Yasuuⓐ gwijo gi je ganu ja Biilaaṯus, gwina gwiro mudiir gwa Ruumiya
1 A dina ma kalo ro bigunu a leleny peth la gusus a leleny liter la liji abiŋaijiye liduŋw di Yasuuⓐ, alari gwalrinya. 2 A dina malguke dhoi alodhadha di Biilaaṯus al Bunṯi gwina gwiro mudiir.
Ai gwa Yahuudha
3 A Yahuudha, gwina gwugejiyina, dina muŋw aŋa Yasuuⓐ dakimini, ŋwugejini, ŋwuwure gwarush dhure‐a‐die gwina gwiro faḏḏa, ŋwudhedha lelenya la gusus a liji lina lurun. 4 Ŋwulaici, Nyi gwimapai ŋida ŋina ŋike ŋinena ugejiny kwiji gwina gwiŋir. Albi abiŋaijo, alaici, Anaŋa luthaŋa? Dhuŋun dhuŋa dhiro. 5 Ŋwugeta faḏḏa galo gi hekal, ŋwutu por, ŋwela gwurinyini dhar dhai. 6 A leleny la gusus apai faḏḏa, alarnu, Gwati gwiŋir digeta kalo ga dhauwadhini gwarush gwa hekal no, ŋinena ruŋw luro la ŋin. 7 Alabiŋaijiye, alelaŋ dhiruiny dha liji lina lathigarije dha dhigwurce lirina. 8 Minoŋ a dhiruiny ibidhe uthi jiriny jan dhiruiny dha ŋin, di gi lamun ibila. 9 A dhuŋun uthi je ganu dhina dhabiŋu nebi Irmiya, ŋwarnu, Alapai faḏḏa dhure‐a‐die, luro la ŋeda lina lurinu, gwina gwima keleŋa ga Israayiil getijo luro. 10 Aldhedha delia dhiruiny dha liji lina lathigarije, gwiro ŋinena aŋaijina Kweleny.
Yasuuⓐ gwijo gi je ganu ja Biilaaṯus
11 A Yasuuⓐ dhuna gi je ganu ja mudiir; ŋwothaije galo, ŋwaici, Ŋa gwiro Malik gwa Yahuud a? A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwarna momaŋ. 12 Abi ma leleny la gusus a liji lina lurun dhagirini dugun, ŋwugugide. 13 A Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwati gwidiŋinu dhuŋuna dhoinyadho dhina dhugejil dhai duguŋa na? 14 Athuŋw babiŋaijo dhuŋuna dhetipo gatur no; di a mudiir ali galo dir gwuleny. 15 Gi lamun la ŋidwa ibiŋe mudiir gwathi gudajo lijo maẖbuus galo gweta gwina gwathil bupe. 16 Aluthi maẖbuus gweta gwina gwike, gwan Baaraabaas. 17 A dina mal auradha liduŋw, al Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwulaici, Ei gwiro gwina gwibupanya daji gudejo galo, Baaraabaas, i Yasuuⓐ, gwina gwan al Masiiẖ? 18 Gwiliŋidhi darnu gwikijilo dugore, albodhadha dugun. 19 A dina nanaŋ jaluŋw kursi alaŋ ga maẖkama, a kwa gwuŋun ukejiye dugun, ŋwaici, Athena ŋa gwapai dhuŋuna dheda kwiji ibigwe gwina gwiŋir no; gi lamun ibila dhiŋidi dhenyaijiny dhuŋuna dhoinyadho dugun gwai. 20 Abi leleny la gusus a liji lina lurun lelinyaje lijo alari lothaijo mudiiruŋw galo Baaraabaas gwai, albi rinya Yasuuⓐuŋw. 21 Albi mudiir abiŋaijo, ŋwulaici, Ei gwiro gweta gwa liji ibila ram gwina gwuminyanyanya dari gwaji gudujo galo? Alarnu, Baaraabaas. 22 Al Biilaaṯus aici, Abi nyi gwure Yasuuⓐuŋw akwai, gwina gwidhedhanya jiriny jan al Masiiẖ? Alare peth nu, Abrico ŋwai gi lure alaŋ lina limaliganu. 23 A mudiir arnu, Kworaŋ abi dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dhapuŋw dhike? Albauruni gwula gwuleny, alaici, Abrico ŋwai gi lure alaŋ lina limaliganu. 24 Dina ma Biilaaṯus aŋa darnu gwati gwareje dhuŋuna dheda no, abi liji laguje ganu, ŋwapa ŋau, ŋwuye doi duŋun gi je ganu ja liji, ŋwarnu, Nyi gwijuro doi ŋin ŋa kwiji ibigwa gwina gwiŋir. Daŋadhul nyaŋa. 25 A liji peth abiŋaijo, alaici, Abrico ŋina ŋuŋun alje daguri a keleŋa guri. 26 Ŋwubi guda Baaraabaasuŋw galo; a muŋw pi Yasuuⓐuŋw, ŋwudhiŋa dalalije gi lure alaŋ lina limaliganu.
Rinyini gwa Yasuuⓐ gi lure alaŋ lina limaliganu
27 A ejigur ya mudiir odha Yasuuⓐuŋw gi Daar al Waaliya, a orṯa peth auradha liduŋw. 28 Al wala ciraŋa juŋun, alguke jallaabiiya jina jure ditaŋ. 29 A dina mal kwoiya cugi nyuda, aliguke gi lira alaŋ, alguke karo gina giro gidhudho gi dhoi dhuŋun dhina dhiro dhiŋir. Alidijo ŋwurko ŋwai, al urnini ganu, alaici, Salaam, Malik gwai gwa Yahuud. 30 Algwogenya ŋwoiny nono, alpi dhimoiny dhai gi lira alaŋ. 31 A dina man urnini ganu, alwala jallaabiiya, alguke ciraŋa juŋun, alodhadha dirinya gi lure alaŋ lina limaliganu. 32 A dina idhilo, alaŋa kwijo gweta gwan Simⓐaan, gwina gwiro Gerawaani; alelinyaije dapai lure luŋun lina limaliganu. 33 A dina malela kalo gina gan Juljutha, gwina gwiro kalo ga guna, 34 aldhedha khall gilagadho ganu murr gwai gwa dhiye; a dina muŋw ŋile, athuŋw iyo no. 35 A malalije gi lure lina limaliganu, alguginudhe ciraŋa juŋun, aljidhuriye; a dhuŋun uthi je ganu dhina dhabiŋu nebi, ŋwarnu, Liguginudho ciraŋa jiny, aldhuriye jallaabiiya jai jiny. 36 Aljalo mine alidaŋa. 37 Alule dhuŋuna gi lira alaŋ luŋun dhina dharil dhai gwike, alarnu, yasuuⓐ gwiro ibigwa gwina gwiro malik gwa yahuud . 38 Alalije luram lai ram, ŋeda ŋalai gi lure lina limaliganu, a gweta jadha gi dhoi dhina dhiro dhiŋir, a gweta gi dhour. 39 A liji lina lathimadhina galo alilo, athil aice ŋwura ŋwegen bulibuli. 40 Alarnu, Kwiji gwai gwina gwatharnu gwakeye hekal ŋari ŋodhadha manaŋ ŋwamun ganu thiril, gududhinu galo ada ŋa gwimaro Ŋari ŋa Kalo, uladha galo gi lure alaŋ lina limaliganu. 41 An leleny la gusus dhagirini minoŋ ko, a jathib a liji lina lurun, alaici, 42 Gwina gwathigilaŋiye lijo liter; athuŋw buthi ŋoma gwagilaŋini gwiren no. Ada ŋa gwimaro Malik gwa Israayiil, abrico ŋinena ŋwuladha galo gi lure alaŋ lina limaliganu, anuminyi. 43 Gwathi dhra Kalo; abricul a Kalo gilaŋiye ŋinena ada gimuŋw uthi, ŋinena aruŋwnu, Nyi gwiro Ŋari ŋa Kalo. 44 A luram lina lijilai ŋwure alaŋ ŋwina ŋwimaliganu alilo minoŋ ko.
Ai gwa Yasuuⓐ
45 A kalo rimi ganu kalo peth ro saaⓐa die‐a‐ram di a saaⓐa ro thiril. 46 A gi saaⓐa thiril a Yasuuⓐ ure gwula gwuleny, ŋwarnu, Iloi, Iloi, lama sabakhtani? gwina gwiro Kalo giny, Kalo giny, kworaŋ nyibi gathani? 47 A liji coŋ lina lijo mine dina mal diŋini, alarnu, Kwiji ibigwa gwa gwurnio Iliiyaŋw. 48 An kwiji gweta ortadhadha ganu, ŋwapa safinja, ŋwun buluje khall, ŋwunije gi dhimoiny, ŋwudhedha, ŋwiye. 49 A liji liter arnu, Abricul alaŋa ada Iliiya gwimila, ŋwugilaŋiye. 50 A Yasuuⓐ ure gwula gwuleny manaŋ, ŋwudhiŋa dhigirima dhuŋun. 51 A kiraŋ ga hekal dhireyadhini ganu ram ro agwilaŋ di ŋwubaije galo galiny; a kwiyaŋ ube galo, a nyol upe ganu. 52 A del igiini; a aŋinu yoinyadho ya liji lina lina liŋir lina limai dire, 53 altuya gi del maji muŋw dire dai, alela gi mediina gwina gwiŋir didirel, alaŋini gi liji loinyadho. 54 A dina ma zabith a liji lina lijilai aŋa Yasuuⓐuŋw, a dina malaŋa kwiyaŋu dube galo, a ŋidi peth ŋina ŋupinu, aldhenya gwuleny, alarnu, Titiganu kwiji ibigwa gwiro Ŋari ŋa Kalo. 55 A la loinyadho lijo mine lina lidhunudhi romine, alaŋa lina lathi gwudhiye Yasuuⓐ ŋalai Jaliil, athil upijo ŋiro. 56 Gweta degen gwan Maryam al Majdaliiya, a Maryam, gwina gwiro nana gwa Yaⓐguubŋa a Yuusi, a nana gwa keleŋa ga Zabadi.
Gwurcini gwa Yasuuⓐ
57 A ma kalo ro ŋibilbil a kwiji gweta ila gwina gwuthi ŋida ŋoinyadho, gwan Yuusuf gwa Ar Raama, gwina gwiro thilmiz dha Yasuuⓐ. 58 A kwiji ibigwe ela di Biilaaṯus, ŋwothaije galo aŋinu yai ya Yasuuⓐ; a Biilaaṯus abiŋaijo ŋwari gwela aldhedha. 59 A dina ma Yuusuf apai aŋina, ŋwumiri nono kiraŋ gai gina giro tiil. 60 Ŋwudhire kimu ganu gina gikuruŋw kol ganu; ŋwudhadhire kolya gwugiluthe our ya dhel, ŋwela. 61 A Maryam al Majdaliiya je mine, a Maryam gwiter, allije galo aldhuni dhel ganu. 62 A gi lamun lina ligwodhaijo lamun la dhijarimani, a leleny la gusus a Farriisiyiin auradhe liduŋw di Biilaaṯus. 63 Alabiŋaijo, alaici, Kweleny gwai, anaŋa limaŋidhani dhuŋuna dha kwiji ibigwa gwina gwathukinejo lijo ganu dina nanaŋ midhuŋw, ŋwarnu, Maji minyai, a nyi gwaje ŋwamun thiril, a nyi gwadire manaŋ. 64 Abiŋu amr a dhel ethadhini di a ŋwamun ro thiril, i calmiz juŋun jaji jila gile, alapai ŋwuramai, alaici lijo nu, Ŋeda gwimadire dai; a gulta ga gidon gaji gakani gulta ga kwereny. 65 Al Biilaaṯus aicinu, Nyaŋa luthi dhedhiban; idhul, nyare dhuŋuna dhina dhanya dhuthi ŋoma. 66 Alela, alethadhe kaloŋa gina gidhirna aŋina yuŋun, alkhathimiye kolya, aldhuneje dhedhiban.
Ugu Yesu te Pilato re
(Marako 15:1Luka 23:1-2Yoane 18:28-32)
1 Ṛo kyenoŋboci oko kohanii 'desi cini ndi 'di'desii be rayitate Yesu lomvo nda ufune. 2 Ànya embeyi nda te nyori si, uguyi nda te ago ozoyi nda te Pilato wari'ba Roma'ba ro ri.
Odra Yuda ro
(Losi Lazo'bai ro 1:18-19)
3 Ondro Yuda, kunite ape vure Yesu rote oko, nda etadrite ago nda logo mo'di kaciro se 'butenätu ana te kohanii 'desi ndi 'di'desii be ri. 4 Nda atate ekye: “Maye takozi te mano taenjiako'ba ono drí na ozo si odrane!”
Ànya zayitadrite ekye: “Ta amaro gi du be ya? 'Do te losi miro!”
5 Yuda da parata te vuru Yekalu ya ago oyite, ndi nda oyite ago yi andivo ndaro te.
6 Kohanii 'desi ku'duyi parata ana te ago atayite ekye: “Ono orivoya parata kari ro, ago Ota amaro voro ko o'bane vo parata Yekalu ro o'baro ya.” 7 Tadriole tana ro vosi oko, ànya gyeyi lowo lakazaobe'ba rote parata se ana si, avo atrai ro oseza. 8 Ta'doro äzi lowo se ana te Lowo Kari ro le tu ono si.
9 'Dooko tase nebi Yeremaya katabe ana a'dote ŋgye se ekye: “Ànya ruyi mo'di kaciro 'butenätu te, lagye se lidri Yisaraele ro kolebe nda ogyene sina ro, 10 ago agye lowo lakazaobe'ba rote parata na si, oso Opi kota mabe ronye.”
Pilato Eji Yesu te
(Marako 15:2-5Luka 23:3-5Yoane 18:33-38)
11 Yesu edrete wari'ba Roma'ba ro kandra, se eji nda te ekye: “Inye'do mi ni 'bädri'ba Yudai ro owo ya?”
Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.” 12 Oko nda ata ta aza kote tase kohanii 'desi ndi 'di'desii be kikicuyi nda be ana tadrina ozaza.
13 Ta'doro Pilato atate ndäri ekye: “Inye'do nyeri tase cini ànya kayibe mi kicu tana ro ono ko ya?”
14 Oko Yesu gatezo tadri aza alona ozane, se tana 'ba wari'ba laro tawi.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Marako 15:6-15Luka 23:13-25Yoane 18:39–19:16)
15 Tu Karama Lävu Odra ro ro cini si wari'ba Roma'ba ro ratate kamba'ba alo aza se lowa kejitate tana ro onjine. 16 Tu gi ana si kamba'ba aza orivoya uniuniro äzite Baraba. 17 Ta'dota ondro lowa kotokalate oko, Pilato eji ànya te ekye: “Mìle märi a'di onjine ayani dritairo ämiri ya? Baraba kode Yesu se äzibe Mesiya ono ayani ya?” 18 Nda ni ṛote kado anjioko drikaca'bai Yudai ro ozoyi Yesu te ndäri tana ànya orivoya yaoko be.
19 Ondro Pilato dri orivoya vo vureope roya oko, toko ndaro zo lazo te ndäri ekye: “Miye ŋga aza ko mano taenjiako'ba 'do ri, tana ŋgäkyi be tori eza ma te tu ta ndaro ta.”
20 Kohanii 'desi ndi 'di'desii be soyi ya lowa rote Pilato ejine Baraba onjine dritairo ago Yesu ufune ayani. 21 Oko Pilato eji lowa te ekye: “'Di ritu kwoi lakosi mìle märi a'di onjine ayani dritairo ämiri ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Baraba!”
22 Pilato eji ànya te ekye: “Oko mayena e'di Yesu se äzibe Mesiya ono riya?” Ànya zayitadrite ekye: “Nyoto nda!”
23 Oko Pilato ejitate ekye: “Tase kozi nda koyebe e'di ya?” 'Dooko ànya go trete ndra kporo amba si ekye: “Nyoto nda!”
24 Ondro Pilato kondrete ta a'do kote kadoro, ago amo kate ugu a'do ndra oko, nda ru gyi te, ago jo drí ndaro te lowa milesi, ago atate ekye: “Ma maro orivoya wäṛi ni odra mano ono ro yasi! Ono orivoya taoye amiro!”
25 Lowa cini zatadrite ekye: “Mi'ba kari ndaro kori ama dri ago ŋgwai amaro dri!”
26 'Dooko Pilato onji Baraba te dritairo ànyari, ago nda 'ba a'bi Yesu te ago ozo nda te otone.
Kyila'bai Guyi Yesu te
(Marako 15:16-20Yoane 19:2-3)
27 'Dooko kyila'bai Pilato ro uguyi Yesu te zo'desi miri ro wari'ba roya, ago lowa cini otokalate gbikyi nda lomvosi. 28 Ànya totriyi boŋgo ndaro te ago soyi boŋgo runduṛuro okaro te nda lomvo. 29 Ago edeyi tagyia teni gwoṛi ce kukyi be ro yasi ago soyite nda dri, ago 'bayi dofo te drígwo ndaro ya, ago ànya soyikayate nda kandra, ago guyi nda te atayite ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” 30 Ànya voyi to te nda lomvo, ago ruyi dofo te ago 'biyi nda te drî ya. 31 Ondro ànya kondeyi nda ugu te oko, ànya triyi boŋgo runduṛuro te ago goyi soyi boŋgo ndaro te nda lomvo. 'Dooko lofoyi nda te tesi nda otone.
Oto Yesu te
(Marako 15:21-32Luka 23:26-43Yoane 19:17-27)
32 Ondro ànya kayite ugu oyi tesi oko, ànya 'beyidrite mano aza ni Kurene yasi be se äzite Simona, ago kyila'bai gbiriyi nda te taka Yesu ro uŋgyine. 33 Ànya sayite vose äzibe Gologota ana ya, se takacina ni, vo kowa drî ro ro. 34 Lau ànya ozoyi vino se odro'bebe ŋga osoro si ana te Yesu ri; oko ondro nda ketembe te oko, nda lekote umvune.
35 Ànya otoyi nda te ago lonyiyi boŋgo ndaro te ànya voya vodo ovo si. 36 Ono vosi ànya riyite lau ago kwayi nda te, 37 kurusi drile ndaro ya ànya egyiyi taegyi nda kicuro te ekye: “Ono ni Yesu, 'Bädri'ba Yudai ro owo.” 38 'Dooko ànya otoyi ŋgatopa'bai ritu te Yesu be, alodi drígwo ndaro yasi ago azana gaṛi ndaro yasi.
39 Lidri se kayibe lävu nasi kai ŋgyiṛiyi drî ànyaro te ago 'dayi Yesu te ṛeṛe ekye: 40 “Mise milebe Yekalu perene riya vuru ago ogo obene to'di u'du nätu si ono! Mipa andivo miro, ondro ka'do mi ni Ŋgwa Lu ro owo! Nyefo vuru ni taka drisi!”
41 Kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe ndi 'di'desii be guyi nda kpate oso inye ekye: 42 “Nda pa azii te, oko nda ni kote andivo ndaro opane! Inye'do 'do ṛo ko 'Bädri'ba Yisaraele ro owo ya? Mì'ba nda kefo vuru ni taka drisi yau, ago màmana ta ndi nda ya! 43 Nda ka taoyi Lu ya ago ka yi o'ba a'done Ŋgwa Lu ro. Kadoyi, dia, mì'de màndre kode Lu kaoye nda opane ya!”
44 Ŋgatopa'bai gi se otobe nda be kai 'dayi nda kpate oso inye.
Odra Yesu ro
(Marako 15:33-41Luka 23:44-49Yoane 19:28-30)
45 Ago te oso kitudiri ronye oko ŋgätini tako 'bädri cini te; ago rite inye cu saa nätu. 46 Oso saa njidriesu ronye oko Yesu trete otre amba si ekye: “Eli, Eli, lama sabaketani?” Se takacina ni ekye: “Lu maro, Lu maro, nye'be ma te etaya?”
47 Rukä lidri ro se kedrebe loto lau ana keriyi otre ndaro te oko atayite ekye: “Nda ka Eliya uzi!” 48 Dori alo aza ànyaro mute, ru lifo te sote vino äträ ya, sote drî dofo roya, ago ojote nda o'bane umvune.
49 Oko 'di azaka atate ekye: “Dri, mì'de màndre te kode Eliya kaoye ikyine nda opane!”
50 Yesu trete kpa to'di amba ago adri ndaro efote.
51 'Dooko boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu ni kurusi le vuru. Gyini kandarute, luutui lifute, 52 'budrii tupirute, ago lidri amba Lu ro se kodrabe ana adrite. 53 Ànya e'beyi 'budrii te, ago efo Yesu ro ni avo yasi vosi oko, ànya oyiyite 'Bakici Alokado ya se lidri amba ndreyi ànya te.
54 Ondro dri'ba kyila'bai ro ndi kyila'bai se kayibe Yesu okwa ana kondreyi ägbigbi ndi ŋgase cini ka'dobe ana be te oko, ànya turiyi tawi ago atayite ekye: “Endaro nda ni Ŋgwa Lu ro!”
55 'Ditoko amba orivoya, se kayi ta ondre lozo si, se kosoyibe Yesu vo ni Galilaya yasi se payi nda te ana. 56 Ànya lako ni Maria Magadalene, Maria endre Yakoba ro ndi Yosepa be, ago toko Zebedayo ro.
Ose Yesu ro
(Marako 15:42-47Luka 23:50-56Yoane 19:38-42)
57 Ondro te tandrolero oko, mano ŋgaamba'ba aza ni Arimatayo yasi esagwo, ävuru ndaro Yosepa, ago nda kpa orivoya taeri'ba Yesu ro. 58 Nda oyite Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. Pilato ozotate avo ozone Yosepa ri. 59 Ndi Yosepa ŋgyi avo te, vu anya te boŋgo rendelero to'diro si, 60 ago se nda te 'budri modo ndaro roya, se nda gate lutu lomvo to'diro ana. 'Dooko nda reṛi kuni 'desi te kala 'budri roya ndi oyite. 61 Maria Magadalene ndi Maria se aza ana be riyite lau, zayimite 'budri dri ro.
'Budri Okwa'bai
62 Tu kinjo, se ni Sabata yi ana si, kohanii 'desi ndi Parusii be ikyiyite Pilato re 63 ago atayite ekye: “'Desi, màyi tase kowe'ba ono katabe 'dooko nda drigba lidriidriro ana tana ndi se nda ekye: ‘Madrina 'da u'du nina si.’ 64 Ka'do inye nyozo ta, tana akwa 'budri ndaro robe, ukyi taeri'bai ndaro oyi 'da avo ndaro kugune, 'dooko atanayi gwo lidri ri ekye: ‘Nda efo teni avo yasi.’ Koweoga se äduro ono a'dona te ndrani se käti ono drisi.”
65 Pilato atate ànyari ekye: “Mìru vookwa'bai ago nyòyi mìndre vo 'budri ro kadoro.”
66 Ndi ànya oyiyite yeyi 'budri te kadoro ŋga obeobero o'ba si kuni lomvosi ago e'beyi vookwa'bai te vookwane.