Paulo ndi Lazo'bai Kowe'bai ro be
1 Male ämiri yaiŋgyine ma be, ondro ma'do gica fere amama ro owo. Rägu nyìŋgyi mabe! 2 Ma yaoko be ta amiro ta, kpa oso Lu ronye; nyàlaba orivoya oso ŋgutikodroŋwa wäṛiro ma'ba ta be ogyene mano alodi aza ri ronye, se ni Kristo andivona. 3 Ma orivoya turi ro tana tauni drî amiro ro enjina 'da ago nye'bena taoma 'da ndi ŋgalu wäṛiro amiro ndra Kristo ri be, kpa oso odo Awa be tauni ini ro koweoga rosi ronye. 4 Tana nyà 'diaza se kabe ikyi amire ago kabe Yesu to ope 'do uru yai'dwesi, ko se màpe be 'do; ago miru tori ndi lazo se orivoya cu to ni Tori ndi lazo se nyùsube ni ama resi ri ono te!
5 Musu tavo kote makye ma orivoya vuru tipari ni ànya se äzite “lazo'bai” amiro ana ri! 6 Kode mäni ata ca ko kadoro oko, ma ko tauni ako, mà'ba ta ono ṛote ŋbelero ämiri tu cini si, ago ṛo ta cini yasi.
7 Märu ŋga aza kote ni ami rigyesi tuse mape Lazokado Lu ro be ämiri si, mologo andivo maro te vuru tana ma'ba ami robe ndra. Inye'do mayete koziro ya? 8 Tuse mabe ugu losi oye ami lako si, känisa azaka ozoyi päläti ni märi. Mugu ànya oco te ŋgaopa usu si ni ànya resi tana mapa ami robe. 9 Ago tuse mabe ami yibe si mokwo ami kote ta ŋgaopa rota tuse male parata te si; ädrupii se ikyiyite ni Makedonia yasi eziyi ŋgase cini malebe te. Oso tuse kälävube si ronye, ago kpa tu mileya ya ma'dona ko alona ŋgaläŋgyi ro ämiri! 10 Taŋgye Kristo ro maya si, ma tao'ba anjioko driuŋgyi maro ono o'bane a'done titiro i'do vo cini Akaya ro yasi. 11 Inye'do ma ta ono atana tana mulu ami ko ya? Lu ni ndi mulu ami!
12 Tase mabe ugu oyena yauono muguna ndi oyena, tana “lazo'bai” se azaka kai lagaza, ni a'dovoya ta azaka be ugu driuŋgyiza, ago ukyi uguyi ata 'da ekye ànya kayi losi gialo màbe oyena ono oyena. 13 Màno kai ko orivoya lazo'bai ŋgye yi, ànya orivoya lazo'bai kowe'bai, se kayi koweoga ta losi oye ànyaro rota, ago kayi andivo ànyaro tozana a'done oso lazo'bai ŋgye Kristo ro ronye. 14 A'do ko talaro ro! Ca Satani andivo unina ndi andivo ndaro tozane landrene oso malaika ŋgaeyi ro ronye! 15 Ruindu'bai ndaro kotozayi andivo ànyaro ca landrene oso ruindu'bai taŋgye ro ronye 'do ko ta amba yi. Äduro ànya usuna päläti taoye ànyaro ro 'da.
Rueza Paulo ro oso Lazo'ba ronye
16 Medelena kpa to'di beṛo ko 'diaza ri tavousune ekye ma amama yi. Oko ondro nyusu ndi inye, dia miru ma oso 'di amama ronye, tana ma'do robe driuŋgyi fere be. 17 Tase mabe ugu atana yauono ko tase Opi kolena märi atane owo; ta anya gi driuŋgyi ro ono ta, endaro ma ugu ata oso 'di amama ronye. 18 Oko 'di amba azaka orivoya ka driuŋgyi toto ta a'do lidri rota, mayena kpa inye. 19 Ami andivo orivoya tavouni amba be, ago nyiŋgyi ya kpate yai'dwesi ta 'di amama ro rota. 20 Nyìŋgyi ya te 'dise kabe ami oye iyeäṛi ronye be kode kabe ami odo kode kabe ami lodi miomba si kode kabe voondre ndra ami drisi kode kabe militi amiro o'bi be. 21 Ma orivoya driupiro ta ono ata voya, oko ama orivoya turi ro ŋga kai oyene.
Oko ondro 'diaza kolete driuŋgyine ta ŋga aza rota, ma ugu ata oso 'di amama ro ronye, ma'dona kpa driupiako oso 'do ronye. 22 Inye'do ànya orivoya Ebere'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya Yisaraele'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya zelevoi Abarayama roya? Ma kpa inye. 23 Inye'do ànya orivoya ruindu'bai Kristo ro ya? Ma ata oso 'di ŋgäbä ro ronye, oko ma orivoya ruindu'ba kadopara yi ndrani ànyari! Maye losi te amba ndra, avo ma te kamba ya perena amba, a'bi ma te co'da si amba ndra, ago ondroalo ma'dote ti odrane. 24 Perena nji drikaca'bai Yudai ro 'bi yi ma te co'da si 'butenätu fonjidriesu. 25 Perena nätu drikaca'bai Roma'bai ro 'biyi ma te co'da si, ago perena alo avo ma te kuni si. Perena nätu toŋbo se mabe udi sina tisite gyi ya, ago tu alo si marite saa 'buteritu fosu gyi ya. 26 Aba amba maro ya ma'dote rriti ya ni gyitändri ri ago ni ŋgatopa'bai ri, rriti ya ni Yudai azi ri ago ni Atrai ri, rriti a'dote 'bakicii yasi, rriti vocowa yasi, rriti gyi'desii drisi, ago rriti ni bereazii miodo'bai ro ri. 27 Losi ndi rriti be a'dote; ondoalo marite u'duako; ma'dote täbiri ro ndi gyilu be, ondoalo ma'dote ŋgaonya ako amba, vooriro, ndi boŋgo be ako. 28 Ago ŋga azaka tana eṛo ako, ma orivoya tu cini si ŋgaläŋgyi zele milo'be be ta känisa cini rota. 29 Ondro 'diaza orivoya mbaraako, musu ma kpa mbaraako, ondro 'diaza olocite takozi ya, ya maro te orivoya twi milo'be be.
30 Ondro ka'do be märi driuŋgyine, mäŋgyina drî ta ŋgase kabe mbaraako maro ka'da ta ayani. 31 Lu ago Täpi Opi Yesu ro, räṛu ka'do ävuru ndaro ri äduako, nite anjioko maga kowe ko. 32 Tuse mabe orivoya Damaseka ya wari'ba se 'Bädri'ba Aretasa zele nda 'ba vookwa'bai te dereŋwa 'bakici ro kalasi ma urune. 33 Oko e'ba ma te vuru koṛiga si piṛi tiṛi ro yasi, ago mapavote ni ndäri.
Bɔɔlɔs-ŋǝ yaavɔr-yi yir lǝluŋw
1 Nyii kwɔnaŋna-ŋǝsi ethi indinyanni ŋeeɽera naana riinyi. Athrɔ ǝrrǝrsi ṯǝ ŋɔ! 2 Nyii kwigiicǝ-ŋǝsi ŋiɽany ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Allah, ŋaaŋa lir kaka letteṯ lǝgmiṯicǝ-nyii kwɔɔrɔ kwɔtɔpɔt dak, nɔŋwṯoro kwǝni Kwɔrɔsto rogɽo ruuŋwun. 3 Laakin nyii-ŋgwɔ kwɔthiinya kaka nikǝɽinyjǝ-gwɔ kimǝw Hawǝ-ŋwɔ-lɔ araay-yi wuuŋwun, mindaŋ mǝ ǝfkǝr waalɔ ere ṯirenyje ṯamɽa-lɔ ṯaalɔ mac ṯiccaw ṯǝṯi-thi amɽi Kwɔrɔstɔ-ŋw. 4 Kaka mɔŋw iila kwette, mɔŋwɔccǝ ŋaaŋwɔsi bǝshirǝ Yǝcu-ŋgi kwir ter, ethi ŋgwala kwǝccǝr-ŋǝsi-gi bǝshirǝ, ya mǝ aavi ṯigɽimǝ ṯithimthina, ethi kithala ṯaavaŋa kerreny, ya mǝmmini inyjiilǝ wir teri ethi wala wǝmmmicǝ-ŋǝ kerreny, mindaŋ ǝṯisi-tǝ aami ǝmminǝlɔ kwɔccɔṯ! 5 Nyii kwaarɔ-ŋwa, nyii kwiti kwir kwokwɔɽonny ethi “kiyaavɔr-la” kiya yɔppa mac! 6 Mǝnyii kinnǝni ere aami andasiŋw mac, ǝṯi-nyji-tǝ elŋeṯṯe-na; nyiiŋǝ lǝṯi-ŋǝsi andicalɔ por-por nyaamin tatap nǝ ki-ŋiɽaŋal-na tatap.
7 Nyii kwǝni kwakkwɔ pir kinaŋw mǝnyii ǝjlinni ki-rogɽo mindaŋ ethi peŋe ŋaaŋa duŋgwuny-lǝ kaka mǝŋǝsi-gwɔ ǝccǝ bǝshirǝ Inyjiilǝ wǝthi Allah wiira ɔjrana? 8 Nyii kwǝṯi uvuni yǝniisǝ yithaathɔ ṯɔɔvi ethi mǝcci nyuŋwɔ, mindaŋ ethi-mǝ ǝthi ŋɔma ethi ǝkkici ŋaaŋwɔsi ŋothɽor, nǝ ŋiɽaŋal-ŋi-ṯǝ ŋɔ ninyjǝni limǝ-nyji yee. 9 Nǝ kinaŋw a-naaniny ŋaaŋali ǝṯi-nyii kwomne iiraci, laakin ninyeere naŋni ethi uvuni kweere ṯɔɔvi mac, kaka nimǝccǝny-gwɔ liyǝŋgǝri linḏi Makḏuuniiyyǝ-ŋgi. Ŋwɔṯaŋw nǝnyii aŋranni beṯṯen etheere uvuni ŋaaŋwɔsi ṯɔɔvi ṯǝthi kwomne kweere mac, nǝ nǝnyii-tǝ kittatha ethi-tǝ aŋranni. 10 Kaka ŋa ŋir rerrem ŋǝthi Kwɔrɔstɔ ŋinaaniny-gwɔna, nyii kwǝccǝ-ŋǝsi ŋwɔ, ṯǝllinǝ ṯiinyi ṯiti ṯǝthi ŋɔma mac, ethi iɽinyannalɔ Akhaa-iiyya-ŋw naana tatap. 11 E-ta ŋǝni ŋandisa-nyji ŋɔ kaka niti namɽa-ŋǝsi-gwɔ mac-a? Allah wɔrɔ wilŋithi rac, namɽa-ŋǝsi-gwɔ!
12 Nǝ ŋa ŋǝṯi-nyji ǝrri, ǝnyji-tǝ ǝrrizǝsǝlǝ dɔṯṯɔk, mindaŋ ethi rilli “yaavɔra yithaathɔ” etheere ǝthi sǝbǝbǝ kweere mac kwǝthi-gwɔ ǝllinǝthǝ, ethaarɔŋw nyii-ŋǝ lǝṯi akkɔ ŋothɽor tok ŋir kaka ŋǝri. 13 Lizi lir kaka ṯǝŋw, lir yaavɔr yir ŋindiny, lir lothɽor lir lǝluŋw, ǝṯir iijini lir kaka yaavɔr yǝthi Kwɔrɔstɔ. 14 Ǝṯi-ŋǝsi ŋiɽaŋal ŋɔ liŋɽasa mac, kaka nǝṯi-gwɔ Shiṯaan wɔɽe-wɔɽeny ruusi rogɽo ruuŋwun meleka kwǝthi fɔɔri. 15 Ŋwɔṯaŋw nǝreere oro ŋiliŋɽasa mac, mǝ yaḏaam yuuŋwun ruusi rogɽo reeŋen kaka yaḏaam yǝthi ŋirllalɔ. Nǝ kwaathan-gi tǝ, ǝri aavi ɔjra wɔvthannicasi wǝthi ŋothɽo ŋeeŋen.
Ṯurvǝ ṯǝthi Bɔɔlɔs ṯinḏa-ŋwɔ kaka kaavɔr.
16 Ethi-ŋǝsi aaɽaci ŋɔ ŋwaarana kwokwony ŋǝniŋw, ǝṯi-nyii kwizi kweere ruusǝ keeɽer mac; laakin mǝr-nyii-tǝ ruusi kinnǝ ṯǝŋw-tǝ, ǝri-nyii-tǝ ǝmmini ṯǝŋw ŋeeɽer-ŋina, mindaŋ minyǝthi ŋɔma ethi ǝllini nyii tok kwokwo. 17 Imba ŋɔ ŋandisa-nyji kire-kirem-ŋgwɔ, ŋiti ŋindǝr ŋǝŋgi-ŋi Kweeleny ǝmminici nyuŋwɔ mac ethisi andasi; nǝ ki-ŋiɽaral-na ŋɔ ŋǝthi ṯǝllinǝ, ninyǝni kwandisa rerrem kaka kǝɽiyǝŋ. 18 Laakin kaka a-naanir luuru lǝṯi ǝllini kwomne-gi kwǝthi ŋizigwunǝŋ domony, nǝ ǝnyji-ṯǝ ǝrri nyii tok ṯǝŋw. 19 Kaka nǝthiŋǝ-gwɔ yǝnǝ rogɽo-ri raalɔ, nǝrṯoro ŋɔ ŋǝṯi-ŋi aamina ethi indinyanni ŋǝɽiyǝŋǝ naana! 20 Mǝŋǝsi kwizi kweere ruusi lɔwaay ǝṯisi indinyanni naana, ya mɔŋw yatha ŋaaŋwɔsi, ya mɔŋw ajlasi ŋaaŋwɔsi, ya mɔŋw piŋi rogɽo, ya mɔŋw ippi ŋaaŋwɔsi kerge-ŋi kiyǝnǝ! 21 Ṯɔrony ṯimthi-nyii beṯṯen, nǝ laazim nyaarɔŋwa, nyiiŋǝ lǝjlinnǝ beṯṯen ethisi-ṯǝ ǝrri-ŋa ŋette-ŋette! Laakin mǝ kweere bonye ethi ǝllini ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ tǝ e-ta ǝnyji andasi kaka kǝɽiyǝŋ, mindaŋ nyii bonye nyii tok ethi-gi ǝllini. 22 Mǝroro @ibraaniiyyiin, nǝnyii oro nyii tok! Mǝroro ŋwɔɔla ŋwɔthi Ibraahiim, nǝnyii oro nyii tok! 23 Mǝroro yaḏaam yǝthi Yǝcu Kwɔrɔstɔ, nǝnyii-moro kwɔthamthisi rerrec. Nyii-ŋgwɔ kwandisa kaka kwizi kwir kǝɽiyǝŋ ǝṯinyii-gwɔ akkɔ ŋothror ŋɔmmaŋi, ǝṯinyii naani ki-sijin-nǝ nyaamin nyuuru, nǝrnyii inḏǝthǝ jǝlḏǝ kwuuru, nǝ nyaamin nyittǝzir ǝṯi-nyii aadithi ethi ai. 24 Nyaamin-na ṯɔthni, nǝnyii yahuuḏ inḏǝthǝ jǝlḏǝ nyaamin-na ṯuɽi-wrii kwunǝṯurri. 25 Nyaamin-na ṯoɽol nǝrnyii ippi nyɔmɔr-nyi, taamin tette nǝrnyii accathalɔ yall-yi. Nǝ nyaamin-na ṯoɽol nǝnyii-gi mɔrkǝb kee, nǝnyii naani ki-bahar-na kulu-kulu kaaŋwɔn-kaaŋwɔn. 26 Nǝ irǝri-ŋgi kwiinyi kwittǝzir, ǝṯi-nyii kaṯṯasi khaṯara kiiru-nǝ nǝ lɔɔɽam tok, nǝnyii kaṯṯasi naani-gwɔ lizi liinyi lir Yahuuḏ nǝ ki Umam-na tok, nǝnyii kaṯṯasi khaṯara tok ki-muḏun-nǝ, khaṯara ki-sahraa-na, khaṯara ki-bahar-na, nǝ khaṯara naanɔ-gwɔ liyǝŋgǝri lir ŋidiny. 27 Ǝti-nyii akkɔ ŋothɽor ŋifirlli, nǝ ṯurvǝ tok, ǝṯi-nyii naani dok-dok yǝyǝlɔ kilkǝlɔ, ǝṯi-nyii naani yaaŋwɔ-yi nǝ ǝwthǝ-yi tok, nǝ ŋwɔɔmɔri ŋwuuru ǝṯi-nyii ere ethneya-na wuuru mac, ǝṯi-nyii naani nyaamin nyuuru kɔrɔn-gi nǝ lɔvdɔṯṯɔ tok. 28 Nǝ ŋithaathɔ ŋigɽǝzǝ-nyji kwomne naana ŋgwɔ tatap, ninyǝthi ṯɔɔvi ṯinii ŋwaamin tatap, ethi aŋɽaci yǝniisǝ. 29 Mǝ kweere ajli, ǝṯi-nyii ajli nyii tok, mɔŋw iidi kweere ki-ŋikiya-na, ǝṯinyii ṯɔgwor kaṯṯɔ kwɔrop.
30 Nǝ mǝroro laazim ethi ǝllini tǝ, nyii-ŋi ǝllini ŋa ŋinḏi-nyii ethi ruwǝcci ṯajlalɔ ṯir ŋɔwaay ŋiinyi. 31 Ethi Allah ɔrtanni dok-dok wir Papa kwǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu. Ŋilŋithi-nyji rac ethaarɔŋw, nyii kwiti kwɔkǝkkǝ ŋǝluŋi mac. 32 A-naaniny Ḏimashga nǝ mɔhaafis kwɔnaanɔ ki-ŋeeleny-na ŋǝthi mǝlik kwǝni Ariṯaas, nɔŋw kette laŋɽa ethi karni ŋwɔbaaba ŋwɔthi mǝḏiinǝ kwǝthi Ḏimashŋa-ŋw beṯṯen, mindaŋ ethi mithǝ nyuŋwɔ. 33 Laakin nǝrnyii ɔɽasa ki-sǝbǝṯ-nǝ nǝrnyii dǝppǝ lɔvɽɔ-li lǝthi heyṯa mindaŋ nǝnyii kilatha ŋunduŋw ki-rii-na ruuŋwun.