Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Luka 23:1-5Yoane 18:28-38)
1 Kyenoŋboci kyenonosi oko kohanii 'desi dro'beruyite ndriro 'di'desii be miemba'bai Ota robe, ndi Taäyi'bai cini be, ago rayi ta ànyaro te Yesu lomvo. Ànya embeyi Yesu te nyori si, uguyi nda te ago ozoyi nda te Pilato ri. 2 Pilato eji nda te ekye: “Inye'do mini 'Bädri'ba Yudai ro owo ya?” Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.”
3 Kohanii 'desi kicuyi nda te ta amba si, 4 ago Pilato eji nda te kpa to'dina ekye: “Mizatadri ko etaya? Nyeri ŋgakicu ànyaro!”
5 Caoko Yesu gazo ta atane, ago Pilato larote.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-26Luka 23:13-25Yoane 18:39–19:16)
6 Karama cini Lävu Odra ro rosi Pilato ratate kamba'ba alo aza onjine oso lidri kabe taeji tana ro ronye. 7 Tu gi ana si mano aza äzite Baraba orivoya kamba ya alo aza lidri se kufu 'di be ogbo si ana ro. 8 Ondro lowa kotokalate ago ketoyi kala Pilato ro ejina te ta yauni ro se abe ṛo oyena ta oko, 9 nda eji ànya te ekye: “Inye'do mìle märi 'Bädri'ba Yudai ro onjine ämiri ya?” 10 Nda ni ṛote kado anjioko kohanii 'desi ozoyi Yesu te ndäri tana ànya orivoya yaoko be. 11 Oko kohanii 'desi soyi ya lowa rote taejine Pilato ri Baraba onjine ayani dritairo ànyari. 12 Pilato atate kpa to'dina lowa ri ekye: “'Dooko, mìle märi e'di oyene nda se mìzibe 'Bädri'ba Yudai ro ono riya?”
13 Ànya treyite ekye: “Nyoto nda!”
14 Pilato ejitate ekye: “Oko tase kozi nda koyebe e'di ya?” Ànya go trete ndra kporo amba si ekye: “Nyoto nda!”
15 Pilato le ta ndaro ri lowa usine, ndi nda onji Baraba te ànyari. 'Dooko nda 'bi Yesu te ago ozo nda te otone.
Kyila'bai Guyi Yesu te
(Matayo 27:27-31Yoane 19:2-3)
16 Kyila'bai uguyi Yesu te goko zo'desi miri ro wari'ba roya ago ziyi gboko cini te voaloya. 17 Ànya soyi boŋgo runduṛuro lärimiro te Yesu lomvo ago 'diyi tagyia kukyi rote ni gwoṛi ce kukyi be ro yasi, ago soyite nda dri. 18 'Dooko ànya etoyi mede oga te ndäri ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” 19 Ànya 'biyi nda te drî ya dofo si, voyi to te nda lomvo, soyi kaya ànyaro te, ago ändiyite vuru ndäri. 20 Ondro ànya kondeyi nda ugu te oko, ànya triyi boŋgo lärimiro runduṛuro te ago goyi soyi boŋgo modo ndaro rote nda lomvo. 'Dooko ànya lofoyi nda te tesi nda otone.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Luka 23:26-43Yoane 19:17-27)
21 Ànya 'beyidrite mano aza se äzibe Simona ni Kurene yasi täpi Alegezanda ndi Rufusa be ro ana be liti ya. Nda ka eziikyi 'bakici ya ni 'bädri yasi, ago kyila'bai gbiriyi nda te taka Yesu ro uŋgyine. 22 Ànya uguyi Yesu te vose äzibe Gologota ana ya, se takacina anjioko vo kowa drî ro. 23 Ànya ojoyite vino se dro'bedro'bero koto'boŋwà tägyi ŋgutruro si ana ozone ndäri, oko Yesu leko umvune. 24 'Dooko ànya otoyi nda te ago lonyiyi boŋgo ndaro te ànyavoya, voyi vodo te uniza kode boŋgo eŋwani a'dona a'di ri. 25 Ànya otoyi nda te kyenoŋbo saa nina kitu rosi. 26 Taegyi se nda kicuro ana egyite ekye: “'Bädri'ba Yudai ro.” 27 Ànya otoyi ŋgatopa'bai ritu kpate tro Yesu be, alona drígwo ndaro yasi ago azana gaṛi ndaro yasi.
29 Lidri se kayibe lävu nasi kai ŋgyiṛiyi drî ànyaro te ago 'dayi Yesu te ekye: “Aha! Mise milebe Yekalu perene riya vuru ago ogo obene to'di u'du nätu si ono! 30 Mipa andivo miro! Nyefo vuru ni taka drisi!”
31 Kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe guyi Yesu kpate oso inye, ugu ata be azi ri ekye: “Nda pa azii te, oko nda ni kote andivo ndaro opane! 32 Mì'ba Mesiya, 'Bädri'ba Yisaraele ro kefo vuru yau ni taka drisi màndre robe, 'dooko màmana ta ndi nda ya!” Ago 'dise ritu otobe Yesu be ana 'dayi nda kpate.
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Luka 23:44-49Yoane 19:28-30)
33 Ago te kitudiri oko ŋgätini tako 'bädri cini te, ago rite inye cu saa nätu. 34 Saa njidriesu si oko Yesu trete otre amba si ekye: “Eloi, Eloi, lama sabaketani?” Se takacina ni ekye: “Lu maro, Lu maro, nye'be ma te etaya?”
35 Rukä lidri ro se kedrebe loto lau ana keriyi otre ndaro te oko atayite ekye: “Nyèri, nda ka Eliya uzi!” 36 Alo ànyaro mute lifo be, sote vino äträ ro ya sote drî dofo roya. 'Dooko eŋgate kuru kala Yesu roya ago atate ekye: “Dri, mì'de màndre te, kode Eliya ikyina 'da nda lofone vuru ni taka drisi!”
37 Yesu trete otre amba si ndi drate.
38 Boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu ni kurusi le vuru. 39 Dri'ba kyila'bai ro se kedrebe mile taka roya ana kondre Yesu drate oko, nda atate ekye: “Endaro mano ono orivoya Ŋgwa Lu ro!”
40 Rukä 'ditoko ro orivoya lau, vo ondrevoya ni lozo si; Maria Magadalene, Maria endre agoanji Yakoba ndi Yosepa be ro, ndi Salome be orivoya ànya lako. 41 Ànya soyite Yesu vo 'dooko nda orivoya Galilaya ya, ago payi nda te. 'Ditoko amba se kikyiyibe nda be ni Yerusalema yasi kpa orivoya lau.
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Luka 23:50-56Yoane 19:38-42)
42 Ago te tandrolero se ni tu ruede ro anjioko u'du käti ni Sabata ri, 43 Yosepa ni Arimatayo yasi orivoya 'di orooro Taäyi'bai ro; se ka ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kwotena, oyite turiako si Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. 44 Pilato larote amba ondro nda keritate ekye Yesu dra ṛote nja owo. Nda zi dri'ba kyila'bai rote ago eji nda te kode Yesu drate ṛo kyeno. 45 Ondro nda keritate ni dri'ba resi oko, Pilato atate Yosepa ri ekye nda kuŋgyi avo teri. 46 Yosepa gye boŋgo rendelero te, lofo avo te vuru, vute boŋgo si, ago 'bate 'bu se nda kogabe kuni ṛatararo ya ana ya. 'Dooko nda reṛi kuni 'desi te kala'budri roya. 47 Maria Magadalene ndi Maria endre Yosepa robe ndreyi vose ase avo Yesu robe kigye ana te.
Yasuuⓐ gwijo gi je ganu ja Biilaaṯus, gwina gwiro mudiir gwa Ruumiya
1 Bigunu ro gile a leleny le gusus a liji lina lurun a jathib a liji peth la juriya alabiŋaijiye, alguke Yasuuⓐuŋw, alodhadha di Biilaaṯus. 2 A Biilaaṯus othaije galo, ŋwaici, Ŋa gwiro Malik gwa Yahuud a? Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwarnu nyi gwiro. 3 A leleny la gusus ugejie dhuŋun dhai dhoinyadho dhina dhike; ŋwubi jalo jigwoiny. 4 A Biilaaṯus othaije galo manaŋ, ŋwaici, Ŋa gwati gwuthi dhuŋuna dha dhabiŋi na? Aŋadhi dhuŋuna dhoinyadho dhina dhugejildhai duguŋa? 5 Athibi Yasuuⓐ abiŋu dhuŋuna dhetipo no; di a Biilaaṯus ali galo dir. 6 Gi lamun la ŋidwa ibiŋwe athi Biilaaṯus guda maẖbuus galo gweta gwina gwathilbupe. 7 A gweta je karkon, gwina gwan Baaraabaas, gwijil liji lai lina lurlaiji ganu, gwina gwirinyio dhimar. 8 A liji urejo Biilaaṯusuŋw gwula, alari gwapai dhuŋuna dhina dhathuŋw apai gigina. 9 Albi Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lara nyi gwaji gudejo Malik galo gwa Yahuud a? 10 Gwiliŋidhi darnu leleny la gusus gwudhedhilo dugun, likijo Yasuuⓐuŋw dugore. 11 Abi leleny la gusus diŋa lijo alari lagudejo Baaraabaasuŋw galo. 12 Al Biilaaṯus othaije galo manaŋ, ŋwulaici, Nyaŋa lara nyi gwupijo kwijo ibigwe aŋa gwina gwidhedhanya jiriny jan Malik gwa Yahuud? 13 Alure gwula manaŋ, alarnu, Rinyii gi lure alaŋ lina limaliganu, 14 Albi Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ? dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dhapuŋw dhike? Aluruni gwula, alarnu, Rinyii gi lure alaŋ lina limaliganu. 15 A Biilaaṯus ari gwiŋiriye lijo dugore, ŋwulgudejo Baaraabaasuŋw galo, a maji muŋw pi Yasuuⓐuŋw, ŋwuldhedha, alela dirinya gi lure alaŋ lina limaliganu.
Ejigur idhagirinu di Yasuuⓐ
16 A ejigur odha, algwela gi dhigara ganu, dhina dhan Daar al Waaliya; alornaijiye alortai peth alela liduŋw. 17 Alguke jallaabiiya jina jure, alkwoiya cugi judha, alguke gi lira alaŋ. 18 Athil mira, alaici, Salaam, Malik gwai gwa Yahuud. 19 Alpi gi lira alaŋ dhimoiny dhai, algwoginya nono, alide ŋwurko ŋwai dugun, alorthadha. 20 A dina man dhagirini, alwala jallaabiiya jina jure, alguke ciraŋa juŋun, alodhadha dirinya gi lure alaŋ lina limaliganu.
Rinyini gwa Yasuuⓐ gi lure alaŋ lina limaliganu
21 A kwiji gweta gwina gwan Simⓐaan gwina gwiro Gerawaani, gwina gwiro babo gwa al Iskandarŋa Ruufus gwai, ŋwila, alobadhe gi dhai, alelinyaije dapai lure luŋun lina limaliganu. 22 Alela kalo gina gidhedhilo jiriny jan Juljutha, gwina gwiro kalo ga guna. 23 Aldhedha ŋau ŋa dugur ŋilagadho ganu murr gwai, alari ŋwuŋuliye; ŋwubidoinya. 24 A mal alije gi lure alaŋ lina limaliganu, alguginudhe ciraŋa juŋun, alji dhuriye. 25 Saaⓐa jiro thudhina‐kworoŋo bigunu dina alijilo gi lure alaŋ lina limaliganu. 26 Gi lure alaŋ lina lidhiludhi galo gi lira alaŋ lulinu dhuŋuna dhina dhugejil dhai dugun, alarnu, gwiro malik gwa yahuud . 27 Alrinya luramai ram Yasuuⓐ ŋalai, alalije ŋwure alaŋ ŋwina ŋwimaliganu; gweta gwijudhi gi limera la dhiŋir, a gweta jadha gi limera la dhour. 28 A dhuŋun dha kitham uthi je ganu dhina dharnu, Gwobaijilo gi liji lina like. 29 A liji lina lathimadhina galo athin dhagirini, athilaici ŋwuro bulbuli, alaici, Kwiji gwai gwina gwara gwakie hekal, ŋaje ŋwamun thiril, ŋageta momaŋ, 30 gilaŋiyo gwidom gwuŋa, ŋuledha galo gi lure alaŋ lina limaliganu. 31 Athin leleny la gusus a jathib dhagirini ko minoŋ, alabiŋaijiye, alarnu, Gwathigilaŋiye lijo liter; athuŋwbuthi ŋoma gwagilaŋiye gwidom gwuŋun no. 32 Abrico al Masiiẖuŋw gwina gwiro Malik gwa Israayiil uludha galo gi lure alaŋ lina limaliganu, danaŋa anuminyi. A lina lirinyilo ŋeda ŋalai gi ŋwure alaŋ ŋwina ŋwimaliganu andhagirini ko.
Ai gwa Yasuuⓐ
33 A dina ma aŋin ubi kaloŋa ganu, a kalo peth rimi ganu di saaⓐa ro thiril. 34 A ma saaⓐa ro thiril, a Yasuuⓐ ure gwula, ŋwarnu, Iloi, Iloi, lama sabakhtani? gwina gwuthi maⓐna gwan, Kalo giny, Kalo giny, kworaŋ nyibigathani? 35 A liji coŋ lina lidhunudhi githo maldiŋini, alarnu, Diŋinul, gwa gwurnio Iliiyaŋw. 36 A kwiji gweta ortai, ŋwubuluje khall safinja ganu, ŋwuleje gi dhimoiny, ŋwalijalaŋ, ŋwudhedha Yasuuⓐuŋw, ŋwari ŋwuŋiye, ŋwarnu, Dhunudhul; abricije alaŋa ada Iliiya gwimila, ŋwuleja Yasuuⓐuŋw galo. 37 A Yasuuⓐ ure gwula gwulo gwai gwipa, ŋwudhiŋa dhigirima dhuŋun. 38 A kiraŋ ga hekal dhiriadhina ganu gi dhigil dha dhagwilaŋ duŋwobaiji galo gi dhigil dhina dhijudhi galiny. 39 A dina ma zabith aŋa duŋw ure gwula minoŋ, ŋwai, gwina gwidhunuŋw ganu, ŋwarnu, Titiganu kwiji ibigwa gwiro Ŋari ŋa Kalo. 40 A la lijo mine lina lidhunudhi romine alaŋa; gweta degen gwan Maryam al Majdaliiya, a Maryam gwina gwiro nana gwa Yaⓐguubŋa gwina gwitinyunu a Yuusi, a Saaluuma; 41 (lina lathigwuje Yasuuⓐuŋw muŋw je Jaliil, athil upijo ŋiro;) a la liter lina lidhil Yasuuⓐ ŋalai Urushaliim.
Gwurcini gwa Yasuuⓐ
42 Ma kalo ro keraga, gwiro lamun lina liro ladhi jarima, lina liro lamun lina limadhinudhi lamun la Sabith, 43 a Yuusuf gwa Ar Raama, gwina gwiro kwiji gwiŋir, gwina gwathije gi juriya ja Yahuud, gwina gwathidhunijo gidhileo ga Kalo, ŋwela gwuri ganu ŋwothaije Biilaaṯusuŋw galo aŋinu yai ya Yasuuⓐ. 44 A Biilaaṯus ali galo dir dina muŋwdiŋini darnu gwimai; ŋwurnie zabithuŋw, ŋwothaije galo Yasuuⓐ gwai duŋwai ro. 45 A dina muŋw liŋa darnu dhuŋun ibidha dhiro titiganu, ŋwabiŋaijo zabithuŋw, ŋwudhedha Yuusufuŋw aŋina ya Yasuuⓐ. 46 A dina ma Yuusuf elaŋ kiraŋa gina giro tiil, ŋwuleje Yasuuⓐuŋw galo, ŋwumiri nono kiraŋ gai, ŋwudhire kimu gina gikwurnu kol ganu, ŋwudhudhireye kolya galo geta, ŋwugiluthe. 47 A Maryam al Majdaliiya, a Maryam gwina gwiro nana gwa Yuusiŋa alaŋa kaloŋa gina gidhiruŋwna.