɔ-ŋgwɔ kɔnɔŋw ethi ɔmɔmmi lizi kila, mindaŋ ethi-li aaɽi ethisi inḏǝthǝ rɔ-asa rǝthi kahana mac-a?”
22 Laakin nǝ ṯǝbshiir ṯǝthi Shaawul ǝthi ŋɔma ŋɔppa, nǝ ṯa@liim ṯuuŋwun ilŋithini lizi dedder ethaarɔŋw Yǝcu kwir Kwɔrɔstɔ, mindaŋ nǝ Yahuuḏ kiya yinaanɔ Ḏimashga ere ǝthi ŋɔma ethi ǝŋnici ŋiɽaŋal-ŋi ŋeere mac.
23 Mǝ ŋwaamin ŋwuuru ṯamthɔ tǝ, nǝ Yahuuḏ aaɽathi dɔŋw nǝr kette arraaya ethi ɽeenye Shaawul-ŋwɔ, 24 laakin nǝr ilŋithini ŋunduŋw ŋiɽaŋali ŋǝthi arraay weeŋen. Nǝr karni ŋwɔbaaba ŋwɔthi mǝḏiinǝ yaaŋwɔnɔ yulŋǝ tok, mindaŋ aŋgir ɽeenye. 25 Laakin laamin lette kilkǝlu nǝ ṯalaamiiz ṯǝthi Shaawul dimmǝ ŋunduŋw nǝr ɔɽasi ki-sǝbǝṯ-nǝ, mindaŋ nǝr up lɔvɽɔ-li lǝthi heyṯa.
Shaawul mɔŋgwɔ naani Urshaliim.
26 Mǝ Shaawul ele Urshaliim, nɔŋw ṯǝcci ethi ɔɽɔmaṯṯi ṯalaamiiz-thi. Laakin nǝreere ǝmmini mac ethaarɔŋw kwɔmoro ŋundu tok ṯilmiiz, taŋw nǝr ṯeenye ŋunduŋw tatap. 27 E-ta nǝ Barnaaba iila ethi mǝcci ŋunduŋw, mindaŋ nɔŋw mɔlo nɔŋgeele naanɔ-gwɔ yaavɔr. Nɔŋwsi ilŋithini ŋiɽaŋali ŋǝthi Shaawul kwiisa Kweelenyi aŋgwɔrɔ ki-thaay-la, mindaŋ mǝ Kweeleny andica ŋunduŋw. Nǝ nɔŋwsi andaci tok ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋuugul ŋǝthi Shaawul ŋaarɔŋw-ŋi bǝshirǝ yiriny-yi yǝthi Yǝcu naanɔŋw Ḏimashga. 28 E-ta nǝ Shaawul naani ŋunduŋǝ-li, mindaŋ nɔŋw irǝri Urshaliim-ŋwɔ naana tatap, kwaari bǝshirǝ ŋuugul-ŋi, yiriny-yi yǝthi Kweeleny. 29 Nǝ nɔŋw andaci Yahuuḏǝ yǝṯi andasi kandisa kǝthi Yuunaan, nǝr-li ɔppathalɔ, laakin nǝr nǝŋnicǝlɔ ethi ɽeenye. 30 Mǝ lizi kila lǝthi ṯǝmminǝ elŋe ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr mɔlo Shaawul-ŋwɔ nǝr-geele Gaysariiyya mindaŋ nǝr ṯiŋatha etheele Ṯarsuus.
31 Nǝ yǝniisǝ tatap biɽǝlɔ pǝt, yǝthi Yahuuḏiiyyǝ-ŋw mindaŋ, yǝthi Jǝliil-ŋwɔ mindaŋ nǝ yǝthi Saamira-ŋw tok. Nǝr ferlle tetter ṯimǝccǝ-thi ṯǝthi Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter, nǝr kikindǝthi mindaŋ nǝr aami naanɔŋw liiɽǝ Kweelenyi-na.
Bɔṯrɔs a-naanɔ-ŋgwɔ Luḏḏǝ nǝ Yaafa tok.
32 Ǝṯi Bɔṯrɔs iirǝri ǝzir naana tatap, mindaŋ laamin lette nɔŋweele ethi raaŋitha lizi lirllinǝlɔ ter linaanɔ Luḏḏǝ. 33 Nɔŋw kaṯṯasi kwɔɔrɔ kwette kinanaŋw kwǝni Iyniyaas kwir kiborkon kwinḏinḏiralɔ ŋwɔmbany-la mindaŋ nɔŋw aagɔ yithlǝyu dɔvokwɔppa. 34 Nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “lyniyaas, Yǝcu Kwɔrɔstɔ kwɔmǝ-ŋǝ sǝwi, diiɽu a daɽimatha ŋwɔmbanyɔ ŋɔma-ŋi ŋɔɔŋa.” Ṯaŋw nǝ Iyniyaas diiɽǝnni tɔc puruṯ. 35 Nǝ lizi tatap linaanɔ Luḏḏǝ nǝ linaanɔ Shaaruun ese ŋunduŋw; mindaŋ nǝr ɔrllatha Kweelenyi naana.
36 Nǝ kwaaw naani kwette Yaafa kwir ṯilmiiza kwǝni Ṯabiitha, kwǝthi ṯǝmminǝ. Nǝ yiriny yuuŋwun ǝni Ḏurukaas, kandisa-gi kǝthi Yuunaan, yǝniŋw “Wuruṯ”. Nɔŋworo kwǝti ǝrri ŋothɽor ŋisaaw ŋwɔɔmɔri ŋwuuŋwun tatap ethisi mǝcci kila lir lɔwaay. 37 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nɔŋw umi mindaŋ nɔŋw ai. Nǝr ɔyi naana mindaŋ nǝr nḏirǝlɔ ki-lootho-na linaanɔ kindala. 38 Nǝ Yaafa tǝ nɔŋwɔni kwɔnanyja Luḏḏǝ-ŋwlɔ keṯṯok, mǝ ṯalaamiiz neŋne ethaarɔŋw Bɔṯrɔs ŋgwana kinanaŋw, nǝr ṯiŋacci ŋiɽaŋali lizi-li ndǝn nǝrǝccǝŋw, “Min fǝḏlǝk fiɽigatha iila kɔnɔŋw naaniny-gwɔ.” 39 E-ta nǝ Bɔṯrɔs diiɽi nǝr-li ele. Mɔŋw ɔppathi nǝr mɔlo nǝr-gi alla ki-lootho-na linaanɔ kindala, kǝzir wɔnaanɔ-gwɔ laaw tatap lir leethel lirikathalɔ rikkak, laarɔ kwɔɔla, nǝr baaŋaci yǝmiisǝ tatap lɔɔvan-li kila lǝṯisi Ḏurukaas ɔkwɔkwɔɽi kinaŋw a-naanɔŋw-tǝ kinnǝni kwɔmiithɔ. 40 E-ta nǝsi Bɔṯrɔs ruwǝ tatap kithaay ki-lootho-na, mindaŋ nɔŋw kwee ŋwɔrgwɔ-lɔ nɔŋwaari kiyiiriny; mindaŋ nɔŋw ɔrllatha aŋna naana nɔŋwaarɔŋw, “Ṯabiitha diiɽu!” Nɔŋw alla yǝy-nǝ per tɔc, mindaŋ mɔŋw ese Bɔṯrɔs-ŋwɔ, nɔŋw diiɽi nɔŋw naanalɔ. 41 Nǝ Bɔṯrɔs ṯiŋacci ṯii, nɔŋw mǝcci eṯhi diiɽǝthǝlǝ. E-ta nɔŋwsi ɔrnɔṯa kila tatap lirllinǝlɔ ter, nǝ leethel mindaŋ nɔŋwsi ṯiŋaccalɔ kwɔmiithɔ. 42 Nǝ ŋiɽaŋal ŋɔ faathitha ǝzir naana tatap wǝthi Yaafa-ŋwɔ, mindaŋ nǝ lizi littǝzir ǝmminici Kweelenyi. 43 Nǝ Bɔṯrɔs naani ŋwaamin ŋwuuru Yaafa-na kwɔr-gi kwǝni Sim@aan kwǝṯi ǝnyji yirna.