1 'Dooko Pilato ozo otate, äru Yesu te ago äkyu nda te. 2 Kyila'bai 'diyi tagyia teni kukyi yasi ago ànya soyi te drî ndaro ya; 'dooko ànya soyi boŋgo runduṛuro lärimiro te nda lomvo. 3 Ago ikyiyite nda re ago atayite ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” Ago ànya oyiyite cayi nda te.
4 Pilato gofote tesi kpa to'di ago atate lowa ri ekye: “Mìndre, molofona nda 'da tesi amire ondrene ämiri anjioko mäni kote ta aza usune nda koziza.” 5 Ago Yesu efote tesi, so tagyia kukyi rote ndi boŋgo lärimiro runduṛu robe. Pilato atate ànyari ekye: “Mìndre! Mano ono orivoya ni no!”
6 Ondro kohanii 'desi ndi vookwa'bai Yekalu robe kondreyi nda te oko, ànya treyite ekye: “Nyoto nda! Nyoto nda!”
Pilato atate ànyari ekye: “Mìru nda, nyòto nda, musu ta aza ko nda koziza.”
7 Lowa gozatadrite ekye: “Ama orivoya ota be se katabe beṛo ndäri odrane, tana nda 'ba yi te a'done Ŋgwa Lu ro.”
8 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda turi te ndra. 9 Nda gocite zo'desi miri roya ago eji Yesu te ekye: “Nyikyi ni eŋwaro ya?”
Oko Yesu zatadri kote. 10 Pilato atate ndäri ekye: “Nyata ko mari ya? Mindre, ma drikaca be mi onjine ago kpa mi otone.”
11 Yesu zatadrite ekye: “Nya'dote drikaca be mädri gialo tana ozote miri Lu si. Ago mano se kozo mabe miri orivoya taenji kozi takozi robe.”
12 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda ojote liti uṛine Yesu onjiza. Oko Yudai gotrete ekye: “Ondro nyonji nda te dritai ro anjioko mi ko orivoya bereazi 'Bädri'ba Roma ro! 'Diaza se kabe ata yi o'ba si 'bädri'ba ro ka ogbo 'Bädri'ba Roma robe!”
13 Ondro Pilato keri ata kwoi te oko, nda lofo Yesu te tesi ago rite vuru giti vureopero dri vose äzite “Obeobero Kuni si Toŋgo” ana ya. (Kala Ebere si ävuruna “Gabata.”)
14 Te oso kitudiri ronye teinye Karama Lävu Odra ro etoako. Pilato atate lidri ri ekye: “'Bädri'ba amiro ni no!”
15 Ànya gotreyite ekye: “Mifu nda! Mifu nda! Nyoto nda!”
Pilato eji ànya te ekye: “Mile märi 'bädri'ba amiro otone ya?” Kohanii 'desi zayitadrite ekye: “'Bädri'ba se ama be sina toto ni 'Bädri'ba Roma ro!” 16 'Dooko Pilato ozo Yesu te ànyari otone.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Luka 23:26-43)
Ago ànya ruyi Yesu te. 17 Nda fote tesi, ugu taka ndaro uŋgyite, ago ikyite “Vo Kowa Drî ro” roya oso äzibe ronye. (Kala Ebere si äzite “Gologota.”) 18 Ànya otoyi nda te lau; ago ànya otoyi lidri ritu azaka kpa, lamadri ritu yasi, Yesu orivoya lakole ànyaro ya. 19 Pilato egyitate ago a'bate taka dri ekye: “Yesu Nazareta ro, 'Bädri'ba Yudai ro,” 'doni tase nda kegyibe owo. 20 Lidri amba zite, tana vose oto Yesu be kigye ko lozo ni 'bakici resi. Egyi tase ana te kala Ebere, Latina ndi Giriki be rosi. 21 Kohanii 'desi atate Pilato ri ekye: “Nyegyi ko mikye: ‘'Bädri'ba Yudai ro,’ oko, nyegyi mikye manona ono ata ṛoni ekye: ‘Ma 'Bädri'ba Yudai ro.’ ”
22 Pilato zatadrite ekye: “Tase megyite kori egyite ronye.”
23 Ondro kyila'bai kotoyi Yesu te oko, ànya ruyi boŋgo ndaro te ago lonyiyi ànya te su, kyila'ba alo ri alo. Ànya ruyi boŋgo runduṛuro kpate, se a'dite kpäkualo boŋgo uvuro sina loseako kpakyi 'do be. 24 Kyila'bai atate iyivoya ekye: “Mì'de mòtowa ko, mì'de mavo vodo andre robe a'dona a'di ri.” Ono a'dote tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, se ekye:
“Ànya lonyiyi boŋgo maro te ànyavoya
ago voyi vodo te boŋgo runduṛuro maro ta.”
Ago ono ni tase kyila'bai koyebe owo.
25 Ago endre ndaro, endreŋwa endre ndaro ro, Maria toko Kelopa ro ndi Maria Magadalene be ugu edrevoya loto taka Yesu ro re. 26 Yesu ndre endre ndaro ndi taeri'ba se nda kulube te edrevoya lau oko, nda atate endre ndaro ri ekye: “Nda orivoya ŋgwa miro.”
27 'Dooko nda atate taeri'ba ana ri ekye: “Anya orivoya endre miro.” Ṛoni tu gi ana si taeri'ba ana ru anya te orine 'ba ndaro ya.
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Luka 23:44-49)
28 Yesu nite anjioko yauono ande ŋgacini te; ago tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, nda atate ekye: “Ma gyilu be.”
29 Ago lakaza orivoya lau, twi vino lagye fere robe; ago aso lifo te vino ya a'bate ce ice se äzibe usopa ana ro dri, ago eŋgate a'bate kala ndaro ya. 30 Yesu vu vino te ago atate ekye: “Ta kyete!” 'Dooko nda edi dri ndaro te ndi drate.
Ä'di Lama Yesu rote Äzu si
31 'Dooko drikaca'bai Yudai ro ejiyi Pilato te ta ozone lidri se otobe kai pa nayi aga robe, ago äru avonayi robe vuru ni taka drisi. Ànya ejiyi ta ono te tana te U'du njidrialo yi, ago ànya leyi ko avo ri orine taka dri Sabata si, tana Sabata gi kabe ikyi ono orivoya tu alokado yi. 32 Ago kyila'bai oyiyite gayi pa mano käti ago mano kinjo aza se otobe Yesu be ana rote. 33 Oko ondro ànya kikyite Yesu re oko, ànya ndreyite nda dra ṛote nja, ago ànya gayi pa ndaro kote. 34 Caoko, alo aza kyila'bai ro so äzu ndaro gwo lama Yesu roya, ago dori kari ndi gyi be reṛote tesi. ( 35 Nda se kondre tase ka'dobe ono te pe tana te, tana mìma robe kpa. Tase nda katabe orivoya ŋgye, ago nda ni ndi anjioko nda ka taŋgye ope.) 36 Aye ta ono te tana taegyi ka'do robe ŋgye se ekye: “Kowa alodi ndaro aza ogone i'do.” 37 Ago taegyi aza ka ata ekye: “Lidri ondrena vo 'da nda se ànya ku'dibe ana dri.”
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Luka 23:50-56)
38 Ono vosi Yosepa se ni 'ba'desi Arimatayo ro yasi ana eji Pilato te ndäri avo Yesu ro uŋgyine. (Yosepa orivoya oso'ba alo aza Yesu vo ro, oko ndrwiro, tana nda orivoya turi ro ni drikaca'bai Yudai ro ri.) Pilato atate ndäri nda unina ndi avo uŋgyine, ago Yosepa oyite ndi ŋgyite.
39 Nikodema, se kätina oyite Yesu ondrene ŋgäkyi si ana oyite Yosepa be nda ru ŋga ŋgutruro ojona oso ya gäbä ro kama alo (100), dro'bedro'bero koto'boŋwà tägyi ŋgutruro ndi aloa be si te. 40 Lidri ritu ono ŋgyiyi avo Yesu rote ago vuyite boŋgo 'bilindriro si ŋga ŋgutruro si oso la'bi Yudai ro avo osero ronye. 41 Ämvu aza orivoya vose äfu Yesu be kigye ana ya, ago 'bu to'di orivoya kigye se ase 'diaza driko kigye. 42 Tana ṛo orivoya u'du se käti ni Sabata ri yi ago tana 'bu orivoya lototi, ànya seyi avo Yesu rote lau.
Biilaaṯus gwideŋinaijo Yahuud
1 A Biilaaṯus apai Yasuuⓐuŋw, ŋwupi. 2 A ejigur kwoiya cugi juda, algeta gi lira alaŋ luŋun, alliguke jallaabiiya jina jure. 3 Alarnu, Alagadhini Malik gwa Yahuud, alpi nyirke nyai. 4 A Biilaaṯus tuya por manaŋ, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Aŋadhul, gwimaji udhijo, a nyaliŋa darnu nyi gwati gwibujo dhuŋuna dhetipo dhike dugun no. 5 A Yasuuⓐ tuya por, ŋwugena cugi jina jiro juda, a jallaabiiya jina jure. Al Biilaaṯus aicinu, Aŋadhul kwoma. 6 Dina ma leleny la gusus a jadham aŋa, alure gwula, alarnu, Rinyii gi lure alaŋ lina limaliganu, rinyli gi lure alaŋ lina limaliganu. Al Biilaaṯus aicinu, Apul, nyaŋa, nyarinya gi lure alaŋ lina limaliganu; ŋinena athiny bujo dhuŋuna dhetipo dhina dhike dugun no. 7 A Yahuud aicinu, Anaŋa luthi naamuus, a gi naamuus gwuri aram gwai, ŋinena aruŋwunu gwiro Ŋari ŋa Kalo. 8 Dina ma Biilaaṯus diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwudhenyani. 9 Ŋwuni manaŋ gi Daar al Waaliya, ŋwabiŋaijo Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Ŋa gwudhina? Abi Yasuuⓐ je jigwoiny, athuŋw abiŋaijo no. 10 A Biilaaṯus aicinu, Kworaŋ athinyibi gwogidajo no? Ŋa gwati gwiliŋidhi darnu nyi gwuthi ŋelenya ŋadhaŋai rinya gi lure alaŋ lina limaliganu, a nyuthi ŋelenya ŋadhaŋai guda galo na? 11 A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwati gwuthi ŋelenya diginy gatur no, ada ŋati ŋimaŋal dhedhina kabo no; a gwina gwiminyi odhadha duguŋa gwuthi khaṯiiya gibuthanu. 12 A gi lamun ibile dina muŋwdiŋini dhuŋuna ibidhe, a Biilaaṯus ari gwuŋwun gudadha galo; abi Yahuud ure gwula, alaicinu, Ada gwimaŋa guda galo gwimela, ŋa gwati gwiro medhigen gwa Ges̱arŋa no. Gwina gwirujinu gwiren malik gwathikiye Ges̱aruŋw dhugore. 13 Dina ma Biilaaṯus diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwuteye Yasuuⓐuŋw por, ŋwujalo kursi alaŋ ga ŋeleny, kalo gina gan Balaat, abi gi dhuŋun dha Yahuud ŋwuban Jabbaatha. 14 Lamun ibile liro ladhi jarima ŋida ŋa Ŋidwa ŋa dh’Abrico a saaⓐa jar die‐a‐ram. Ŋwabiŋaijo Yahuud, ŋwulaici, Aŋadhul Malik gwalo. 15 Albure gwula, Apo, apo, ŋarinya gi lure alaŋ lina limaliganu. Albi Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lara nyi gwajirinyilo Malik gwalo a? A leleny la gusus arnu, Anaŋa lati luthi malik gwiter no, abi Ges̱ar dogo. 16 Ŋwuldhedha dilrinya gi lure alaŋ lina limaliganu. Alodha Yasuuⓐuŋw, algwela.
Ai gwa Yasuuⓐ gi lure alaŋ lina limaliganu
17 Ŋwutu, ŋwupini lure luŋun lina limaliganu, alela kalo gina gan kalo ga guna, a gi dhuŋun dha Yahuud gan Juljutha. 18 Alrinya gi lure alaŋ lina limaliganu, a liji ram liter, a gweta jadha gi dhoi dhina dhiro dhiŋir, a gweta jadha gi dhour, a Yasuuⓐ je keligeny ganu. 19 A Biilaaṯus ule jiriny gi lure alaŋ lina limaliganu, a ŋule arnu, yasuuⓐ gwa naas̱ira, gwina gwiro malik gwa yahuud . 20 A Yahuud loinyadho abiŋaijo jiriny ibije; a kalo gina girinyina Yasuuⓐuŋw gijo githo mediina; a dhulinu gi dhuŋun dha Yahuud a dha Yuunaaniyiin a dha Ruumaani. 21 A leleny la gusus ga Yahuud abiŋaijo Biilaaṯusuŋw, alaici, Athaŋa ulo Malik gwa Yahuud no; ŋabule darnu gwarnu, Nyi gwiro Malik gwa Yahuud. 22 A Biilaaṯus aicinu, Dhuŋun dhina dhuliny, dhiminyule. 23 A maji ma ejigur rinya Yasuuⓐuŋw gi lure alaŋ lina limaliganu, alapai ciraŋa juŋun, allgeta ŋwiduŋw kworoŋo, aldhedha ejigur yeta yeta liduŋwu luŋun; alapai luga luŋun ko; a luga lati luthi goba no, ŋwubugirini agwilaŋ di galiny. 24 Alabiŋaijiye, alarnu, Athil ŋirithadhi ganu no, algibi dhureye alaŋa laro ladhei, di dhuŋun dha kitham meadhe dhina dharnu, Alguginadhi ciraŋa jiny, aldhureye luga lai liny. A ejigur apai dhuŋuna dhiro minoŋ. 25 A nana gwa Yasuuⓐŋa, a megen gwina gwan Maryam, gwina gwago Kiluuba, a Maryam al Majdaliiya allije didhuna lure nono la Yasuuⓐ lina limaliganu. 26 Dina ma Yasuuⓐ aŋa nanaŋw gwuŋun, ŋwaici, Kwa gwai, aŋadhi ŋare ŋuŋa ibiŋa. 27 Ŋwabiŋaijo thilmiz, ŋwaici, Aŋadhi nanaŋw gwuŋa ibigwa; a gi saaⓐa ibije a thilmiz odha nanaŋw gwa Yasuuⓐŋa algwela gi dunu gwuŋun. 28 A minoŋ a Yasuuⓐ liŋa darnu dhuŋun peth dhimameadhe, a di dhuŋun dha kitham uthi je ganu, ŋwabiŋi darnu, ŋwarnu, Odha ya ithiny. 29 A gidhe geta je mine goinyadhinu alaŋ khall gai; aloinyaje khall gi lifa, alalije lupe lai ŋwinyu ŋwuŋun. 30 Dina ma Yasuuⓐ apai khall, ŋwarnu, Peth di; ŋwubire lira lai, ŋwudhiŋa dhigirima dhuŋun.
Kuri ga nyire a gwurcini
31 Ŋinena ro lamun ladhi jarimani, a gwati gwiŋir daŋinu je gi lure alaŋ lina limaliganu gi lamun la Sabith no, (ŋinena ro lamun ibile la Sabith lina lipa,) a Yahuud othaije Biilaaṯusuŋw galo alare ŋwora ŋwegen ŋwakini, allubirini. 32 A ejigur ela, alkie lijo ŋwora lina lijilo Yasuuⓐ ŋalai ŋwure alaŋ ŋwina ŋwimaliganu. 33 Abi dina malela di Yasuuⓐ, athilkie ŋwora ŋwuŋun no, ŋinena malaŋa dai di. 34 Abi ejigur yeta dhuge limera luŋun ŋira ŋai, a ŋin tudhadha ganu a ŋau. 35 A gwina gwaŋadhi ŋwuro shaahid, a shahaada gwuŋun gwiro titiganu; ŋwuliŋa darnu gwabiŋu titiganu, danya uminyi. 36 A dhuŋun ibidha dhijo gi dhuŋun dha kitham uthi je ganu dhina dharnu, Lui letipo luŋun lati lakini no. 37 A kitham giter ko arnu, Gwaji gwalteje je gwina gwaldhuge. 38 Gwaji gwitiny a Yuusuf gwadhi Ar Raama, gwina gwiro thilmiz dheta dha Yasuuⓐ, abi gwigilibicinu, ŋinena dhenyuŋw Yahuud, ŋwela, ŋwothaije Biilaaṯusuŋw galo, ŋwarnu gwuŋwdhedha aŋina ya Yasuuⓐ; a Biilaaṯus uminyi. Ŋwela, ŋwapai aŋina ya Yasuuⓐ. 39 A Niiguudiimuus ila ko, gwina gwidhi kwereny di Yasuuⓐ gile, ŋwapai murr a s̱abr, ŋwulageje ganu gwar roṯl dure‐thudhina. 40 Alapai aŋina ya Yasuuⓐ, almiri nono ciraŋ jai jina jiro tiil, albuleje gwudhurula nono, gwiro ŋinena athin Yahuud gwurciye. 41 A kalo gina gijina ŋwure ŋwina ŋwimaliganu jinena jijo; a gi jinena ganu kimu gijo gina giyaŋ gina gati gigwurcina kwijo gweda kwereny no. 42 Anunije Yasuuⓐuŋw ŋinena ro lamun ladhi jarimani gwa Yahuud; a kimu gijo githo.