Oyi Timoteo ro Paulo ndi Sila be be
1 Paulo abate Derebe ndi Lisetra be yasi, vose Kristo'ba se äzibe Timoteo ana rite kigye. Endre ndaro, kpa Kristo'ba yi, orivoya Yuda yi, oko täpi ndaro orivoya Giriki yi. 2 Taoma'bai cini Lisetra ya ndi Ikoniuma ya be atayi ta Timoteo rote kado. 3 Paulo lete Timoteo urune oyine nda be, ago nda lo nda te ŋbiṛi ro. Nda yete inye tana Yudai se cini koribe vo kai yasi niyite anjioko täpi Timoteo ro orivoya Giriki yi. 4 Ondro ànya kayi ugu aba 'ba'desii yasi oko, ànya peyi tase lazo'bai ndi 'desii be korayibe Yerusalema ya ana te ànyari, ago ànya atayite ànyari ota se arabe kai orone. 5 Ago a'ba känisa cini te a'done mbara ro taoma ya ago otina ugu ombate ndra u'du cini ya.
Rulofo A'dote Paulo ri Troasa ya
6 Ànya abayite wari Ferugia ro ndi Galatia be ro yasi tana Tori Alokado leko ànyari lazo opene wari Asia roya. 7 Ondro ànya kesayite kishwe Musia roya oko, ànya ojoyite oyine wari Bitunia roya, oko Tori Yesu ro le ko ànyari oyine. 8 Ago ànya abayite siyivote Musia yasi ago oyiyite Troasa ya. 9 Ŋgäkyi gi ana si rulofo a'dote Paulo ri se kigye nda ndre Makedonia'ba aza te edrevoya ago ka ugu nda eji ekye: “Nyikyi Makedonia ya ama opane!” 10 Rulofo ono ka'dote Paulo ri dori nonye oko, màŋgate dori oyine Makedonia ya tana maratate anjioko Lu zi ama te oyine Lazokado opene lidri lau ana ri.
Ludia A'dote Kristo'ba ro Filipoi ya
11 Moyite toŋbo si ni Troasa yasi ago mä̀dite màsivote màzate Samoterake ya, ago u'du kinjo si le Neapolisa ya. 12 Ni nasi moyite liti drisi le Filipoi ya, se ni 'bakici käti kägyi Makedonia ro ro; orivoya kpa Roma'ba zele; ago mu'dute amba lau. 13 Sabata si moyite tesi ni 'bakici yasi golo kala, se musu amaro be vo mätu ro a'dona 'da lau se Yudai kabe kalakoto kigye ta mätu rota. Màrite vuru ago mìtitate 'ditoko se otoyikalabe lau ana ri. 14 Alo aza se keri ta amaro be ni Ludia ni Tautira yasi, se ni logye'ba boŋgo lärimiro ro. Anya orivoya toko se kabe Lu mätu owo, ago Opi pi drî anyaro te bi ogane tase Paulo kabe atana erine. 15 Anya ndi lidri zo anyaro robe bapatisina vosi oko, anya eji ama te ekye: “Nyìkyi ago mìri zo maro ya ondro nyùsutate mìkye ma orivoya taoma endaro be Opi ya owo.” Ago anya leye ama te oyine.
Paulo ndi Sila be Kamba ya Filipoi ya
16 U'du alo si ondro mate ugu oyi vo mätu roya oko, mà'bedrite ŋgutiŋwa aza iyeäṛi robe se orivoya tori undiro be se ozo mbara te anyari tase mileya äŋgune. Anya usu parata amba te kuzupii anyaro ri tase ka oyebe a'done ugu tana iti si. 17 Anya sote Paulo vo ndi ama yibe, ugu totrebe ekye: “Lidri kwoi orivoya ruindu'bai Lu Fopara ndra ro! Ànya kayi taope ämiri ta ami oparo ta!” 18 Anya ye tase ono te nonye u'duna amba, madale Paulo a'dote kyilaro ta anyaro ta ago nda zamite ago atate tori ri ekye: “Ävuru Yesu Kristo rosi mata mi efone tesi ni anya yasi!” Ndi tori fote tesi ni anya yasi ndriŋwa. 19 Ondro kuzupii anyaro kuniyite kandrakado ànyaro parata usuro te i'do oko, ànya ruyi Paulo te Sila be ndi eseyi ànya te drikaca'bai kandra goro ya miamba ya. 20 Ànya eziyi ànya te dri'bai miri ro Roma'ba ro kandra ago atayite ekye: “Lidri kwoi orivoya Yudai ago ànya kayi rriti ezi 'bakici amaro ya. 21 Ànya kayi la'bii se orivoya koziro ota amaro lomvo embana, ama orivoya 'bakici'bai Roma ro, ago mä̀ni ko la'bi kwoi urune kode oyene.” 22 Ago lowa dro'berute rutako kyila si Paulo ndi Sila be dri ya.
'Dooko dri'bai miri ro towayi boŋgo teni Paulo lomvosi ndi Sila be ago ozoyi tate ànya o'bine. 23 O'bi ànyaro rritiro vosi oko avo ànya te kamba ya, ago ata dri'ba kamba rote drî ànyaro osene anda. 24 Ota ono orona si dri'ba kamba ro vo ànya te le zoya yasi kamba roya ago embe pa ànyaro te lakole juṛu ritu kuluturo roya.
25 Oso o'bwaro ronye oko Paulo ndi Sila be kayi ugu mätu oye loŋgo oŋgo be Lu ri, ago kamba'bai azii kayi ugu ta ànyaro eri. 26 Ndriŋwa oko ägbigbi mbaraekye site, se kanda kotopa kamba rote. Dori käläsi cini tupirute, ago nyorii letrote ni kamba'bai cini rigyesi. 27 Dri'ba kamba ro pimite, ago kondre käläsii kamba ro tupirute oko, nda koma iro be kamba'bai mute ago nda eŋgye bando ndaro te aba koyete andivo ndaro ufune. 28 Oko Paulo trete otre amba si ekye: “Miye andivo miro ko koziro! Ama cini orivoya noŋwa!”
29 Dri'ba kamba ro ziläzite asi ta, ŋgovote zo ya, ago 'dete vuru lä'bilä'biro Paulo ndi Sila be kandra. 30 'Dooko nda lofo ànya te tesi ago ejitate ekye: “'Desii, beṛo märi e'di oyene apa ma robe ya?”
31 Ànya zayitadrite ekye: “Mima Opi Yesu ya, ago apana mi 'da ndi katidri miro be.” 32 'Dooko ànya peyi ata Opi rote ndäri ndi 'di cini azaka zo ndaro ya be. 33 Saa gialo ŋgäkyina ana rosi dri'ba kamba ro ru ànya te ago ja laza ànyaro te; ago nda ndi katidri ndaro cini be abapatisite dori. 34 'Dooko nda ru Paulo ndi Sila be te zo ndaro ya ago ozo ŋgaonya te ànyari onyane. Nda ndi katidri ndaro be a'dote twi riyä be; tana yauono ànya mayitate Lu ya.
35 Kyenonosi oko drikaca'bai Roma'ba ro zoyi dri'bai vookwa'bai rote ota be ekye: “Mì'ba lidri se kai koyi ri.”
36 Ago dri'ba kamba ro ititate Paulo ri ekye: “Dri'bai miri ro ezoyi tate mi ndi Sila be onjine, te ämiri oyine ago nyòyi liatokpe ro.”
37 Oko Paulo atate dri'ba vookwa'ba ro ri ekye: “Usu ama kote taenji be taoye kozi aza ro, caoko ànya 'biyi ama te miamba ya, ago ama 'bakici'bai Roma ro! Ago ànya voyi ama te kamba ya. Ago yauono ànya leyite ama ozone ndrwiro ya? Ko inye alona! Dri'bai miri Roma'bai ro andivona beṛo ikyine noŋwa ago o'bana ama ni oyine.”
38 Dri'bai vookwa'ba ro itiyi ta kwoi te dri'bai miri ro Roma'ba ro ri; ago ondro ànya keriyi tate ekye Paulo ndi Sila be orivoya 'bakici'bai Roma ro oko ànya a'dote turi ro. 39 Ago ànya oyiyite koziyi iyi te ànya kandra, 'dooko ànya lofoyi ànya teni kamba yasi ago ejiyi ànya te 'bakici e'bene. 40 Paulo ndi Sila be e'beyi kamba te ago oyiyite zo Ludia roya. Ànya tayi iyi te taoma'bai be lau, peyi ata agoago ozoro te ànyari, ndi oyiyite.
Ṯiimɔɔthaaws mǝr-gwɔ ɔɽɔmaṯṯi Bɔɔlɔs-gi nǝ Siila tok.
1 Nǝ Bɔɔlɔs ele dɔṯṯɔk mindaŋ nɔŋw ɔppathi Ḏǝrbǝ-ŋǝ Lisṯira-gi kǝzir wɔnannɔ-gwɔ ṯilmiiz ṯǝni Ṯiimɔɔthaaws. Nǝ lǝnyin oro Yahuuḏiiyyǝ kwǝthi ṯǝmminǝ tok, laakin ṯǝrnyin tǝ nɔŋworo Yuunaani. 2 Ǝṯi lizi tatap lǝthi ṯǝmminǝ linannɔ Lisṯira nǝ Iyguuniiyǝ ǝṯir andasi ŋiɽaŋali ŋisaaw ŋǝni Ṯiimɔɔthaaws. 3 Nǝ Bɔɔlɔs naŋni ethi mɔlo Ṯiimɔɔthaaws-ŋwɔ ethi-gi rɔɔmɔthi, ŋwɔṯaŋw mindaŋ nɔŋw-mǝ uɽu lɔthrɔnya. Nɔŋwɔni ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋɔ kaka nilŋithi-gwɔ Yahuuḏ tatap kiya yinannɔ kinaŋw ṯǝrnyin ṯǝthi Ṯiimɔɔthaaws-ŋǝ ethaarɔŋw ṯir Yuunaani. 4 Mǝreele muḏun-ginǝ ǝṯir inḏǝthǝ lizi lǝthi ṯǝmminǝ waamira wa wamminǝ-yi yaavɔr-ŋǝ lishiyuukh-li Urshaliim, wandicarsi-yi ethi iinyici naana. 5 Ŋwɔṯaŋw mindaŋ nǝ yǝniisǝ ferlle tetter ki-ṯǝmminǝ-nǝ nǝ ǝṯir kikindǝthi ŋwaamin tatap.
Rɔ-ɔya rǝthi Bɔɔlɔs a-naanɔ-ŋw Ṯɔrwaas.
6 Nǝreele ǝzir-yinǝ wǝthi Firiijiiyyǝ-ŋw, nǝ wǝthi Ghalaaṯiiyyaa-ŋw tok, kaka niṯiinyinǝsi-gwɔ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ethaari bǝshirǝ ŋiɽaŋali Aasiiyya-na. 7 Mǝri ɔppathi ki-thiɽany-la ṯǝthi Miisiiyyǝ-ŋw, nǝr ṯǝcci etheele ethi ǝnḏi muḏiriiyyǝ kwǝthi Biithiiniiyyǝ-ŋw, laakin nǝsi Ṯigɽim ṯǝthi Yǝcu ere duŋgwǝci mac. 8 Ŋwɔṯaŋw mindaŋ nǝr daaraci Miisiiyyǝ-ŋwɔ nǝr ṯamthɔ nǝreele Ṯɔrwaas. 9 Kulŋǝ-ṯǝ ŋga nǝ Bɔɔlɔs ese rɔ-ɔya kira riisaŋw-ri kwizi kwǝthi Makḏuuniiyyǝ-ŋw kwirlɔ nɔŋw tuuraccǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Ṯamtha kɔnɔŋw Makḏuuniiyyǝ nyji mǝcci!” 10 Nǝ ŋwɔṯaŋw tɔc, mǝ Bɔɔlɔs ese rɔ-ɔya kira, nǝnyii kette rogɽo-lɔ rǝri cɔgwo-cɔgwop etheele Makḏuuniiyyǝ, kaka mǝnyii kittatha ethaarɔŋw Allah wana wɔrnɔṯɔ-nyji ethi ǝccǝ lizi bǝshirǝ kinanaŋw Inyjiilǝ.
Liiḏiiyyǝ mɔŋgwɔ ǝmminici Allah Fiilibbii.
11 Nǝnyii dallitha ki-mɔrkǝb-lǝ min Ṯɔrwaas, nǝnyii iila dɔṯṯɔk mindaŋ nǝnyii ɔppatha Saamuuthiraakiiya, mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro nǝnyii ɔppathi Niyaabuuliis. 12 Nǝ kinaŋw nǝnyii ele kwurǝyu-lu mindaŋ nǝnyii ɔppathi Fiilibbii, kwir mǝḏiinǝ kwette kwɔppa kwǝthi muḏiiriiyyǝ kwǝthi Makḏuuniiyyǝ-ŋw, kwɔnaanɔ ki-ŋeeleny-na ŋǝthi Rɔɔmaan. Mindaŋ nǝnyii naani ŋwaamin ŋwittǝzir kinanaŋw. 13 Mǝ laamin iila lǝni Sǝbiṯ nǝnyii rucci mǝḏiinǝ-nǝ ninyeele bahara kǝni, kǝzir wigittany-gwɔ ethi-gwɔ Yahuuḏ raaythi dɔŋw ethi-gwɔ aari kiyiiriny. Nǝnyii naanalɔ mindaŋ nǝnyii andaci layɔ liraayithɔ dɔŋw kinaŋw. 14 Nǝ kwaaw naani kwette kinaŋw kwǝni Liiḏiiyyǝ kwɔgittica-nyji kǝni pǝt ethi neŋne, nɔŋworo kwǝthi Ṯhiiyaaṯiira-ŋwɔ, kwǝṯi illilla yirethi yɔɔri yǝnǝ ɽiyǝr. Nɔŋworo kwaaw kwette kwǝti kwogwɔcce Allah-lɔ, mindaŋ nǝ Kweeleny kiṯṯici ŋaaɽinyi ŋuuŋun ethi kettice ŋiɽaŋali yǝy ŋa ŋandisasi Bɔɔlɔs. 15 Mǝr aari @ammiḏa lizi-li lǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun-tǝ, nɔŋw ɔrnɔṯi nyuŋwsi etheele dɔɔnɔ kwuuŋwun, nɔŋwɔccǝ nyuŋwsi-ŋwɔ, “Mǝrnyii ruusi kwette kwɔmǝ ǝmminici Kweelenyi rerrem tǝ iila a-naani ki-dɔɔnɔ kwiinyi.” Ŋwɔṯaŋw nɔŋw ɔracci nyuŋwsi ethi-li ele.
Bɔɔlɔs-ŋǝ mǝr-gwɔ naani ki-sijin-nǝ Fiilibbii.
16 Laamin lette inḏi-nyii etheele kǝzir wǝthi ṯaara kiyiiriny, nǝnyii kadrithi tiira-ŋǝli tette tir kwɔwaay tǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii, ṯǝṯi inḏǝthǝ ŋɔma ethi-ŋi andasi ŋiɽaŋali ŋinḏi ethiila. Nɔŋw ǝginici lizi kila lǝthi ŋunduŋw gwuruushǝ kwittǝzir kwǝthi kandisa ŋga kǝṯṯiŋw andasi. 17 Ǝṯɔŋw kwakithatha Bɔɔlɔs-ŋwɔlɔ nǝ nyiiŋǝ tok, ǝṯɔŋw ɔppɔna ǝṯɔŋwaarɔŋw, “Lizi kɔlɔ lir yaḏaam yǝthi Allah wɔppa wuthǝmthi-lǝ Pur-pur! Lǝti-ŋǝsi andindaci ethi ilŋithini ŋaaŋwɔsi ethi kilaaw aŋgwɔrɔ!” 18 Nɔŋw lanḏinḏasi ŋiɽaŋali ŋɔ ŋwaamin ŋwuuru mindaŋ nǝ Bɔɔlɔs ere aamina mac, e-ta nɔŋw ɔrllalɔ nɔŋwɔccǝ ṯigɽimǝ-ŋw, “Nyii kwǝccǝŋǝ ŋwɔ, yiriny-yi yǝthi Yǝcu Kwɔrɔstɔ, ruuthǝ kithaay duŋgwun-nǝ!” Nǝ kinaṯa kinaŋw-lɔ ṯogdo-ṯogdo na ṯigɽim ruuthǝ kithaay tɔc. 19 Mǝ lizi lǝthi ŋunduŋw elŋece ethaarɔŋw nyiiŋǝ limǝ ṯuusi ṯǝthi-thi ǝgini ŋwuruushǝ, nǝr mithǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔsi Siila-gi, nǝrsi mɔlotto-lɔ nǝrleele naanɔ-gwɔ lizi lǝthi sɔlṯa ki-miiḏaan-la kwǝṯi-gwɔ lizi raaythi dɔŋw. 20 Nǝrsi mɔlo nǝrleele kiyǝnǝ yǝthi hɔkkaam wǝthi Rɔɔma-ŋwɔ, nǝrsǝccǝŋw, “Lɔr kɔlɔ, lir Yahuuḏ, lǝṯi-nyji lakkaci mǝḏiinǝ-nǝ kwǝri. 21 Lǝṯi ǝccǝ lizi @allima ǝthiyǝ witi winḏir sherii@a-gi kwǝri mac; nyiiŋǝ lir Rɔɔmaaniiyyiin, ninyeere ǝthi ŋɔma mac ethi mithǝ ǝthiyǝ wɔ, wala ethi ǝrri.” 22 Nǝ dɔŋw ɔɽɔmaṯṯi nǝr diiɽǝthǝ Bɔɔlɔs-ŋwɔsi naana Siila-gi ŋǝriyǝ-ŋi.
E-ta nǝ hɔkkaam diraŋ yirethi-na yǝthi Bɔɔlɔs-ŋa Siila-gi, mindaŋ nǝrsi ǝllici waamira ethisi ippi. 23 Mǝrsi inḏǝthǝ ṯurvǝ beṯṯen ṯǝthi ǝpǝ tǝ, nǝrsi kaṯṯɔ ki-sijin-nǝ; mindaŋ nǝr inḏǝthǝ kwɔɔra kwǝthi sijin waamira, ethisi ɔvacci tetter. 24 Mǝ waamir wɔ erme kwɔɔrɔ kwǝthi sijin, nɔŋwsi kaṯṯɔ ki-sijin-nǝ keereny-gi lac-lac, mindaŋ nɔŋwsi ǝnyjici ŋwaara ŋweeŋen ki-ruu-nǝ rǝthi ŋwuuɽi ŋwinii nɔŋwsi-gwɔ kǝkkǝsi.
25 Mǝ kulŋǝ-nǝ oro tittir nǝ Bɔɔlɔs-ŋǝ Siila-gi aari kiyiiriny mindaŋ nǝr iiɽǝzi Allah rilŋa-ri, nǝsi misaajiin kwɔthaathɔ akkaci kizǝn. 26 Nǝ ŋwɔṯaŋw biḏaan nǝ wureyu riiginni tɔc, mindaŋ nǝ rɔgwagiza rǝthi sijin lakkathalɔ. Ŋwɔṯaŋw nǝ ŋwɔbaab kiṯṯini tɔc, nǝ ŋwɔɔɽɔŋw ŋwɔthi misaajiin tatap kǝdinni. 27 Mǝ kwɔr kwǝthi sijin kiɽiṯi mindaŋ mɔŋw ese ŋwɔbaaba ŋwɔthi sijin ŋwɔmǝ kiṯṯini, nɔŋw kittatha ethi aarɔŋw misaajiin kwɔmǝ avri; mindaŋ nɔŋw alla kaalala kuuŋun, nɔŋw naŋni ethi ɽeenye rogɽo ruuŋwun. 28 Laakin na Bɔɔlɔs ɔrnɔṯi-la ŋɔmmaŋi nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯi rǝrǝ rogɽo rɔɔŋwa naana mac! Nyiiŋǝ kɔlɔ-ta kɔnɔŋw tatap!”
29 Nǝ kwɔr kwǝthi sijin urnuni ethi ǝvicǝ fɔɔri, mindaŋ nɔŋw ǝnḏi kwɔfiɽigathɔ, nɔŋw iidi kwɔnḏɔthɔ ŋithenya ki-ŋwaara-na ŋwɔthi Bɔɔlɔs-ŋǝ Siila-ŋi. 30 E-ta nɔŋwsi mɔltha nɔŋw-li ruuthǝ par, nɔŋwsi uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Yaa sǝyyiḏ-ŋǝ liinyi, aatha kwǝnyii ǝrri laazim mindaŋ ethi-mǝ kilaaw?” 31 Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Ǝmminicǝ Kweelenyi kwǝni Yǝcu-ŋw tǝ, a kilaaw, ŋaaŋa lizi-li lǝthi dɔɔnɔ kwɔɔŋɔ.” 32 E-ta nǝrǝccǝ bǝshirǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi Kweeleny, nǝ lithaathɔ tatap lǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun. 33 Nǝ ki-saa@-la ṯǝ ŋgwa kwǝthi kulŋa ŋga, nǝsi kwɔr kwǝthi sijin mɔltha nɔŋwsi iyici yǝmǝŋi naana yeeŋen; mindaŋ nǝ lizi tatap lǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun aari @ammiḏa tɔc. 34 Ṯaŋw nɔŋw mɔlo Bɔɔlɔs-ŋwɔsi Siila-gi nɔŋwleele ki-dɔɔnɔ kwuuŋwun mindaŋ nɔŋwsi inḏǝthǝ ethneya wokwo ethi yee. Nǝ ŋundu-ŋǝ lizi-li lǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun nǝr urǝnni-nǝ ṯinyiŋla-thina, kaka mǝr-gwɔ ǝmminici Allah.
35 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro nǝ hɔkkaam wir Rɔɔmaan ɔɔsi harasa waamir-yi wǝni-ŋwɔ, “Duŋgwǝcǝr lɔɔrɔ kila ǝreele.” 36 E-ta nǝ kwɔr kwǝthi sijin ǝccǝ Bɔɔlɔs-ŋw, “Hɔkkaam wɔmǝ ɔɔsa waamira ethi duŋgwǝci ŋaaŋwɔsi Siila-gi. Ŋaaŋa lǝthi ŋɔma kirem etheele, nǝ nḏir kǝniny lɔami naana.” 37 Laakin nǝ Bɔɔlɔs andaci harasa nɔŋwɔccǝŋw, “Lende likaṯṯica-nyji kaṯṯiya keere, laakin nǝrnyji tǝ ippǝlɔ ceg-cegi kiyǝnǝ yǝthi lizi, nǝ nyiiŋǝ tǝ lir Rɔɔmaaniiyyiin! Mindaŋ nǝrnyji kaṯṯɔ ki-sijin-nǝ. E-ta ǝrnyjii naŋni ethi ṯiŋatha ŋɔɽɔmi nyettec-a? Bǝri-mǝ! Ethi hɔkkaam iila ŋundu-ŋǝ wɔɽeny ǝrnyjii ruwǝ.” 38 Nǝ haras aaɽi nɔŋw andaci hɔkkaama wir Rɔɔmaaniiyyiin, mindaŋ mǝr neŋne ethaarɔŋw Bɔɔlɔs-ŋǝ Siila-gi lir Rɔɔmaaniiyyiin, nǝr ṯeenye. 39 Ŋwɔṯaŋw nǝreele nǝrsi uṯicǝlɔ ethisi iɽinyacalɔ; e-ta nǝrsi-mǝ ruwǝ ki-sijin-nǝ mindaŋ nǝrsi andaci ethi duŋgwǝci mǝḏiinǝ etheele. 40 Mǝ Bɔɔlɔs-ŋǝ Siila-gi ruuthǝ ki-sijin-nǝ nǝreele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Liiḏiiyyǝ. Nǝr-gwɔ kaṯṯasi lizi lǝthi ṯǝmminǝ kinanaŋw, nɔŋwsi andaci kandisa kǝthisi-gi firllasi-la, e-ta nǝr-mǝ ele.