Iŋir nono gwa kwiji gwina gwiro ŋilaŋ
1 A dina muŋw uladha galo gi len alaŋ, a liji loinyadho gwuje. 2 A ŋilaŋ ŋeta ila, ŋworthadha, ŋwaici, Kweleny gwai, ada ŋa gwimari ŋa gwinyiŋiriye nono, ŋa gwuthi ŋoma. 3 Ŋwun wala dhoi ganu, ŋwumini, ŋwaici, Nyi gwuminyu daŋa geta momaŋ; a babraŋ ŋwun eŋiradhadha ganu. 4 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Aŋadhi athenaŋa gwabiŋaijo kwijo gwetipo dhuŋuna ibidha no; ŋabela, ŋaŋajo gasiisuŋw aŋina yuŋa gwoca ŋa dhedha Kaloŋa ŋida ŋina ŋari ŋai Muusa, alro shuhuud degen.
Iŋir nono gwa gadham ga zabith
5 Dina ma Yasuuⓐ ila Kafranaaẖuum, a zabith gweta ila dugun, ŋwothaije galo, 6 ŋwaici, Kweleny gwai, gadham giny ga guma dunu, gaio aŋina nono a githi ŋwuredeny nono gwuleny. 7 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwaji gwila a giny geta momaŋ. 8 A zabith abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, nyi gwati gwiŋir daŋa eladha dunu diginy no; ŋababiŋa dhuŋuna dogo, a gadham giny giŋir nono. 9 Nyi ko gwadhi ŋeleny, nyuthi ejigur ina yathiny deŋinaijo; ada gwiminyabiŋaijo gweta, nyaici, Idhi, ŋwela; nyaici gwiter nu, Ila, ŋwila; nyabiŋaijo gadham giny, nyaici, Apo dhuŋuna ibidha, ŋwapai. 10 A dina ma Yasuuⓐ diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwali galo dir, ŋwabiŋaijo lijo lina ligwujo, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Nyi gwati gwibujo kwijo gwetipo gi liji ganu la Israayiil gwina gwuthi imaan gwina gwinaŋ gwiro minoŋ no. 11 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Liji loinyadho laji lila ŋwurel kalo peth, sharak, a qarb, a lajalo Ibraahiim ŋalai, a Isẖaag, a Yaⓐguub kidhila ga Sama. 12 Abi keleŋa ga gidhila gaji ga guthini por kirim; a laji lanare, a linyini gi jiŋai. 13 A Yasuuⓐ abiŋaijo zabithuŋw, ŋwaici, Idhi; gwiro ŋinena manaŋuminyi, minoŋ dhaŋa uthijo je ganu. Anbi gadham eŋiradhadha ganu gi saaⓐa ibije.
Iŋir nono gwa gwunun gwa Buṯrusŋa a liji liter
14 A dina ma Yasuuⓐ ila gi dunu gwa Buṯrus, ŋwuni, ŋwubuje gwunun gwa Buṯrusŋa gwina gwiro kwa gwidhiro gi lagram alaŋ, gwuma ẖumma. 15 Ŋwubi mini dhoi dhai a ẖumma erna; ŋwudire, ŋwulupijo ŋiro. 16 A ma kalo ro kera, a liji udhijo lijo loinyadho lina luthi nyurinya; ŋwuteye nyurinya dhuŋun dhai, ŋwulgeta momaŋ peth lina luma. 17 A dhuŋun uthi je ganu dha nebi gwina gwan Ishaⓐya, ŋwarnu, Ŋeda gwiren gwimapai gumiye gega a ŋirainy ŋega kaŋinu yuŋun.
Idheje gwan liji lina lara lagwuje Yasuuⓐuŋw
18 A dina ma Yasuuⓐ aŋa lijo loinyadho dilurejo galo keligeny, ŋwabiŋaijo calmiz juŋun ŋwari lamure kimumu giter. 19 A kathib geta ila dugun, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, nyi gwaŋagwuje dalela kalo peth gina gathaŋan ela. 20 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Nyartumi nyuthi ŋwubo, a nyira nya kabo nyuthi jidhul; athibi Ŋari ŋa liji uthii kaloŋa ga dhidhire lira alaŋ luŋun no. 21 A thilmiz dhiter abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, abriciny nyela nyi gwurcena babuŋw gwiny kwereny. 22 Abi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Gwujiny; ŋabrico lijo lina limai algwurce lijo legen lina laio.
Karun gidhunujinu
23 A dina muŋwuni gi felluuka ganu, a calmiz juŋun gwuje. 24 A karun are gipa, ŋwuluguje ŋau ganu, a felluuka ari gwiduthe; ŋwubije didhre. 25 Abi calmiz juŋun ila dugun, albirtheye, alaici, Gilaŋiyije, Kweleny gwai; anaŋa lidhi ludhirudhe. 26 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ nyabi dhenya minoŋ? Liji lai lina lati luthi imaan gwoinyadho no. Ŋwubidire, ŋwulo karuna a ŋau; a karun a ŋau audhaijiye galo jigwoiny. 27 A liji peth ali galo dir, alarnu, Kwiji ibigwa gwiro dhaŋ, athibi karun a ŋau uthejo dhuŋuna dhuŋun nyuni?
Jadariyiin lina luthi nyurinya
28 A dina muŋw mure kimumu giter gi len la Jadariyiin, a liji ram ila lina lathije kalo ga del dina dathin gwurce lijo lina luthi nyurinya lirero gwuleny, athi liji uthi ŋoma lela gi dhai ibidhe no. 29 A nyuriny ure gwula gwuleny, alaici, Au gwibopajijaŋa, Ŋari ŋai ŋa Kalo? Ŋa gwiludhi mina dari ŋa gwajure ŋina nanaŋ ŋwamun ŋwuri ŋwati ŋwidhi na? 30 A judhur joinyadho je romine jithi galo. 31 A nyuriny othaije galo gwuleny, alaici, Ada ŋa gwimijiteye, jibabrico anela anuni gi judhur ganu. 32 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Udhinibai. Altu, alela, aluni gi judhur ganu; a judhur abire, aldhidhireje len nono, alule baẖr ganu, aldhirudhe, alai. 33 A liji lina lathie judhura abire, alela gi len, alabiŋaijo lijo dhuŋuna peth dhina dhaŋudhilo gi liji lina luthi nyurinya. 34 A liji peth la len ibila alela dilobadhe Yasuuⓐ ŋalai; a malaŋa, alothaije galo alari gwela, ŋwugathani kaloŋa gegen.
Yesu Ede Mano aza te
(Marako 1:40-45Luka 5:12-16)
1 Ondro Yesu kefote vuru ni lutu drisi oko, lowa tomoyo sote nda vo. 2 'Dooko mano aza adravo koziro kyini robe ikyite ndare, sokayate vuru nda kandra, ago atate ekye: “'Desi, ondro mile gindi, minina ndi ma edene wäṛi.”
3 Yesu ozo drí ndaro te ago do nda te, zatadrite ekye: “Malete nya'do ri wäṛi!” Dori ede mano ana te ni adravo ndaro ri. 4 'Dooko Yesu atate ndäri ekye: “Nyeri, nyiti tase ono ko 'diaza alo ri, oko nyoyi dori kohani re ago mi'ba nda kena mi, ago nyozo ŋgapäṛi se Musa kota 'di be ozone ta 'diede rota 'do; ka'daza lidri cini ri anjioko ede mi te.”
Yesu Ede Ruindu'ba Dri'ba Kyila'bai Roma'ba ro rote
(Luka 7:1-10)
5 Ondro Yesu kocite Kaperenauma ya oko, dri'ba kyila'bai Roma'ba ro ro 'bedrite nda be ago lo'barute ta ŋgaopa rota ekye: 6 “'Desi, ruindu'ba maro orivoya adravoro kitapara dri 'bäru mbaraako oŋgane, ago ka rueza amba.”
7 Yesu atate ekye: “Moyina 'da ago medena nda 'da.”
8 Oko dri'ba kyila'bai ro zatadrite ekye: “'Desi, takado maro ojo ko miri ikyine zo maro ya. Nyata toto ata, 'dooko ruindu'ba maro a'dona ndi kado. 9 Ma maro kpa, mano drikaca dri'bai 'desiro kyila'bai ro zele yi, ago ma kyila'bai be ma zele. Matabe alona aza ri makye: ‘Nyoyi!’ Nda oyi ndi, ago azana ri makye: ‘Nyikyi!’ Ago nda ikyi ndi, ago mata ruindu'ba maro te makye: ‘Miye ono!’ Ago nda ye anya ndi.”
10 Ondro Yesu keri ta ono te oko, nda larote ago nda atate lidri se kosobe nda vo ana ri ekye: “Mata ämiri ono, musu 'diaza alo ko Yisaraele ya taoma be oso ono ronye. 11 Mata ämiri ono amba ikyina 'da ni 'buzele ago ni aŋgoya ago orinayi 'da vuru Abarayama, Yisika, ndi Yakoba be be ŋgaonya Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya. 12 Oko ànya se aba beṛo ni a'done Miri 'Bädri'ba roya iyi avona 'da le vouni ya, ànya o'dena gwo liyine ndi sionya be.” 13 'Dooko Yesu atate dri'ba kyila'bai ro ana ri ekye: “Nyoyi 'bäru, ago ayena ndi miri oso mimabe ronye.”
Ago ede ruindu'ba dri'ba kyila'bai ro ana rote dori saa gi ana si.
Yesu Ede Lidri Amba te
(Marako 1:29-34Luka 4:38-41)
14 Yesu oyite 'ba Petero roya, ago lau nda usu adraŋwa Petero rote u'duvoya kitapara dri rritiro adravo driu'bo robe. 15 Nda tämbi drí anyaro te, ago driu'bo e'be anya te, ago anya ŋgate kuru ago ozo ŋgaonya te ndäri.
16 Ago ondro te tandrolero oko, lidri ezi 'di amba se demona be iyi te ndare, Yesu lofo tori undiro te tesi ata si ago ede 'dise cini adravoro te. 17 Nda yete nonye ko'ba ata se nebi Yesaya katabe ana ka'do robe ŋgye se ekye: “Nda andivona ana lomvoluwu amaro te ago ŋgyi adravo amaro te zwi.”
Ànya se Leyi a'done Oso'bai ro Yesu Vo
(Luka 9:57-62)
18 Ondro Yesu kondre lowa te gbikyi nda lomvosi oko, nda ta taeri'bai ndaro te ozane fofo tasi. 19 Miemba'ba aza Ota ro ikyite ndare, atate ekye: “Miemba'ba, masona ndi mivo vose nyabe oyi kigye ya.”
20 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Kobai orivoya 'bui be, ago arii orivoya zoi be, oko Ŋgwa Lidri ro orivoya vo ako drî ndaro lalaza.”
21 Mano aza, se ni alo aza taeri'bai ndaro ro, atate ndäri ekye: “'Desi, mi'ba ma ogone täpi maro osene käti.”
22 Yesu zatadrite ekye: “Mi'de mavo, nye'be avo kose avo azi ànyaro.”
Yesu 'Bidri Oli Gbiriṛi be rote
(Marako 4:35-41Luka 8:22-25)
23 Yesu cite toŋbo ya, ago taeri'bai ndaro oyiyite nda be. 24 Dori oli gbiriṛi be site fofo dri, ago toŋbo kate ugu oci gyi zele. Oko Yesu u'dute. 25 Taeri'bai oyiyite Yesu re ago teŋgayi nda te, treyite ekye: “Mipa ama, Opi! Mà oyete odrane!”
26 Yesu zatadrite ekye: “Ami turiro etaya? Ami taoma giṛiŋwa be!” 'Dooko nda ŋgate kuru ago 'bidri oli rote ago gbulä gyi'desi ro edrete ago a'dote ti.
27 'Dicini larote. Atayite ekye: “Mano ono e'diyi ya? Ca oli ndi gbulä gyi'desi robe royi nda te!”
Yesu Ede Lidri Ritu Demonai be te
(Marako 5:1-20Luka 8:26-39)
28 Ondro Yesu kesate wari Gadara roya fofo tasi oko, lidri ritu demonai be efoyi ni 'budri lakosi 'beyidrite nda be. Ànya orivoya demonai be iyi ya ago orivoya mbara amba be 'diaza alo leko abane liti ana drisi. 29 Ànya treyite ekye: “Mile e'di ama be ya, mi Ŋgwa Lu ro ono? Nyikyi ono ama ezane teinye tu amaro ri esa ako ya?”
30 Äṛi kizwei ro orivoya ŋgaonyavoya loto lau. 31 Ta'dota demonai lo'bayirute Yesu ri ekye: “Ondro nyate ama usi tesi oko, mizo ama ocine äṛi kizwei roya ayani.”
32 Yesu atate ànyari ekye: “Nyòyi,” ndi ànya oyiyite ago ciyite kizwei ya. Ago äṛi cini kizwei ro lasoyite kärägu yasi le fofo ya, ago gyi imvu ànya te.
33 Lidri se kabe vo ànyaro ondre kai muyite 'ba'desi ya, ànya itiyi tase cini ka'dobe lidri se demona be kai ri ana tana te. 34 Ta'dota lidri cini ni 'ba'desi ana yasi fote tesi Yesu ondrene; ago ondro ànya kondreyi nda te oko, ànya lo'bayirute ndäri wari ànyaro e'bene.