Ŋwurujini ter gi je ganu jegen
1 A dina ma ŋwamun ro nyiril ŋwodha Buṯrusuŋw a Yaⓐguub a megen gwina gwan Yuuẖanna, ŋwulodha alalo kamarigen yeta ina yolalaŋ cucun. 2 Ŋwurujini ter gi je ganu jegen; ŋwuro gi je ganu ŋinena aŋin, a ciraŋ juŋun pidhe bibrul, alare gumgum. 3 A Muusaŋa Iliiya gwai aŋina degen, alabiŋi Yasuuⓐ ŋalai. 4 A Buṯrus abiŋaijo Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Kweleny gwai, gwiŋir ŋinena jilo mina, abricije anageta jutu thiril, ŋaludhijo geta, aludhijo Muusuŋw geta, aludhijo Iliiyaŋw geta. 5 Dina jilo nanaŋ dabiŋi, an giburu ilalaŋ, ŋwulgiriba; a gwulo ila kiburu, ŋwarnu, Ŋari ŋiny ŋiro ibiŋa ŋina ŋuminyiny, ŋina ŋathiny iŋiriye dhugore. Deŋinaijul. 6 A dina ma calmiz juŋun diŋini dhuŋuna ibidhe alide kwiyaŋ, aldhenya gwuleny. 7 A Yasuuⓐ ila, ŋwulmini, ŋwulaici, Dirul, athanya dhenyo no. 8 A dina maldaŋa galo, athil baŋudhi kwijo gweda no, albaŋa Yasuuⓐuŋw cucun. 9 A dina ulilo amarigena nono, ŋwulabiŋaijo ŋwari lati labiŋaijo kwijo gweda dhuŋuna dhina dhaŋadhilo no, di ma Ŋari ŋa liji dire dai. 10 A calmiz juŋun othaije galo, alaici, Kworaŋ athibi jathib arnu aram Iliiya gwila kwereny? 11 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu Iliiya gwila kwereny, gwageta ŋida peth momaŋ. 12 Abi nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Iliiya gwimila di, athil liŋidhi no, albi upijo dhuŋuna dhina dhiŋiradhi ganu dilupijo; a minoŋ ko laji lanure Ŋari ŋa liji ŋina. 13 Abi calmiz liŋa darnu labiŋaijuŋwulo Yuuẖanna al Maⓐmadaan.
Ŋwugeta ŋare momaŋ ŋina ŋuthi ŋurinya
14 A dina malobani kalo gina gijina liji, a kwiji gweta ila dugun, ŋwide ŋwurko ŋwai ŋwora ganu dugun, ŋwaici, 15 Kweleny gwai, inujiny ŋare; ŋathirure ŋwudhibaini; ŋwamun ŋwoinyadho athuŋw ida kiga a ŋau ganu. 16 Nyibudhijo calmiz juŋa, nyari ŋinyil gitijo momaŋ, athilbi uthii ŋoma no. 17 Albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Liji lai lina like a lina liro jirila, nyaŋa lara alaje ŋwamun uman manaŋ? Nyaŋa lara nyi gwajabiŋaijo ŋwamun uman manaŋ? Udhijiny ŋare mina. 18 A Yasuuⓐ lo ŋurinya, a ŋuriny tu dugun, an ŋari eŋiradhadha ganu gi saaⓐa ibije. 19 A calmiz ila di Yasuuⓐ girimu, alabiŋaijo, alaici, Kworaŋ athanabi uthi ŋoma ŋanateye no? 20 Ŋwulaicinu, Ŋinena athanya uthii uminyuŋw gwoinyadho gi dugor ganu dalo no. Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Ada nyaŋa lina liŋirii nyuthi imaan gwitiny dogo gwiro ŋinena kwari gwina gwiro mastarda, nyaŋa laii uthi ŋoma laii abiŋaijo len ibile, lanyaici, Aro galo, miriginy, ŋa doga galo kalo ibige, a la doga galo; a dhuŋun dheda dhati dhajenaijo ganu no. 21 A nyuriny nyina nyiro minoŋ nyati nyuthi ŋoma nyateyeni minoŋ dhuŋun dhai dheda no abi dhuŋun dhai dha dhabiŋaijo Kaloŋa a dha dhijalo jamu.
Gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu ram
22 A dina jalilo Jaliil, al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Ŋari ŋa liji ŋaji ŋadhedhini gi doi ganu da liji. 23 A ŋaji ŋalrinya, a ma ŋwamun ro thiril ŋadire manaŋ. A mal diŋini dhuŋuna ibidhe, alka dugore gwuleny.
Yasuuⓐ gwathimeje thulba
24 Dina malobani Kafranaaẖuum, a liji lina lathimeje thulba ila di Buṯrus, alabiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwuŋa gwati gwathimeje thulba na? 25 Ŋwulaici, Ye. A dina muŋwuni kiru, a Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Simⓐaan, ŋa gwarakwai ŋinena athi leleny la gidhila ibiga imeje thulba? gi keleŋa gegen, i gi liji liter? 26 A dina muŋw aicinu, Gi liji liter, a Yasuuⓐ aicinu, Abi keleŋa giro ẖurr. 27 Abi gi dhuŋun ibidhe, athil kijo dhugore no, idhi gi baẖr, ŋuleje s̱unnaara ŋau ganu, a lum lina laŋwawala kwerkwereny, ŋabiliŋaje ŋwinyu ganu a ŋa gwaŋa gwarush; ŋapai, ŋaldhedha gwan thulba dhiny a dhuŋa.
Beti Yesu ro Tozarute
(Marako 9:2-13Luka 9:28-36)
1 U'du njidrialo vosi oko, Yesu ru Petero, Yakoba, ndi Yoane ädrupi Yakoba robe te nda be ago ugu ànya te le kuru 'bereŋwa ogwaekye dri ago ànya riyite lau iṛe. 2 Ago ànya kondreyi oko, beti Yesu ro tozarute, militi ndaro a'dote läguläguro oso kitu ronye, ago boŋgo ndaro a'dote onjero whiya. 3 'Dooko taeri'bai se nätu kai ndreyi Musa ndi Eliya be te kayi ugu ata Yesu be. 4 Ta'dota Petero atate Yesu ri ekye: “Opi, orivoya kado ämäri a'done noŋwa aba ondro ka'do mile gwo, mamona mutuguṛi nätu noŋwa, alodi miri, alodi Musa ri, ago alodi Eliya ri.”
5 Ondro nda kadri ugu ata oko, 'dikolo läguläguro ikyi tako ànya te, ago atate ni 'dikolo yasi ekye: “Ono ni Ŋgwa modo maro se mulu tawi ono owo, ta ndaro si ma ni; nyèri ta ndaro!”
6 Ondro taeri'bai keriyi ata ana te oko, ànya a'doyite turituriro ago 'deyite militi si vuru gyinidri. 7 Yesu ikyite ànyare ago do ànya te atate ekye: “Mìŋga kuru nyà'do ko turiro.” 8 Ta'dota ànya kondreyivote kuru oko ànya ndreyi 'diaza kote lau, oko toto Yesu ayani.
9 Ondro ànya kayite efo vuru ni 'bereŋwa drisi oko, Yesu ta ànya te ekye: “Nyìti rulofo se mìndrebe ono tana ko 'diaza ri madale eŋga Ŋgwa Lidri ro lutu ni avo yasi.”
10 'Dooko taeri'bai ejiyi Yesu te ekye: “Tana e'di miemba'bai Ota ro kayi ata ekye beṛo Eliya ri ikyine käti niya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Ṛo Eliya ri ikyine käti, ago nda o'bana ŋga cini 'da nja. 12 Oko mata ämiri ono Eliya ikyi ṛote nja oko lidri ni nda kote, oko yeyi nda te oso tana kusi ànya be ronye. Ànya oyenayi Ŋgwa Lidri ro kpa koziro oso inye.”
13 'Dooko taeri'bai ni gwo anjioko nda ka ta Yoane Bapatisi'ba ro itina ayani ànyari.
Yesu Ede Ŋgaga aza Demona be te
(Marako 9:14-29Luka 9:37-43a)
14 Ondro ànya kegoyite lowa re oko, mano aza ikyite Yesu re, sokayate nda kandra, 15 ago atate ndäri ekye: “'Desi, mi'ba ya miro kuni ŋgwa maro lomvo! Nda orivoya karipapa be ago ye nda te koziro ka nda ovo ondoalo asi ya ago gyi ya. 16 Mezi nda te taeri'bai miro re, oko ànya niyi kote nda edene.”
17 Yesu zatadrite ekye: “Ami orivoya taomaako ago lidri kozi yi! Marina ami yibe tuna moda ya? Marina ami be tuna mu'du eŋwanye ya? Nyezi ŋgaga 'do mare noŋwa!” 18 Yesu ta demona te, ago anya fote ni ŋgaga ana yasi, ago ede nda te dori ndriŋwa.
19 'Dooko taeri'bai ikyiyite Yesu re iṛe ago ejiyi nda te ekye: “Tana e'di mä̀ni kote demona lofone tesi niya?”
20 Yesu zatadrite ekye: “Tana ami orivoya taomaako amba. Endaro mata ämiri ono ondro ka'do nyà'dote taoma be 'desi oso keci ce musetada ro ronye, mìnina ndi atane 'bereŋwa ono ri mìkye: ‘Nyoyi ni nosi le lau!’ Ago anya oyina ndi. Mìnina ndi ŋga aza oyene!”
Yesu ka ta Odra Ndaro ro Itina Kpa To'di
(Marako 9:30-32Luka 9:43b-45)
22 Ondro taeri'bai cini kikyiyite troalo Galilaya ya oko, Yesu atate ànyari ekye: “Ate oye Ŋgwa Lidri ro ozone drí lidri roya, 23 ago ànya ufunayi nda 'da; oko u'du nina si oko nda adrina 'da.”
Taeri'bai a'doyite tusuro amba.
Parata Driutwero Yekalu ro Ozona
24 Ondro Yesu ndi taeri'bai ndaro be kikyiyite Kaperenauma ya oko, koto'bai parata yekalu ro driutwero ikyiyite Petero re ago ejiyitate ekye: “Inye'do miemba'ba amiro ka ndi parata driutwero yekalu ro ozona ya?”
25 Petero zatadrite ekye: “Nda ka ozona.” Ondro Petero kocite zo ya oko, Yesu ata ṛo käti ekye: “Simona tavousu miro orivoya eŋwanye ya? A'di kani parata lakaza driutwero kode parata driutwero ozona 'bädri'bai 'bädri ono ro riya? 'Bädri kuzupii kode atrai ya?”
26 Petero zatadrite ekye: “Atrai.” Yesu logotate ekye: “Ka'dobe inye, anjioko 'bädri kuzupii ozoyi ŋga ko. 27 Oko male ko lidri kwoi oyene koziro. Ka'do inye nyoyi fofo ya ago mivo moŋgo gyi ya, nyese ti'bi se miyibe käti 'do, ago nyusuna parata 'da kala na ya lagyena ojona parata driutwero yekalu ro maro ndi miro be ndi. Miru ago nyozo ànya parata amaro driutwero ro.”