1 “Ädrupii ndi täpii be, nyeri ta ma gagaro ma itina ami kandra ono!” 2 Ondro ànya keriyite nda ka ugu ata ànyari kala Ebere rosi oko, ànya a'doyite titiro, ago Paulo ugu atate ekye: 3 “Ma orivoya Yuda yi, ätite Taresusi Silisia roya oko ma mbate Yerusalema ya noŋwa ago Gamaliele emba mani. Emba ma te ŋgye Ota zutui amaro rosi ago mozo ma te Lu ri kpa oso ami cini se noŋwa tu ono si ono ronye. 4 Meza lidri se kosobe Liti Opi ro ono vo te, märu mànoago ndi 'ditoko be te ago mavo ànya te kamba ya. 5 Kohani Fopara ndi Taäyi'bai cini be uninayi ndi tadriolene anjioko ma taŋgye iti. Märu waraga teni ànya rigyesi Yudai azi se Damaseka ya ri, ago moyite lau lidri kwoi urune ago ànya embene nyori si ago ezine Yerusalema ya eza robe.
Paulo ka Drieta Ndaro Tana Iti
(Losi Lazo'bai ro 9:1-19Losi 26:12-18)
6 “Ondro mugu aba oko mesate loto Damaseka lomvo, aba te oso kitudiri ronye oko ŋgaeyi eyivote ni vokuru yasi ndriŋwa malomvosi gbikyi. 7 Ma'dete gyinidri ago meri atate ugu atate märi ekye: ‘Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya?’ Mejitate makye: 8 ‘Mi a'di owo ya Opi?’ Nda atate märi ekye: ‘Ma orivoya Yesu Nazareta ro, se nyabe ezana owo.’ 9 Lidri se mabe kai ndreyi ŋgaeyi ndi, oko eriyi ata nda se kabe ata märi ana ro kote. 10 Mejitate makye: ‘Mayena e'di ya, Opi?’ Ago Opi atate märi ekye: ‘Miŋga kuru ago nyoyi Damaseka ya, ago itina tase cini Lu kolebe miri oyena tana 'da lau.’ 11 Ma'dote orivoya miako ni ŋgaeyi läguläguro ana ri, ago azii maro ruyi ma te drí si ago uguyi ma te Damaseka ya.
12 “'Bakici se ana ya mano aza äzite Anania, mano mätu ro se ro Ota amaro te ago Yudai cini se kabe ugu ori lau ana royi nda te ndra. 13 Nda ikyite mare, edrete ma lomvo, ago atate ekye: ‘Ädrupi Saulo, migo mindrevo!’ Ndriŋwa oko mago mandre ŋga te ago mandrevote nda dri. 14 Nda atate ekye: ‘Lu zutui amaro ro nji mi te ole ndaro unine, Ruindu'ba Taŋgye'baro ndaro ondrene, ago ta ndaro se kabe ugu atana mibe ata modo ndaro rosi ana erine. 15 Tana nya'dona 'da tazevoedre'ba ro ndäri tase cini mindrebe ago nyeribe ono tana itine 'dicini ri. 16 Ago yauono, nya ori madaro etaya? Miŋga kuru ago nya'do bapatisi be ago takozii miro aja robe ugu mätu oyesi ndäri.’
Lu Zi Paulo te Taopene Atrai ri
17 “Magote Yerusalema ya ago ma ugu mätu oye Yekalu ya oko, rulofo a'dote märi, 18 se kigye mandre Opi te, nda ka ata märi ekye: ‘Nyoyi foroforo ndriro ni Yerusalema yasi, tana lidri noŋwa ono olenayi tazevoedre miro ta maro ta zo.’ 19 Mazatadrite makye: ‘Opi, ànya niyi ṛote kado anjioko moyite zoitaeriro cini ya märu ago ma'bi ànya se kabe taoma miya kai te. 20 Ago ondro tazevoedre'ba miro Setepano abe ufuna, ma andivo orivoya lau, ufu ndaro male tadrina ni ago boŋgo nda ufu'bai ro mandrevona ni.’ 21 Opi atate märi ekye: ‘Nyoyi, mazona mi'da lozo di Atrai re.’ ”
22 Lidri gabite ta Paulo ro erine madale nda ata ta ono te; 'dooko ànya etoyi ugu totrete le otre ànyaro äduna ya ekye: “Ana nda zwi, äfu nda! Ojo ko ndäri orine!” 23 Ànya uguyi totre te, ugu boŋgo ànyaro lovona be, ndi durufu utube kuru oli ya kyila si. 24 Otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ro ta lidri ndaro te Paulo urune tiṛi gawa kyila'bai ro ya, ago nda atate ànyari nda o'bine tase Yudai kayi ugu totre ago ka'doyibe kyilaro nda be ono tana eṛoza. 25 Oko ondro ànya kembeyi nda te o'bine oko Paulo atate dri'ba kyila'bai ro se kedrebe lau ana ri ekye: “Inye'do ota ata gindi ämiri mano se te Roma ro se ca usu kote taenji be ono o'bine ya?”
26 Ondro dri'ba kyila'bai ro keri ta ono te oko, nda oyite otaozo'ba re ago eji nda te ekye: “Nya e'di oyeya? Mano ana te orivoya Roma'ba yi!”
27 Ago otaozo'ba oyite Paulo re ago eji nda te ekye: “Nyiti ta märi, inye'do mi te orivoya Roma'ba yi ya?” Paulo zatadrite ekye: “Owo.”
28 Otaozo'ba atate ekye: “Ma'debe a'done Roma'ba ro lagyena ru parata amba.” Oko Paulo atate ekye: “Oko maro orivoya uti yasi.”
29 Dori lidri se koyebe Paulo ejine go eŋgyerute kovole ni nda resi ago otaozo'ba te turituriro ondro nda kunite Paulo te orivoya Roma'ba yi owo, tana tase nda kembe nda be nyori si 'do ro.
Paulo Taäyi'bai Kandra
30 Otaozo'ba lete tase Yudai kicu Paulo be tana ro unine; ago kyenonosi oko nda atate nyori Paulo ro se embe nda be sina ana onjine ago atate kohanii 'desi ndi Taäyi'bai cini be ri kalakotone. Ago nda ru Paulo te ago 'ba nda te edrene ànya kandra.
1 “Liyǝŋgǝri-ŋǝ rǝrnyǝri-ri, kitticar-nyii-ṯi yǝni ŋǝsi andaci ŋiɽaŋali ŋǝthi rogɽo riinyi kiyǝnǝ yaalɔ!” 2 Mǝr niŋnaci kwandicasi kandisa-gi kǝthi @ibraaniiyyiin, nǝr aami naanitha keereny-gi tugwup ŋǝmmǝŋ; mindaŋ nǝ Bɔɔlɔs aari isṯimir kandisa-gi nɔŋwaarɔŋw,
3 “Nyii kwir Yahuuḏi kwilŋithir Ṯarsuus kwǝthi Kiiliikiiyyǝ-ŋw, laakin nǝnyii aari rǝbbi kɔnɔŋw Urshaliim kwir ṯilmiiz ṯǝthi Ghamaalaa-iil. Nǝr-nyii inḏǝthǝ ṯa@liima ṯifirlli tǝthi Sherii@a kwǝthi lugwurnǝ lǝri, nǝnyii inḏǝthǝ Allah rogɽo riinyi kaka-ṯǝ ŋaaŋwɔsi kila linaanɔ kɔnɔŋw aŋwɔnv. 4 Nǝnyii ǝwɽi lizi yǝy-lɔ ethisi ɽeenye kila lǝṯi rɔɔmi Ṯaay kɔthɔ. Ǝṯinyii ɔmɔmmi lɔɔrɔ-ŋwɔsi laaw-li ǝṯi-nyji kagiṯṯɔ ki-sijin-nǝ. 5 Nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana ŋundu-ŋǝ Mǝjlǝs-gi, lǝthi ŋɔma ethi kettice ŋaaŋwɔsi shahaaḏa ethaarɔŋw ŋɔ ŋandisa-nyji ŋir rerrem. E-ta nǝnyii aavi juwaaba naanir-gwɔ kwɔlɔccar liyǝŋgǝriŋi lir Yahuuḏ yinaanɔ Ḏimashga, e-ta ninyeele kinanaŋw ethi ɔmma lizi kila mindaŋ ethi-li aaɽitha Urshaliim likǝkkinǝ ŋwɔɔɽɔŋw-ŋi ethisi inḏǝthǝ jiizǝ.
Bɔɔlɔs mɔŋwsi-gwɔ andasi ŋimǝŋw-ŋi urlǝ ṯɔgwor-lɔ.
(A@maal 9:1-19A@maal 26:12-18)
6 “Nǝ kinaŋw ninḏi-nyii mindaŋ mǝnyii iilici Ḏimashga-ŋwɔ keṯṯok, kaaŋwɔn wɔnaanɔ kelgeny-na tittir, ŋwɔṯaŋw biḏaan nǝnyii fɔɔri kwɔppa irṯacalɔ tɔc kiɽǝr kwɔɔɽɔ ki-leere. 7 Nǝnyii iidi kwurǝyu-lu mindaŋ nǝnyii neŋne ṯogɽo ṯǝccǝnyii-ŋw, ‘Shaawul, Shaawul! A kwotho kwǝwɽu-nyii yǝy-lɔ?’ 8 Nǝnyii ǝccǝŋw, ‘A kwir kwǝni ǝyǝ Kweeleny?’ Nɔŋwɔccǝ nyuŋwɔŋw, ‘Nyii kwǝni Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw ŋgwa kwǝwɽǝ-ŋǝ yǝy-lɔ’, 9 Nǝ lɔr linaaniny-li ese fɔɔri, laakin nǝreere neŋne ṯogɽo mac ṯǝthi ŋgwa kwandica-nyii. 10 Nǝnyii uṯicǝlɔ nǝnyǝccǝŋw, ‘Nyii kwǝrri aatha Kweeleny?’ Nǝnyii Kweeleny ǝccǝŋw, ‘Diiɽu ele ǝnḏi Ḏimashga mindaŋ ǝrŋǝ-gwɔ andaci kinanaŋw kwomne tatap kwɔgittathiŋa-gi Allah ethi ǝrri’. 11 Nǝnyii riimi kii ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi fɔɔri kwiithɔ, mindaŋ nǝnyii lizi kila lirɔɔmɔthiny-li mɔlotto ṯii-thi nǝr-nyii iili Ḏiimashga.
12 “Nǝ kwɔr naani kwette ki-mǝḏiinǝ-nǝ kwǝṯi iiɽi Allah-na nǝ kwǝṯi iinyici Sherii@a naana kwǝri tok, nǝ kwǝṯi Yahuuḏ tatap kinanaŋw iiɽinǝ. 13 Nɔŋw iila naaniny-gwɔ, nɔŋw rillaci nyuŋw-lɔ mindaŋ nɔŋw ǝccǝ nyuŋwɔ-ŋw, ‘Ǝŋgǝri Shaawul iisa ǝzir kwokwony!’ Nǝ kina-ṯǝ kinaŋw-lɔ ṯogdo-ṯogdo nǝnyii avri yǝy-nǝ tɔc mindaŋ nǝnyii ese ŋunduŋw. 14 Nɔŋw ǝccǝ nyuŋwɔ-ŋw, ‘Allah wǝthi lugwurnǝ-ŋǝ lǝri wɔmǝŋǝ ecce-na ethelŋe ŋiɽaŋali ŋǝthi ṯɔgwor ṯuuŋwun, ethi ese ŋgwa Kwɔvthanna, mindaŋ mǝ niŋnaci kwandisa ṯogɽo-thi ṯuuŋwun. 15 E-ta oro shuhuuḏ kwuuŋwun ki-lizi-nǝ tatap kwomne-gi ŋgwa kwiisa-ŋa nǝ kwuniŋna-ŋa tok. 16 Nǝ aatha kweere kwǝkkici kizan kwokwony? Diiɽu aari @ammiḏa mindaŋ mǝŋǝ ŋikiya ŋɔɔŋa suuɽunnici kithaay ṯaara-thi ŋunduŋw kiyiiriny’.
Bɔɔlɔs mǝr-gwɔ ɔrnɔṯi ǝthi ǝccǝ Umama bǝshirǝ.
17 “E-ta ninyeele ninyaaɽitha Urshaliim, na naariny kiyiiriny ki Heikal-na, nǝnyii ese rɔ-ɔya, 18 nǝnyii-gwɔ ese Kweelenyi mindaŋ nɔŋw-ǝccǝ nyuŋwɔ-ŋw, ‘Fiɽigathɔ a ruu kithaay Urshaliim-na fittak, nǝ lizi lǝthi kɔnɔŋw liti liŋǝ ǝmminci shahaaḏa kwɔɔŋa kwǝni nyii mac’. 19 Nǝnyii ǝŋnici nǝnyii ǝccǝŋw, ‘Kweeleny lilŋithi-pǝ rac ki-rɔgwor-na reeŋen ethaarɔŋw nyii kwǝṯi ele ki-limajma@-na ǝṯi-nyji ɔmɔmma nǝ ǝṯi-nyji ipippi kila lǝṯiŋǝ ǝmminici. 20 Nǝ kinaŋw mǝr ɽeenye Isṯifaanuus-ŋwɔ kwir shuhuuḏ kwɔɔŋa, nǝnyii naani kinanaŋw tok, kwǝmminǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋiɽany ŋuuŋun, mindaŋ nǝnyii karni yirethi-lɔ yǝthi kila liɽinyithi ŋunduŋw’. 21 Mindaŋ nǝnyii Kweeleny ǝccǝŋw, ‘Nḏi nǝ nyii ŋgwa kwinḏiŋǝ ethi ɔɔsi tuk ki Umam-na’.”
22 Nǝ lizi kettice Bɔɔlɔs-ŋwɔ yǝni mindaŋ nɔŋwsi andasi ŋɔ; e-ta nǝr-mǝ aari ibṯǝḏi ethi ɔppɔpɔna kwɔɔla-ŋi ŋɔmmaŋi-ŋɔmmaŋi, nǝraarɔŋw, “Nḏir-gi kithaay! Iɽinyithir kithaay! Kwiti kwɔvthanna kwokwony mac ethi naani kwɔmiithɔ!” 23 Mǝr kegitte kwɔɔla lurṯǝzǝ yirethi-la yeeŋen, na nǝr kagiṯṯɔ wurǝyuŋ-lǝ tok. 24 Nǝ gaa-iḏ kir Rɔɔmaani ǝlicci lɔɔrɔ luuŋwun waamira ethi mɔlo Bɔɔlɔs-ŋwɔ ethi-geele kǝzir wǝthi jesh, e-ta nɔŋwsi ǝllici waamira ethi ippi ŋunduŋw mindaŋ ethi kaṯṯasi sǝbǝbǝ kwɔrɔɔthathi-gi Yahuuḏ ŋunduŋw ṯuwǝn naana. 25 Laakin mǝr kǝkki rac ethi ippi tǝ, nǝ Bɔɔlɔs ǝccǝ ḏoobitha kitha ṯirllacalɔ-ŋw, “Ŋir gaanuuni ethi ippi kwizi kweere kwir Rɔɔmaani kwiti kwɔmǝr kettice hɔkwɔma kinnǝ mac ethi ruusi ŋunduŋw kaṯṯi-a?”
26 Mǝ ḏoobiṯ neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋweele naanɔ-gwɔ gaa-iḏ, nɔŋw andaci nɔŋwɔccǝŋw, “Aatha kwir ŋgwɔ kwǝrrǝŋǝ? Kwɔr ŋgwala kwir-mi Rɔɔmaani!” 27 E-ta nǝ gaa-iḏ ele naanɔ-gwɔ Bɔɔlɔs nɔŋwɔccǝŋw, “Andica-nyii-ṯi a kwɔrɔ Rɔɔmaani-a?” Nǝ Bɔɔlɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Aw.” 28 Nǝ gaa-iḏ ǝccǝŋw, “Nyii kwɔgitta gwuruushǝ kwittǝzir kwǝthi-gi oro Rɔɔmaani.” Nǝ Bɔɔlɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Nǝ nyii-tǝ ŋilŋithir-nyiŋi-pǝnǝ” 29 Nǝ kila linḏi ethi uṯici Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ nǝr aaɽi pɔdɔk; mindaŋ nǝ gaa-iḏ ṯeenye mɔŋw elŋe ethaarɔŋw Bɔɔlɔs kwir Rɔɔmɔɔni, kaka nikǝkkǝ-ŋgwɔ ŋwɔɔɽɔŋw-ŋi tok.
Bɔɔlɔs mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi mǝjlǝs.
30 Ŋwɔṯaŋw nǝ gaa-iḏ naŋni ethelŋe rerrem ŋiɽaŋali ŋǝthi Yahuuḏ ŋigitticar-ŋi Bɔɔlɔs-ŋwɔ shǝkiyǝ minḏaŋ mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro nɔŋw kǝdici Bɔɔlɔs-ŋwɔ ŋwɔɔɽɔŋw-ŋa, mindaŋ nɔŋw alla waamira ethi rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lizi-li lǝthi mǝjlǝs aaɽathi dɔŋw. Mindaŋ nɔŋw mɔlo Bɔɔlɔs-ŋwɔ nɔŋw ŋilli kiyǝnǝ yeeŋen.