Zakka
1 A Yasuuⓐ obani Ariiẖa, a dina idhuŋw gi dhai, 2 a kwiji gweta je gwina gwan Zakka, gwina gwiro kweleny gwa liji la dhimeje, gwina gwuthi ŋida ŋoinyadho. 3 Ŋwari gwaŋa Yasuuⓐuŋw diro akwai; athuŋwbuthi ŋoma gwuŋwaŋa no, gwiro ŋirmai, a liji je loinyadho. 4 Ŋwortai, ŋwumadhini, ŋwalo kwudhalaŋ, ŋwari gwuŋwaŋa; Yasuuⓐ gwijo dila gi dhai ibidhe. 5 A ma Yasuuⓐ obani kalo ga kwari, ŋwubaŋalaŋ, ŋwaŋa, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Zakka, uludha galo babraŋ. Aram nyi gwela ŋirin duguŋa ŋinenaŋina. 6 Ŋwuludha galo babraŋ, ŋwodha, algwela dugun, ŋwiŋir dhugore. 7 A ma liji aŋa, alromaje diman galo, alarnu, Gwimela ŋirin kwiji gwina gwike. 8 A Zakka dhuna, ŋwabiŋaijo Kwelenya, ŋwaici, Kweleny gwai, nyi gwadhedha lijo ŋida ŋiny peth gidhria lina lati luthi ŋida no. Ada nyi gwimapai ŋida ŋa kwiji gweta dhuŋun dhai dhina dhiro gwidhuŋun, ŋinyildhedha ŋwamun ganu kworoŋo. 9 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Ŋinenaŋina gilaŋ gwimila gi dunu ibigwa; ŋeda ko gwiro ŋari ŋa Ibraahiim. 10 Ŋari ŋa liji ŋiludhi dibupe lijo lina lidhudho, duŋwulgilaŋiye.
Odaije gwa jinia jina jiro die
11 Dina diŋinilo dhuŋuna ibidhe, ŋwari ŋwulodaijo manaŋ, ŋinena jaijuŋw Urushaliimuŋw githo, alarnu, Gidhila ga Kalo ganaŋinudhudha ganu. 12 A minoŋ ŋwarnu, Kwiji gweta gwina gwiro kwiji gwa leleny gwiludhi gi len leta lina lolaŋ ganu, ŋwari gwaruya malik, ŋwubaura. 13 Ŋwurnie jadham juŋun die, ŋwuldhedha jinia jetipo jetipo, ŋwulaici, Athanyajiteyani galo di minyaura. 14 Abi liji luŋun irini, alaji alukeja gweta duŋwulaici, Anaŋa lidoinyo kwijo ibigwa duŋwuro malik gwuri. 15 Ŋwubiruya malik, ŋwaura, ŋwabiŋaijo gweta, ŋwari gwurnie jadham jina jidhedhuŋwulo gwarush alila dugun, ŋwari gwaliŋa darnu liji peth liteyanu galo uman uman. 16 A geta gina gidhi kwereny ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, jinia juŋa jimateyani jinia galo die. 17 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Gadham gai gina giŋir, ŋa gwimapai ŋiro momaŋ. Ŋinena apaŋa ŋiro ŋina ŋitiny momaŋ, rui kweleny gwa ŋwen die. 18 Ŋwari ŋwila giter, ŋwaici, Kweleny gwai, jinia juŋa jimateyani jinia galo thudhina. 19 Ŋwabiŋaijo ko, ŋwaici, Rui kweleny gwa ŋwen thudhina. 20 Ŋwari ŋwila giter manaŋ, ŋwaici, Kweleny gwai, aŋadhi jinia juŋa; jauwadhinyilo kiraŋ ganu. 21 Nyi gwidhenyaŋa, ŋa gwiro kwiji gwina gwati gwuthi ŋina gi je no; ŋa gwathapai ŋida ŋina ŋati ŋigetaŋalo no, athaŋuni ŋida ŋina ŋati ŋikwuyaŋalo no. 22 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Gadham gai gina gike, nyi gwaŋadhagirini dhuŋun dhai dhuŋa. Ŋa gwiliŋidhi darnu nyi gwiro kwiji gwina gwati gwuthi ŋina gi je no, ŋaliŋa darnu nyi gwathapai ŋida ŋina ŋati ŋigetinyilo no, athinyuni ŋida ŋina ŋati ŋikwunyilo no. 23 Kworaŋ athaŋabi geto gwarush gwiny gi khazna, minyaura nyi gwabuje teyanuŋw galo no? 24 Ŋwabiŋaijo lijo lina lijo githo, ŋwulaici, Wuludhul jinia, nyaldhedha kwijo gwina gwuthi jinia die. 25 (Alabiŋaijo, alaici, Kweleny gwai, gwuthi jinia die.) 26 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Liji peth lina luthi ŋida laji laldhedha manaŋ; a lina lati luthi ŋida no laji lalwala ŋida ŋina ŋuthilo. 27 Nyabapa lijo ibile lina likianalai, lina lidoinyo dinyiro malik gwegen, nyalrinya gi je ganu diginy.
Yasuuⓐ gwudhi Urushaliim gwiro ŋinena gweta gwina gwidhinyu lijo kalo ga ŋoŋor
28 Dina muŋwabiŋi minoŋ, ŋwulmadhina, ŋwalo gi dhai dhina dhathalo Urushaliim. 29 A dina muŋwjaijo Betfaajuŋw githo a Betⓐanya, kalo ga len lina lan len la Zetuun, ŋwukeje calmiz juŋun ram. 30 Ŋwulaici, Idhul gi len lina lijudhi kwereny; a manyobani nya laji labuje ŋurigaŋa ŋeta ŋina ŋogaŋ ŋigukinu, ŋina ŋoma ŋati ŋulidhina kwiji alaŋ no; nya gudia, nyodha. 31 A ada kwiji gweta gwimajothaije galo, ŋajaici, Ŋardhau nyabi gudu? Nyabiŋaijo, nyaici, Ŋibupo Kweleny. 32 A lina lukejuŋwulo alela, albuje dhuŋuna dhiro ŋinena abiŋaijuŋwuna. 33 Dina gudilo ŋurigaŋa, al liji abiŋaijo lina luthi, allaici, Kworaŋ nyabi gudu ŋurigaŋa? 34 Allaici, Ŋibupo Kweleny. 35 Aludhijo Yasuuⓐuŋw; annigeta ciraŋa alaŋ jegen, analije Yasuuⓐuŋw alaŋ. 36 A dina idhuŋw, algilcijo ciraŋa jegen gi dhai alaŋ. 37 Dina mal jaijo Urushaliimuŋw githo, alule gi len alaŋ lina lan Zetuun, a calmiz juŋun peth je diŋir dugore, alorthadha Kaloŋa gwuleny gi dhuŋun dha ŋiro peth ŋina ŋinaŋ ŋina ŋaŋadhilo. 38 Alarnu, Malik gwiŋir dhugore gwina gwidhi jiriny jai ja Kweleny; a kalo gaudhaijiye galo gi Sama, a majdh kalo gina gijudhi kabo. 39 A Farriisiyiin coŋ lina lijo gi liji ganu alabiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwai, ekajo calmiz juŋa. 40 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Ada liji ibile lina lijii galo jigwoiny, ŋworlolo ŋwani uruje gwula ganu.
Yasuuⓐ gwuradhi Urushaliim
41 A muŋw doga Urushaliim, ŋwaŋa, ŋware. 42 Ŋwarnu, Nyi gwara ŋa gwaliŋa ko gi lamun ibila luŋa dhuŋuna dhina dhuthi ŋoma dhajaudhaijiye galo, abi dhigilibicinu gi je ganu juŋa. 43 Ŋwamun ŋwaji ŋwila ŋwina ŋwauŋw liji geta dhirgaka, aldhiguke kaloŋa galo, lina likianyalai, alaŋaguke galo ŋwumera peth. 44 Laŋapi ganu, a lajigwidhigir galo keleŋa gai guŋa, a lati labrico kolya getipo dagalo dijalo gi megen alaŋ no; ŋinena athaŋa liŋidhi lamun lina lidhilai Kalo no.
Yasuuⓐ gwiŋiriyo hekal
45 Ŋwuni hekal, ŋwuteye lijo lina lathinelaŋ a lina lathelaŋ ŋida ŋegen. 46 Ŋwulaici, Dhulinu, darnu, Dunu gwiny gwaro dunu gwa dhabiŋaijo Kaloŋa; abi gwimanyaruje dunu gwa ŋwuram. 47 Athuŋwabiŋaijo lijo gi hekal gigina. Abi leleny la gusus a jathib a leleny liter ko alari gwalrinya. 48 Athilbuthi ŋoma laliŋa darnu gwalrinya akwai no. Liji peth lathideŋinaijo dhuŋuna dhuŋun nyuni.
Yesu ndi Zakayo be
1 Ago Yesu oyite Yeriko ya ago kate ugu lävu kigyesi. 2 Ago mano aza orivoya lau ävuruna Zakayo nda parata koto'ba 'desi yi, ago orivoya ŋgaamba be. 3 Nda ojote ya cini si Yesu ondrene kode nda a'di owo, oko nda mano nyagoraŋwa yi, ago ni kote Yesu ondrene ni lowa ri. 4 Ta'dota, nda mute driya ago tute ce kyi'du ro dri Yesu ondrene, se kaoye lävune liti ana yasi. 5 Ago ondro Yesu kesate vose ana ya oko, nda ndre vote kuru ago atate ekye: “Zakayo, nyefo vuru ndrindri, tana kitu ondro ono si beṛo märi orine zo miro ya.”
6 Ago Zakayo efote vuru ndrindri, ndi ru Yesu te riyä amba si. 7 Ago lidri cini se kondre ta ono be ono eto atate ŋguruŋguru ekye: “Mano ono oyite ŋgwazi ro 'ba takozi'ba roya.”
8 Ago Zakayo edrete kuru ago atate Opi ri ekye: “Mindre Opi, mozona telesi lakaza maro ro ati'bai ri, ago ondro ka'do moco 'diaza te ŋga aza ro, mologona vona perena su.”
9 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Kitu ondro ono si ono ŋgaopa ikyite zo ono ya, tana mano ono kpani zelevo Abarayama ro yasi. 10 Tana Ŋgwa Lidri ro ikyite 'dise kujebe uṛine ago opane.”
Lapidriopi Parata Kaciro Logo Läguläguro ro
(Matayo 25:14-30)
11 Ago ondro lidri kadri tase ono erina oko, Yesu ugu atate ago iti lapidriopi ono te ànyari. Nda te lototi Yerusalema lomvo ago lidri koma iro be ekye, Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ka oyete esane ndri ro. 12 Ta'dota, nda atate ànyari ekye: “Mano orooro aza oyite 'bädri lozo aza ya nda o'bane 'bädri'ba ro ago 'dovosi ogo egone 'bäru. 13 Oko dri teinye ndäri oyiako, nda zi ruindu'bai 'butealo ndaro te ago ozo parata kaciro logo läguläguro te ànya cini ri ba alo alo ago atate ànyari ekye: ‘Nyòyi nyìliti ŋga parata ono si madale mego lutu.’ 14 Oko lidri 'bädri ndaro ro yana osoro nda lomvo ago ta'dota ànya zoyi lazo'bai te nda vo atane ekye: ‘Màle mano ono ko a'done 'bädri'ba amaro.’
15 “Caoko, a'ba mano ana te 'bädri'ba ro ago nda egote. Ago nda zo lazo te ruindu'bai se nda kozo parata be ànyari ana vo, tana nda kuni drinju'du se ànya kusube ŋga logye si ana robe. 16 Ruindu'ba käti ikyite ago atate ekye: ‘'Desi parata logo läguläguro alodi se nyozobe märi ono liti parata logo läguläguro te 'butealo.’ 17 Ago nda atate ndäri ekye: ‘Miyete kado, mi orivoya ruindu'ba kado yi. Tana nya'do te 'diri ŋga giṛiŋwa ya, ta 'do ro, nya'dona te drikaca be 'bakici 'butealo dri.’ 18 Ago ruindu'ba ṛiri ikyite, ago atate ekye: ‘'Desi parata logo läguläguro miro liti parata nji aza kpate.’ 19 Ago 'desi atate ndäri ekye: ‘Nya'dona te drikaca be 'bakici nji dri.’
20 “Ago ruindu'ba aza ikyi kpate ago atate ekye: ‘'Desi parata miro logo läguläguro begi ono, mada'dote lozo joṛo kuru boŋgo ya. 21 Tana ma orivoya turiro ni miri, mi orivoya mano rritibe yi, ago nya ŋgase ko miro uruna, ago ŋgase nyikyi'di kote ni nya olona.’ 22 Ago nda atate ruindu'ba ana ri ekye: ‘Mi ruindu'ba kozi ono, mapena vure miro ata kala miro ro modona si. Minite ma mano rritibe yi, ago ma ŋgase ko maro uruna, ago ŋgase mikyi'di kote ni olona, 23 oko tana e'di mi'de ko parata maro o'ba lutwe ya niya? Tana aba megote oko musu robe drinju'du be.’
24 “Ago mano ana atate lidri se kedrebe lau ana ri ekye: ‘Miru parata logo läguläguro 'do ni nda rigye, ago nyòzo ruindu'ba se sina 'butealo ana ri.’ 25 Oko ànya atate ekye: ‘'Desi nda te nja parata be 'butealo.’ Ndi nda zatadrite ekye, 26 ‘Mata ämiri ono 'dicini se ŋga be, ozona 'da ànyari ndra, oko 'dise ŋga ako, ca se nda ka'dobe sina giṛiŋwa 'do äruna 'da ni nda rigyesi. 27 Oko ta kyila'baazii maro rota, se koleyi be ko märi a'done 'bädri'ba ànyaro 'do, nyèzi ànya noŋwa ago mìfu ànya ma kandra.’ ”
Eci Yesu ro Yerusalema ya Riyä 'Desi si
(Matayo 21:1-11Marako 11:1-11Yoane 12:12-19)
28 Ago ondro Yesu kata ta ono te oko, nda oyite Yerusalema ya ànya mile. 29 Ago ondro nda kesate loto ti Betefage ndi Betaniya be lomvo, lutu se äzibe 'Bereŋwa Ice Ido ro ro pa oko, nda zo taeri'bai ritu te mileya, ago atate ànyari ekye: 30 “Nyòyi ta ŋgaembaro kwoi be 'baŋwa mile amiro ya ana ya, ago ondro nyate oci kigye oko, nyusuna doŋgyi to'diŋwa aza ayite vuru se 'diaza lämu ko dri sina alona. Mìtri anya ago nyèzi noŋwa. 31 Ago ondro 'diaza keji ami te ekye: ‘Nyà anya otri tana e'di ya,’ nyàta ndäri mikye, Opi le anya ni.”
32 Ago ànya se azo be ana, oyiyite ago usuyi anya gi oso Yesu kata tana be ànyari ronye.
33 Ago ondro ànya kate doŋgyi to'diŋwa ana otri oko, kuzupinai atate ànyari ekye: “Nyà doŋgyi to'diŋwa 'do otri etaya?”
34 Ago ànya zatadrite ekye: “Opi le anya ni.” 35 Ndi ànya eziyi doŋgyi to'diŋwa ana te Yesu ri, ago 'beyi boŋgo ànyaro te driigye ago 'bayi Yesu te driigye. 36 Ago Yesu kate ugu umu sina oko, lidri 'be boŋgo ànyaro te liti drisi.
37 Ago ondro Yesu kesate ti Yerusalema lomvo vose liti na koyibe vurulero 'Bereŋwa Ice Ido ro ro pa oko, lowa tomoyo oso'bai nda vo ro etoyi riyä ndi räṛu be oyete Lu ri otre amba si ta tase cini 'desi ro ànya kondrebe ana ta, 38 ata be ekye: “Lu käṛu 'Bädri'ba se kabe ikyi ävuru Opi roya ono! Taliatokpe ka'do vo'buyakuru ya ago 'desi ka'do Lu ri.”
39 Ago rukä Parusii ro se lowa lako ana atayite Yesu ri ekye: “Miemba'ba, mita taeri'bai miro odrine ti.”
40 Oko Yesu zatadrite ekye: “Mata ämiri ono, ondro ka'do ànya kodrite titiro, 'dooko kunii etona totrete ni.”
Yesu Liyite Yerusalema ta
41 Ago ondro Yesu kishwete loto ti 'bakici lomvo ago ondro nda kondrete oko, nda liyite ta ta, 42 ekye: “Aba minina gi toto ondro tase kezina taliatokpe ndri miri. Oko yauono ada'dote ni mi miro yasi. 43 Tana tu kaoye esane, se kyila'baazii miro o'bena aga 'da gbikyi milomvo si ago umunayi drî miro 'da ŋgulu ago lagana yi ofovo miro zo cuku cini yasi. 44 Ànya tufunayi mi 'da ndi lidri se tiṛi obe obe miro ya 'do be, anya unina ko kuni giṛiŋwa aza e'bene vo ànyaro ya, tana mini tuse Lu kikyi be mi opane ono ko.”
Yesu Oyite Yekalu ya
(Matayo 21:12-17Marako 11:15-19Yoane 2:13-22)
45 Ago Yesu oyi cite Yekalu ya ndi eto lidri se ka ŋgalogye lau kai onjana te tesi 46 ago atate ànyari ekye: “Egyi ṛote Taegyi ya, Lu atate ekye: ‘Yekalu maro a'dona 'da zo mätu ro,’ oko nyotozate kugyi ŋgatopa'bai ro.”
47 Tu cini si, Yesu emba ŋgate Yekalu ya. Ago kohanii 'desi, miemba'bai Ota ro ndi dri'bai lidri robe etoyi tavo uṛite nda ufune. 48 Oko ànya usuyi liti aza kote oyezana, tana lidri cini rite 'du ta ndaro erine, ago leyi kote ata giṛiŋwa aza ri lävune.