Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Marako 15:1-5Yoane 18:28-38)
1 Ago gboko cini ŋgate kuru, ago eziyi Yesu te Pilato kandra, 2 ago ànya etoyi nda kicute ekye: “Musu mano ono te drî lidri ro enjivoya, ka ta ata ànyari ko parata driutwero ozone 'Bädri'ba Roma ro ri, ago ka ata ekye yi ni Mesiya 'Bädri'ba owo.”
3 Ago Pilato eji nda te ekye: “Inye'do mini 'Bädri'ba Yudai ro owo ya?” Ago Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.”
4 Ago Pilato atate kohanii 'desi ri ndi lowa tomoyo ana be ekye: “Musu taenji aza ko mano ono be.”
5 Oko ànya soyite ndi ago atate mbarasi ekye: “Ŋgaemba ndaro si nda ka ya lidri ro eŋgana Yuda cini yasi. Nda etoni Galilaya yasi, ago yauono nda esate le noŋwa.”
Azo Yesu te Eroda re
6 Ondro Pilato keri ta ono te oko nda ejitate ekye: “Inye'do mano ono Galilaya'ba yi ya?” 7 Ago ondro nda kunite Yesu ni wari se Eroda kabe mirina yasi oko, nda zo nda te Eroda re, se orivoya Yerusalema ya tu ana si. 8 Ondro Eroda kondre Yesu te oko, nda a'dote yai'dwesi, tana nda eri ta Yesu rote kyeno, ago ṛo mio'ba be nda ondrene. Nda mio'ba be Yesu ondrene talaro ro oyevoya. 9 Ta'dota, Eroda eji ta amba teni Yesu si, oko nda zatadrina kote. 10 Ago kohanii 'desi ndi miemba'ba Ota robe efote mileya, ago kicuyi Yesu te mbara. 11 Ago Eroda ndi kyila'bai ndaro be guyi Yesu te, ago yeyi nda te koziro, ago soyi boŋgo liŋgyiekye runduṛuro te nda lomvo, ago logoyi nda te kovole Pilato re. 12 Ago tu ana modona si, Eroda ndi Pilato be a'doyite bereazi ro, oko teinye dri ta ono ri a'doako, ànya orivoya kyila'baazi ro.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-26Marako 15:6-15Yoane 18:39–19:16)
13 Ago Pilato zi kohanii 'desi te dri'bai ndi lidri be te voaloya 14 ago atate ànyari ekye: “Nyèzi mano ono te makandra ago nyàtate mìkye nda ka drî lidri ro enjina. Oko yauono mìndre meji nda te ami milesi, ago musu nda kote taenji se cini nyìkicu anya be sina be, 15 ca Eroda usu nda kote taenjibe, tana go logo nda te kovole amare. Ago mìndre, cu mano ono ye ŋga aza kote se nda o'bane odrane. 16 Ta'dota, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo.”
18 Ago vo lowa ro trete ekye: “Mifu nda. Nyonji Baraba ämäri.” 19 (A'ba Baraba te kamba ya ta ogbo ro ta 'bakici ya, ago kpa ta 'diufu rota.)
20 Ago Pilato le gi 'du Yesu onjine dritai ro ago nda atate kpa to'di ànyari. 21 Oko ànya go tre kpate to'di ekye: “Nyoto nda, nyoto nda.”
22 Ago Pilato ata kpate ànyari pere nina si ekye: “Tase kozi nda koyebe e'di ya? Musu taenji aza kote nda ya se nda o'bane odrane. Ka'do inye, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo dritai ro.”
23 Oko ànya rite 'du otrene kporo amba si ekye beṛo Yesu otone. Ago äduro otre ànyaro pe ŋgate ṛe. 24 Ago Pilato pe vure Yesu rote oso se ànya keji ta be tana ro ana ronye. 25 Ago nda onji mano se ànya keji ta be tana ro, se avobe kamba ya ta ogbo rota, ago kpa ta 'diufuro ro ana te. Ago nda ozo Yesu te ànya rigye, tase ànya kolebe oyene, ànya koye robe.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Yoane 19:17-27)
26 Ago ondro kyila'bai kai te oyi Yesu be oko, ànya 'beyi drite mano aza be ni Kurene yasi se äzibe Simona ana, ka ikyi 'bakici ya ni 'baŋwa yasi. Ànya ruyi nda te ago 'bayi taka te nda kyembe uŋgyine ago osone Yesu vo.
27 Ago lowa du lidri ro sote nda vo ndi tro 'ditoko se kabe ugu ruṛu o'be ago liyi nda ta ana be. 28 Yesu za mi te ànya dri ago atate ànyari ekye: “Ndiriŋwa Yerusalema ro, nyìliyi ko mata, oko nyìliyi andivo amiro ta ago ŋgàga amiro ta ayani. 29 Tana tu kate eziikyi, se lidri atana 'da ekye: ‘Ànya se kondoro ni kado, se kuti ŋgwà ko'de, ago 'dise ŋgwà kondro ba na ko 'do.’ 30 'Do ni tuse lidri kaoye atane 'bereŋwa ri ekye: ‘Mi'de ämädri’ ago Lutui ri ekye: ‘Nyada'do ama.’ 31 Tana ondro ŋga oso nonye kwoi ka a'do tu ce lururo si, 'dooko ta e'di ro a'dona teni ondro ka'do ce kowite niya?”
32 Ago màno ago ritu azaka, se ànya riti taenji'bai ana olofo ànya kpate ufune tro Yesu be. 33 Ago ondro ànya kesate vose äzi be “Kowa drî ro” ana ya oko, ànya otoyi Yesu te lau, ndi taenji'ba se ritu kai be, alo drígwo ndaro ya, ago azana gaṛi ndaro ya. 34 Ago Yesu atate ekye: “Täpi nye'be ànya, tana ànya niyi tase ànya kayibe oyena ono ko.”
Ago ànya lonyiyi boŋgo ndaro te ànya voya, vodo ovo si. 35 Ago lidri edrete lau voondre, ago dri'bai Yudai ro 'degwo nda ugu ekye: “Nda pa azii te mi'ba nda kopa andivo iro, ondro ka'do nda gi ni Mesiya, se Lu konjibe owo.”
36 Ago kyila'bai guyi nda kpate, ànya ikyite ndare ago ozoyi vino se fere osoro te ndäri, 37 ago atayite ndäri ekye: “Mipa andivo miro ondro ka'do mini 'bädri'ba Yudai ro owo.”
38 Ago kurusi drile ndaro ya egyi ta koyi te ekye: “Ono ni 'Bädri Yudai ro owo.” 39 Ago alo aza taenji'ba ro se otobe lau ana ata te la'da o'da si ndäri ekye: “Inye'do mi ko ni Mesiya owo ya? Mipa andivo miro ndi ama be.”
40 Oko azana 'bidri ndaro te ekye: “Inye'do nyuturi Lu ko ya? Ape vure miro kpate oso ndaro ronye. 41 Oko amaro orivoya ŋgyero tana mùsu ono gi ŋgase màyebe ni taoye amaro si owo, oko mano ono ye ŋga aza ko koziro.” 42 Ago nda atate Yesu ri ekye: “Yesu, miyi ta maro ndi ondro nyikyite 'bädri'ba ro owo.” 43 Ago Yesu zatadrite ekye: “Endaro mata miri ono, kitu ondro ono si nya'dona mabe paradiso ya.”
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Yoane 19:28-30)
44 Ago ondro te oso kitudiri ronye oko, ŋgätini tako 'bädri cini te, ago rite inye madale saa njidriesu. 45 Ago kitu eyivo kote ago boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu. 46 Ago Yesu trete otre amba si ekye: “Täpi, mäpäṛi adri maro te drí miro ya.” Ago ondro nda kata ta ono te oko ndi nda dragwo.
47 Ago ondro 'desi kyila'baro kondre tase ka'do be te oko, nda räṛu Lu te ekye: “Endaro mano ono taŋgye'ba yi.”
48 Ago ondro lowa tomoyo se kotokala be lau tase ana ondrene ana kondre tase ka'do be te oko, ànya cini gote 'bäru kätäti o'bi o'biro tusu si. 49 Ago lidri se cini kuni Yesu be ndi tro 'ditoko se kosobe nda vo ni Galilaya ya be edreyite lozo si ta kayi ondrene.
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Yoane 19:38-42)
50 Mano aza orivoya ävuruna Yosepa, nda orivoya ni 'ba'desi Yuda ro se äzibe Arimatayo ana yasi. Nda orivoya alo aza gboko Taäyi'bai ro, mano kado ago kpa 'diri yi, 51 se letadri kote tavoora ndi taoye Taäyi'ba robe, nda ka ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kotena. 52 Nda oyite Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. 53 Ago nda lofo avo te vuru ago vute boŋgo rendelero ya, ago 'bate 'bu aza se agabe ni kuni se ase 'diaza kätina ro dri ko kigye ana ya. 54 Ago ana ni tu ruedero anjioko Sabata ka oyete etone.
55 Ago 'ditoko se kosobe Yesu vo ṛo ni Galilaya ya ana oyiyite tro Yosepa be, ago ndreyi 'budri Yesu rote ndi lala avo ndaro robe kigye. 56 Ago ànya egoyite 'bäru ago edeyi ŋga tägyi ŋgutruro ndi ido tägyi tagyiri robe te.
Ago tu Sabata rosi, ànya lolite oso Ota voro ronye.
Yasuuⓐ dina juŋw gi je ganu ja Biilaaṯus, gwina gwiro mudiir gwa Ruumiya
1 Aldiralaŋ peth, alodhadha di Biilaaṯus. 2 Alje dinugejie, alarnu, Anaŋa libujo kwijo ibigwa dugeje lijo, ŋwari lati limejo Ges̱aruŋw no, ŋwarnu gwiro al Masiiẖ gwiren gwina gwiro Malik. 3 A Biilaaṯus othaije galo, ŋwaici, Ŋa gwiro Malik gwa Yahuud a? Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwarnu nyi gwiro. 4 A Biilaaṯus abiŋaijo lelenya la gusus a liji peth, ŋwulaici, Nyi gwati gwibujo dhuŋuna dhike kwiji ibigwa no. 5 Albikani dugore, alarnu, Gwathi lagaje lijo ganu, athuŋw alimiye lijo peth lina liro Yahuud gi Jaliil kwereny, ŋwubari ŋwila mina.
Yasuuⓐ dina juŋw gi je ganu ja Hiiruudus
6 Dina ma Biilaaṯus diŋini dhuŋuna dha Jaliil, ŋwulothaije galo, ŋwari gwaliŋa ada gwimaro gweta gwa Jaliil. 7 A dina muŋwliŋa darnu gwiro kwiji gwa mudiiriiya gwa Hiiruudus, ŋwukeje di Hiiruudus gwina gwijo Urushaliim ko gi lamun ibile. 8 Dina ma Hiiruudus aŋa Yasuuⓐuŋw, ŋwiŋir dhugore gwuleny; ŋinena athuŋw bupe daŋa ro ŋwamun ŋwola ganu, ŋinena diŋinuŋw dhuŋuna dhoinyadho dugun; ŋwubari duŋw aŋa ŋiro ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋathuŋwulapai. 9 Ŋwothaije galo dhuŋun dhai dhoinyadho; athibi Yasuuⓐ abiŋaijo no. 10 A leleny la gusus a jathib dhunalaŋ, anugejie gwuleny. 11 A Hiiruudusŋa akejuma ejigur yai yuŋun, al gwapai gwidera, alguke kiraŋa gina giŋir gwuleny, aldhiŋa di Biilaaṯus manaŋ. 12 A Biilaaṯusŋa Hiiruudus gwai alro ŋimedhiga gi lamun ibile, ŋinena ŋediŋa likajiyo ganu kwereny.
Biilaaṯus, Baaraabaas a Yasuuⓐ
13 A dina ma Biilaaṯus urnie lelenya la gusus a leleny liter a liji, 14 ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa limodhadha kwijo ibigwa diginy, nyarnu gwugejo lijo; a nyi gwimadiŋini dhuŋuna peth gi je ganu dagalo, athinyibibujo dhuŋuna dhetipo dhina dhiro ŋinena abiŋanyana no. 15 Athi Hiiruudus bujo ko no; gwimuŋw wureja dega. Gwati gwimapai dhuŋuna dha dhirinya no. 16 Gwinyipi, nyi guda galo, ŋwela. 17 (Dhuŋun dhegen dhijo dhina dhathildhai guda kwijo galo gwetipo gi lamun la ŋidwa.) 18 Albure gwula peth, alarnu, Udhul kwijo ibigwa, jibigudujo Baaraabaasuŋw galo. 19 (Baaraabaas gwiro kwiji gwina gwijil ŋura liji lai liter, ŋwurinyie dhimar, albigeta karkon.) 20 Biilaaṯus gwuminyu diguda Yasuuⓐuŋw galo, ŋwulabiŋaijo manaŋ. 21 Albure gwula, alarnu, Rinyiul gi lure alaŋ lina limaliganu, rinyiul gi lure alaŋ lina limaliganu. 22 Ŋwulabiŋaijo ŋwamun ganu thiril, ŋwulaici, Abi gwapaŋa gwina gwike? Nyi gwati gwibujo dhuŋuna dugun dha dhirinya no. Gwinyipi, nyi guda galo, ŋwela. 23 Albure gwula gwuleny, alari gwalrinya gi lure alaŋ lina limaliganu. A dhuŋun dhegen a dha leleny la gusus dhinyi. 24 A Biilaaṯus arnu dhuŋun dhina dhibupilo dhaji dhuthi je ganu. 25 Ŋwulbigudujo kwijo galo gwina gwibupilo, gwina gwijo karkon gi dhuŋun dha ŋura a dha dhirinyie dhimar; ŋwulbidhedha Yasuuⓐuŋw, ŋwari lapai dhuŋuna dhina dhibupilo.
Rinyini gwa Yasuuⓐ gi lure alaŋ lina limaliganu
26 A dina udhilo, almutha Simⓐaanuŋw, gwina gwiro Gerawaani, gwiludhi kedho, alupe lure lina limaliganu, ŋwapa, ŋwulgwuje Yasuuⓐuŋw. 27 A liji gwuje loinyadho, a la lina laro gwuleny, alrunijo. 28 Abi Yasuuⓐ urla degen, ŋwulaici, Nyera nyai nya Urushaliim, athanyil runijo no, nyabironani gi lidom lalo, nya runijo keleŋa galo. 29 Aŋadhul, ŋwamun ŋwaji ŋwila ŋwina ŋwauŋw liji arnu, La liŋir dugore lina liro ŋwudum, aliŋir dugore lina lati liliŋidhi keleŋa no, a lina luthi ju athathilbiro keleŋa no. 30 A liji ari alabiŋaijo amarigena, allaici, Acajije; alabiŋaijo ŋwena, allaici, Girbadhijilo galo. 31 Ada limathapai dhuŋuna ibidha mathi kwari udho no, abi laji lapaŋa muŋwudhe? 32 Alodha lijo liter ko ram lina lapo dhuŋuna dhina dhike, alari lallirinya. 33 A mal obani kalo gina gan Guna, allalije ŋwure alaŋ ŋwina ŋwimaliganu liji lai lina like, a gweta jadha gi limera la dhoi dhina dhiro dhiŋir, a gweta jadha gi limera la dhoi dhina dhiro dhour. 34 A Yasuuⓐ arnu, Babo, dhudhanu ganu degen. Lati liliŋidhi dhuŋuna dhina dhapilo no. Aldhuriye ciraŋ jai juŋun, alligugini. 35 A liji dhuna, altejo je, anidhagirini lina liro leleny ko, alarnu, Gwathigilaŋiye lijo liter. Ada gwimaro al Masiiẖ, gwina gwirujo Kalo ter, abricul ŋwugilaŋiye gwidom gwuŋun. 36 A gwi ejigur ko akejuma, athil ela dugun, alari gwaldhedha khall. 37 Alaici, Ada ŋa gwimaro Malik gwa Yahuud, gilaŋiyo gwidom gwuŋa. 38 Dhuŋun ko dhulinu giralaŋ dha Yuunaaniyiin a dha Ruumaani a dha Yahuud dhina dharnu, malik gwa yahuud gwiro ibigwa . 39 A kwiji gweta gwina gwike lo, gwina gwalijilo gi lure alaŋ, ŋwaici, Ŋa gwati gwiro al Masiiẖ na? Gilaŋiyo gwidom gwuŋa, jigilaŋiye ko. 40 Abi gwiter ŋeŋira, ŋwaici, Au gwati gwidhenyo Kaloŋa na? ŋinena apaŋa jiza jiro ŋinena juŋun. 41 Jiŋir dega; ŋinena apida dhuŋuna dhina dhike; athuŋwbapo dhuŋuna dhina dhike no. 42 Ŋwabiŋaijo Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Kweleny gwai, aŋidhaniny maji ma ŋa ila kidhila guŋa. 43 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Titiganu nyi gwa gwaicaŋanu, Dalaje Firduus ŋinenaŋina.
Ai gwa Yasuuⓐ
44 Saaⓐa jiro die‐a‐ram, a gidhila peth rimi ganu di saaⓐa ro thiril. 45 A aŋin iludhe, a kiraŋ ga hekal dhiriadhini ganu. 46 A Yasuuⓐ ure gwula, ŋwarnu, Babo, nyi gwa gwidhedhaŋa dhigirima dhiny; a dina muŋw are minoŋ, ŋwudhiŋa dhigirima dhuŋun. 47 Dina ma zabith aŋa dhuŋuna ibidhe duthi je ganu, ŋwumajidhe Kaloŋa, ŋwarnu, Titiganu kwiji ibigwa gwiro kwiji gwina gwiŋir. 48 A liji peth aŋa dhuŋuna duthi je ganu lina lauradhi liduŋw dilaŋa, alpini gi jabaŋ ganu, alaurai. 49 A liji peth lina liliŋidhi Yasuuⓐuŋw, a la lina ligwudhilai Jaliil, aldhuna romine, alaŋa dhuŋuna peth.
Gwurcini gwa Yasuuⓐ
50 A kwiji gweta je gwina gwan Yuusuf, gwina gwiro kwiji gwa juriya gwiro kwiji gwina gwiŋir, athuŋwapai dhuŋuna dhina dhiŋir. 51 (Athuŋw uminyu dhuŋuna dhegen dhina dharildhai dha dhi Yasuuⓐ ai no), gwiro kwiji gwa Ar Raama, gwina gwiro len leta la Yahuud; a ŋeda ko gwathidhunijo gidhileo ga Kalo. 52 A kwiji ibigwa ela di Biilaaṯus, ŋwothaije galo, ŋwari gwuŋwdhedha aŋina ya Yasuuⓐ. 53 Ŋwuleja galo, ŋwumiri nono kiraŋ gai, ŋwugwurce kimu gina gurinya kolya ganu, gati gigwurcina kwijo gwetipo kwereny no. 54 Lamun ibile liro lamun ladhi jarima ŋida, a lamun la Sabith ari ŋwure ganu. 55 A la ko, lina lidhilai Jaliil, algwuje, alaŋa kimu, alaŋa aŋina yuŋun dildhire akwai. 56 Alaurai duna, algeta ŋela momaŋ ŋina ŋiro gwudhurul, a gi lamun la Sabith algatho uwa gi dhuŋun dha naamuus.