Odaije gwa dhiruiny dha dhugur
1 Ŋwulabiŋaijo odaije gwai, ŋwulaici, Kwiji gweta gwigeto dhiruiny dha dhugur, ŋwupu dhuwa ŋwurel, ŋwukure libugul la dhiriye dugura, ŋwaice duna gwolalaŋ, ŋwugathani lijo lina lathapai ŋiro gi dhiruiny ganu, ŋwela gi len leta lina lolaŋ ganu. 2 Ma kalo ro dhura, ŋwukeje gadham gi liji lina lathapai ŋiro gi dhiruiny ganu ŋadhapa dugura. 3 Albi mutha, alpi, aldhiŋa dogo, athuŋw apo ŋida no. 4 Ŋwari ŋwukeje gadham giter manaŋ; alaice nyol nyai, ŋwuro duri gi lira alaŋ, aldhiŋa. 5 Ŋwari ŋwukeje giter manaŋ; alrinya, alurijo minoŋ joinyadho; alpi coŋ, alrinya coŋ. 6 Gwuthi ŋare ŋetipo, ŋina ŋuminyuŋw gwuleny, ŋwukeje degen ko, ŋwarnu, Luthejo ŋare ŋiny nyuni. 7 Abi liji ibile lina lathapai ŋiro gi dhiruiny ganu abiŋaijiye, alarnu, Ŋari ŋuŋun ŋiro ibiŋa ŋina ŋiro lira. Ilal, alrinya, abi dhiruiny dharo dhega. 8 Almutha, alrinya, algatho aŋina yuŋun dhuwa por gwai. 9 Kwiji gwina gwuthi dhiruiny dha dhugur gwimaji gwapaŋa? Gwimaji ŋwila, ŋwurinya lijo lina lathupijo ŋiro gi dhiruiny ganu, a gwadhedha lijo liter dhiruiny dha dhugur. 10 Nyaŋa lati limabiŋaijo ŋule ibiŋa ŋa kitham na, ŋina ŋarnu, Kol gina gidoinyo liji lina laico duna gimaji ŋwununi gi ŋwubil peth? 11 Dhuŋun ibidhe dhigeto Kweleny, jibalije galo dir gi je ganu dega. 12 Alari gwalmutha, albidhenya lijo; liliŋidhi darnu gwodadhaijo degen gwai; alabrico, alela.
Othaije galo gwan dimejo Ges̱aruŋw
13 Alukeje Farriisiyiin coŋ a liji coŋ la Hiiruudus dugun, alari gwalidece ganu dhuŋun dhai dhuŋun. 14 A dina mal ila, alabiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwai, anaŋa liliŋidhi darnu ŋa gwathabiŋi dhuŋuna dhina dhiro titiganu, athaŋa dhenyo kwijo gwetipo no; ŋa gwathimuna lijo ganu peth, athaŋalaŋajo dhai dha Kalo titiganu; gwaudhi gi dhuŋun dha naamuus dimejo Ges̱aruŋw, i gwati gwaudhi no? 15 Athana imejoa, i athanadoinya dimejo? Abi gwiliŋidhi darnu dhuŋun dhegen dhiro ganu ram, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ nyilbi ugeje? Upijinyilo rubu gweta, nyaŋa. 16 Alupijo. Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, S̱uura ibigwa gwadhei gwiro, a jiriny jadhei jiro? Alarnu, Ja Ges̱ar jiro. 17 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Dhedhul Ges̱aruŋw ŋida ŋina ŋa Ges̱ar, nyadhedha Kaloŋa ŋida ŋina ŋa Kalo. Alali galo dir gi dhuŋun dhuŋun.
Othaije galo gwan dire dai
18 A S̱adduugiyiin ela dugun, lina latharnu dire dai gwati no; alothaije galo, alaici, 19 Muⓐallim gwai, Muusa gwimijulijo, ŋwarnu, Ada megen gwa kwijiŋa gweta gwimai gwina gwuthi kwaio, athuŋwbuthi ŋare no, aram megen gwapai kwaio gwuŋun, ŋwuliŋijo keleŋa. 20 Liji liro kworoŋo‐thiril lina liro ŋimega. Gwina gwiro lira gwago kwaio, a muŋwai, athuŋw uthii keleŋa no. 21 A megen gwina gwigwodhaijo ŋwago kwaio gwuŋun, ŋwa, athuŋw uthii keleŋa no; a gwina gwigwodhaijo ko. 22 A limeigen kworoŋo‐thiril ago, athil uthii keleŋa no; a kwa aji ŋwai ko. 23 Gi lamun ladhi dire dai, maji maldire dai, kwa ibigwa gwaro gwadhei? Ro dilaŋ gwagilo kworoŋo‐thiril. 24 Al Yasuuⓐ othaije galo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liro gathe na? ŋinena athanya liŋidhi dhuŋuna dha jitham a ŋoma ŋa Kalo no. 25 Ma liji dire dai, lati lathago laio no, a la lati lathugini no; albiro ŋinena malaayka lina lathije Sama. 26 A gi dhuŋun dha liji lina laio, aldire; nyaŋa lati limabiŋaijo gi kitham ga Muusa na, akwai Kalo gabiŋaijo kalo ga kwari, ŋwaici, Nyi gwiro Kalo ga Ibraahiim, nyiro Kalo ga Isẖaag, nyiro Kalo ga Yaⓐguub? 27 Gati giro Kalo ga liji lina laio no, ŋwubiro Kalo ga liji lina limidho; nyaŋa liro gathe gwuleny.
Othaije galo gwan amr gwina gwibuthanu
28 A kathib geta doga, gina gidiŋinilo dabiŋaijiye, ŋwuliŋa darnu labiŋaijilo Yasuuⓐ momaŋ, ŋwothaije galo, ŋwaici, Amr gwiro gwirau gwina gwibuthanu peth? 29 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Amr gwina gwibuthanu peth gwiro minoŋ, Diŋinul Israayiil; Kweleny gwina gwiro Kalo gega giro getipo. 30 Aram nyaŋa luminyi Kwelenya gwina gwiro Kalo galo dugor dai dalo peth, a digirim dai dalo peth, a ŋadigireny ŋai ŋalo peth, a ŋoma ŋai ŋalo peth; amr ibigwa gwiro gwina gwibuthanu. 31 A gwina gwigwodhaijo gwiro minoŋ, Aram nyaŋa luminyi lijo lina lathanya lai jaijiye galo gwiro ŋinena uminyanyana lidom lalo. Amr gwate gwina gwibuthanu gi awaamir ram ibigwa no. 32 A kathib abiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, ŋa gwabiŋu dhuŋuna dhina dhiro titiganu; Kalo giro getipo; gate giter no. 33 A duminyi Kaloŋa dhugor dhai peth, a ŋadigireny ŋai peth, a dhigirim dhai peth, a ŋoma ŋai peth, a duminyi kwijo gwina gwathaŋa gwai jaijiye galo gwiro ŋinena uminyaŋana gwidom gwuŋa, gwiŋiranu gwoinyadho di dugijo Kaloŋa ŋida peth. 34 Ma Yasuuⓐ diŋini dabiŋi momaŋ, ŋwaici, Ŋa gwati gwolaŋ ganu kidhila ga Kalo no. Limaji aldhenya dothaije galo manaŋ.
Al Masiiẖ gwiro Ŋari ŋa Daawud
35 A dina abiŋaijilo Yasuuⓐ gi hekal, ŋwulothaije galo, ŋwulaici, Kworaŋ athibi jathib arnu al Masiiẖ gwiro Ŋari ŋa Daawud? 36 Daawud ko gwarnu, ma Dhigirim dhina Dhiŋir aŋajo dhuŋuna, ŋwaici, Kweleny gwabiŋaijo Kwelenya gwiny, ŋwaici, Jalo gi dhoi dhiny dhina dhiro dhiŋir, di minyi ruje lijo gidhur ga ŋwora ŋwuŋa lina likianyalai. 37 A minoŋ a Daawud arnu, Kweleny gwuŋun gwiro; ŋwubiro ŋari ŋuŋun akwai? A dhuŋun dhuŋun dhiŋiriye lijo dugore gwuleny.
Aŋidhaniye gi dhuŋun dha jathib
38 A dina abiŋaijuŋwulo, ŋwulaici, Abirul gi jathib jina jathuminyi delila galo ciraŋ jai jina jolaŋ, aluminyi dil liji mira gi suug. 39 Athiluminyi dijalo kalo gina giŋiranu majaamiⓐ, a gina giŋiranu kimure. 40 Jina jathapa laio ŋida ŋegen ŋwuramai lina liro linina, athil mirejo Kaloŋa galo dhuŋun dhai dhoinyadho. Jiza jegen jaji jabuthani.
Ŋidi ŋa kwa gwina gwiro gwinina ŋina ŋidhedhuŋwulo Kaloŋa
41 A Yasuuⓐ jalo, ŋwudhuni kaloŋa ganu ga gwarush gwa hekal; athuŋw aŋa lijo dingageto gwarush. A liji loinyadho lina luthi gwarush gwoinyadho athin gatho gwoinyadho. 42 A kwa gweta ila gwina gwiro gwinina gwina gwati gwuthi ŋida no, ŋwugatho miliim ram. 43 Ŋwurnie calmiz juŋun alela dugun, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Kwa ibigwa gwina gwiro gwinina gwina gwati gwuthi ŋida no gwimagatho gwoinyadhanu gi liji peth lina limagatho gwarush kalo ga gwarush. 44 Ŋediŋa peth liguthi gwarush, abi gwoma gwuthilo gwoinyadho; abi kwa ibigwa gwina gwiro gwinina gwina gwati gwuthi ŋida no, ŋimuŋwulgatho peth ŋina ŋa dhuŋwulelaŋ ŋida ŋa dheny.
Lapidriopi Losioye'bai ro Ämvu Kono roya
(Matayo 21:33-46Luka 20:9-19)
1 'Dooko Yesu petate ànyari lapidriopi si ekye: “Tu alo aza si mano aza kyi'di kono te ämvu ya, 'be aga te gbikyi lomvoigyesi, 'di pi'di te vino ozwaza, ago be zowiṛa vookwaro te. 'Dooko ozo ämvu kono rote losioye'bai ri losi oyene kigye ago e'be 'ba te ago oyite vo aza ya. 2 Ondro tu doŋgo topi ro kesate oko, nda zo ruindu'ba aza te losioye'bai re ŋga jalia ro se ndäri ana urune ni ànya resi. 3 Losioye'bai ruyi ruindu'ba ana te 'biyi nda te, ago zoyi nda te kovole teinye ŋga aza ako. 4 'Dooko kuzupi zo ruindu'ba aza te; losioye'bai 'biyi nda te drî ya ago yeyi nda te koziro. 5 Ago kuzupi zo ruindu'ba aza kpate, ago ànya fuyi nda te, ago yeyi azakana amba kpate oso inye, 'biyi azaka te ago fuyi azaka te. 6 Se alodi ke'bebe ozone te toto ŋgwa modo mano ana ro ayani, 'dooko äduro oko, nda zo ŋgwa ndaro te losioye'bai re, nda atate ekye: ‘Mama ndi endaro ànya oronayi ŋgwa maro ndi.’ 7 Oko losioye'bai kai atayite iyivoya ekye: ‘Ono ni ŋgwa kuzupi ämvu kono ro ro owo, nyìkyi ri, mì'de mä̀fu nda, tana drimbi ndaro a'dona te amaro!’ 8 Ta'dota ànya ruyi ŋgwa ana te ago fuyi nda te ago voyi avo ndaro te cowa ni ämvu kono ro yasi.”
9 Yesu ejitate ekye: “Ka'do inye, 'dooko kuzupi ämvu kono ro ro oyena e'di ya? Nda ikyina 'da ago tufuna lidri kai 'da ago ozona ämvu kono ro 'da losioye'bai azaka ri. 10 Mìzi taegyi ono ṛo ko ya? Se ekye:
‘Kuni zo obe'bai kogayibezo ekye koziro ana
go a'dote kadopara ndrani vona cini drisi.
11 Ono ni taoye Opi ro;
ondrena liŋgyi tawi!’ ”
12 Dri'bai Yudai ro ojoyite Yesu urune, tana ànya niyite anjioko Yesu pi lapidri ono te ànya lomvo, caoko ànya a'doyite turi ro ni lowa ri, ndi ànya e'beyi nda te ago oyiyite.
Taeji ta Parata Driutwero Kotoro ta
(Matayo 22:15-22Luka 20:20-26)
13 Rukä Parusii ro ndi gboko Eroda ro azaka be azote Yesu re nda odone taeji si. 14 Ànya ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Miemba'ba, mä̀ni ndi anjioko nya ni taŋgye ata teinye milo'be ako tase lidri kabe usuna ta. Tana nya ko 'desi lidri ro tana usuna ayani, oko nya ni ole Lu ro taŋgyena emba lidri ri. Nyiti ta ämäri, inye'do ota amaro letadri gindi parata driutwero ozone 'Bädri'ba Roma'ba ro ri kode ko ya? Inye'do mòzona ndi kode ko ya?”
15 Oko Yesu ndre ŋgaodo ànyaro te ago zatadrite ekye: “Tana e'di nyà ma ojo niya? Nyèzi mo'di kaci aza te, mandre robe.”
16 Ànya eziyi alodina aza te ndare, ago nda ejitate ekye: “Beti ndi ävuru kwoi be a'di roya?” Ànya zayitadrite ekye: “'Bädri'ba ro.”
17 Ta'dota Yesu atate ekye: “Ka'do inye, nyòzo ŋgase 'Bädri'ba ro gi 'Bädri'ba ri, ago nyòzo ŋgase Lu ro gi Lu ri.”
Ago ànya laroyi tawi ta Yesu ro erivoya.
Taeji ta Eforo ni Avo yasi rota
(Matayo 22:23-33Luka 20:27-40)
18 'Dooko rukä Sadukei, se kayibe ata ekye lidri ri efone ni avo yasi i'do kai ro, ikyiyite Yesu re ago atayite ekye: 19 “Miemba'ba, Musa egyi ota ono te ämäri ekye: ‘Ondro ka'do mano aza kodrate ago ke'be toko te teinye ŋgàga ako, anjioko beṛo ädrupi mano 'do ro ri ocine ävuzi ri tana ànya kutiyi ŋgàga robe se ka'do robe ŋgwai ro mano se kodrabe ana ri.’ 20 Tu alo aza si ädrupii njidrieri azaka orivoya, se kayoŋwa gye lagye te ago drate teinye ŋgàga ako. 21 'Dooko ṛirina cigwo toko ana ri, ago nda dra kpate teinye ŋgàga ako. Ta ono a'do kpate inye ädrupi nina na ri, 22 ago a'do kpate inye ädrupii se njidrieri kociyibe toko ana ri kai ri ago todrayite teinye ŋgàga ako. Äduro oko, toko ana drate. 23 Ka'do inye, tu eforo rosi lidriidriro anya a'dona toko ro a'di riya? Tana vo ànya se cini njidrieri ana ro a'dote àgo ro anya ri.”
24 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Mìjete! Inye'do mìni takacina gindi ya? Tana mìni Taegyi ko ca mbara Lu ro. 25 Tana ondro avo kefote lidriidriro, ànya a'donayi oso malaikai vo'buyakuru ya ronye ago uninayi ko lagye ogyene. 26 Oko, ta efo avoro mìzi tana ro ko ni Buku Musa ro yasi ta uje ce kumvuŋwa ro ana rota ya? Tase egyibe se Lu katabe Musa ri ekye: ‘Ma ni Lu Abarayama ro, Lu Yisika ro, ago Lu Yakoba ro.’ 27 Nda ni Lu 'dise lidriidriro ro, ko avo ro. Mìjete kpeye.”
Ota se 'Desi Parandra
(Matayo 22:34-40Luka 10:25-28)
28 Miemba'ba Ota ro aza orivoya lau se eri tase abe atane ana te. Nda ndrete Yesu zatadri Sadukei rote kado, ago nda ikyite ndare taeji ono be ekye: “Ota se eŋwani ni para ndra vona cini risi ya?”
29 Yesu logotate ekye: “Se alodi parandra ni no ekye: ‘Nyeri, Yisaraele! Opi Lu amaro toto ni Opi yi. 30 Nyulu Opi Lu miro ya cini miro si, lindri cini miro si, tauni cini miro si, ago mbara cini miro si.’ 31 Ṛiri ota se foparandra ro ni no ekye: ‘Nyulu oriazi miro oso nyulu andivo miro be ronye.’ Ota aza para ndrani se ritu kwoi ri i'do.”
32 Miemba'ba Ota ro ana atate Yesu ri ekye: “Miemba'ba! 'Do orivoya taŋgye yi, ndi oso nyatabe ronye, anjioko Opi toto ni Lu yi ago Lu aza tona i'do oko toto nda ayani. 33 Ago beṛo lidri ri Lu lune ya cini ndaro si ago tauni cini ndaro si ago mbara cini ndaro si; ago beṛo ndäri oriazi ndaro lune oso nda kulu andivo ndaro be ronye. Ota ritu kwoi orone orivoya ta 'desi para yi ndrani koronyai 'ba ro ozane vo tori oloro dri ndi ŋgapäṛi azaka ozona be Lu ri drisi.”
34 Yesu ndrete nda zatadrite tavouni si, 'dooko nda ititate ndäri ekye: “Mi ko lozo ni Miri 'Bädri'ba Lu ro ro resi.”
Ono vosi 'diaza le kote Yesu ejine taeji aza si tona.
Taeji ta Mesiya rota
(Matayo 22:41-46Luka 20:41-44)
35 Ondro Yesu kate ugu miemba Yekalu ya oko, nda ejitate ekye: “Miemba'bai Ota ro kayi ata ekye Mesiya a'dona 'da ni zelevoi Dawidi ro yasi eŋwanye ya? 36 Tana Tori Alokado 'ba tavousu te Dawidi ya atane ekye:
‘Opi atate Opi maro ri ekye;
Miri noŋwa drígwo maro ya
madale ma'bana kyila'baazii miro lutu pa miro zele.’
37 Dawidi andivo zi Mesiya te ‘Opi’; ka'do inye Mesiya a'dona zelevo Dawidi ro eŋwanye ya?”
Yesu ka Miomba Ozo ta Miemba'bai Ota rota
(Matayo 23:1-36Luka 20:45-47)
Lowa du eriyi ta Yesu rote yai'dwesi. 38 Ondro nda kate ànya emba oko, nda atate ekye: “Mì'ba mi amiro komba kado ni miemba'bai Ota ro ri, se leyi alo ugu abane gbikyi boŋgo runduṛuro ànyaro be, ago leyi lidri ri mede oyene iyi ri taoro si vo ŋga logyero yasi, 39 se kayi vo oriro se kado zoitaeriro yasi onji ndi vo oriro kadopara se karama yasi be. 40 Ànya kayi ni ŋga kandrakado ävuzii ro ro uruna ago kayi 'bai ànyaro topana ni, ago kayi iyi ka'da mätu gyoroŋgolo ro oye si. Taezaro ànyaro a'dona ni kozipara ndra.”
Ŋgapäṛi Ävuzi ro
(Luka 21:1-4)
41 Ondro Yesu korite lototi vo ŋgapäṛi ovoro Yekalu ya lomvo oko, nda ndre lidri te parata ànyaro ovovoya. Lidri amba se ŋgadriamba be voyi parata amba te, 42 'dooko ävuzi ati'ba ro aza ikyite ago vo parata kaciro ritu giṛiŋwa rote, lagyena oso mileni ritu ronye. 43 Nda zi taeri'bai ndaro te voaloya ago atate ànyari ekye: “Mata ämiri ono anjioko ävuzi ati'ba ro ono vo ŋga ni amba sänduku ŋgapäṛi ovoro ya ndrani azii cini ri. 44 Tana azii kayibe ovona etayi ŋgadriamba ànyaro azakana kpa, oko anya ca orivoya ati'ba ro oko, ozo se anya kaoye be ŋgaonyane sina ana vona ṛo cini.”