Yasuuⓐ gwigeto kwijo momaŋ gwina gwiliŋinu gwiro ŋwudhibaŋ
1 Dina madhinu Yasuuⓐ, ŋwaŋa kwijo gweta gwina gwiliŋinu kari ganu gwiro ŋwudhibaŋ. 2 A calmiz juŋun othaije galo, alaici, Muⓐallim gwai, ei gwiro gwina gwapo ŋida ŋina ŋike, kwiji ibigwa, i baboŋa nana gwai luŋun, ŋwubiliŋina gwiro ŋwudhibaŋ? 3 Al Yasuuⓐ aicinu, Kwiji ibigwa gwati gwapo ŋida ŋina ŋike no, i baboŋa nana gwai luŋun; abi ŋiro ŋa Kalo ŋaji ŋaŋini dugun. 4 Aram nyi gwapai ŋiro ŋa ŋeda gwina gwukejiny, nanaŋ kalo gwuro ganu; kalo gaji garo gile, a kwiji gweda gwati gwuthi ŋoma gwapai ŋiro no. 5 Ŋinena nanaŋ jiny kidhila, nyi gwiro fure gwadhi gidhila. 6 A dina muŋwabiŋi minoŋ, ŋwugwoinya galo kwiyaŋ, ŋwurgaŋ ŋidoro ŋwoiny ŋwai, ŋwulmaije gi je ja kwiji gwina gwiro ŋwudhibaŋ. 7 Ŋwaicinu, Idhi, ŋuni gi libuŋ lina lan Siluwaam (lina lan Gwukejinu). Ŋwela, ŋwuni, ŋwubaura, ŋwure je ganu. 8 A liji lina limaijil galo, a lina laŋadhi kwereny gwiro ŋwudhibaŋ, alabiŋi, alarnu, Kwiji ibigwa gwati gwiro gwina gwathijalo athuŋwbupa lijo ŋida na? 9 A coŋ arnu, Ŋeda gwiro; a liter arnu, Gwiro ŋinena ŋeda. Ŋwubarnu, Nyi gwiro. 10 Alaicinu, Ŋa gwuro je ganu akwai? 11 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kwiji gwina gwan Yasuuⓐ gwirigedhi ŋodoro, nyilmaije gi je, nyaici, Idhi gi libuŋ lina lan Siluwaam, ŋanuni; nyibela, nyuni, nyure gi je. 12 Alabiŋaijo, alaici, Ŋeda gwada? Ŋwarnu, Nyi gwati gwiliŋidhi no.
13 Alodha kwijo gwilaŋ gwiro ŋwudhibaŋ gi Farriisiyiin. 14 A lamun la Sabith liro lina lirigedhi lai Yasuuⓐ ŋidoro, ŋwuriye gi je. 15 A Farriisiyiin othaije galo manaŋ dhuŋun dhai dha dhure je ganu. Ŋwulaicinu, Gwimaijiny ŋidoro gi je, nyibuni, nyidaŋa galo. 16 A Farriisiyiin coŋ arnu, Kwiji ibigwa gwa Kalo gwutu no, ŋinena athuŋw nejo lamun la Sabith no. A liter arnu, Kwiji gwina gwike gwuthi ŋoma gwapai ŋiro ŋina ŋipiŋipa akwai? Alurudhini ganu. 17 Alaici kwijo gwina gwiro ŋwudhibaŋ manaŋ nu, Ŋa gwarakwai ŋinena ŋeda gwai gwina gwureaŋa gi je? Ŋwarnu, Gwiro nebi. 18 Athibi Yahuud uminyu darnu ŋeda gwiro ŋwudhibaŋ kwereny, ŋwubure je ganu no, kwereny nanaŋ lati lurnio babuŋw gwuŋun a nana gwuŋun no. 19 Allothaije galo, allaici, Ŋari ŋalo ŋiro ibiŋa ŋina ŋaranya ŋai ŋiliŋinu ŋiro ŋwudhibaŋ a? Ŋimure gi je ŋinena akwai? 20 Al baboŋa nana gwai luŋun aicinu, Anaŋa liliŋidhi darnu ŋari ŋuri ŋiro ibiŋa, ŋiliŋinu ŋiro ŋwudhibaŋ. 21 Abi ŋima daŋa galo ŋinena akwai, anaŋa lati liliŋidhi no; i gwina gwurio gi je gwati gwiliŋidhana no. Othaijul galo; gwurun; ŋeda gwuthi ŋoma gwabiŋi gwiren. 22 Baboŋa nana gwai luŋun labiŋu dhuŋuna ibidha ŋinena dhenyilo Yahuud; ŋinena aicaijiyo Yahuud gi dhuŋun dhetipo, alarnu, Ada kwiji gweta gwimateje galo darnu Yasuuⓐ gwiro al Masiiẖ, gwaji gwarucini majmaⓐ. 23 Ŋinena ar baboŋa nana gwai luŋun nu, Gwurun; othaijul galo. 24 Alurnie kwijo gwina gwiro ŋwudhibaŋ ŋwamun ram, alaicinu, Urthudhi Kaloŋa; anaŋa liliŋidhi darnu kwiji ibigwa gwiro kwiji gwina gwike. 25 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ada gwimaro gwike, gwati gwiliŋidhiny gwai no; nyi gwiliŋidhi dhuŋuna dhetipo darnu, kwereny nyi gwiro ŋwudhibaŋ, abi ŋinena nyi gwimadaŋa galo. 26 Alabiŋaijo manaŋ, alaici, Gwuraŋa akwai? Gwuri aŋa gi je akwai? 27 Ŋwulaicinu, Nyi gwimajabiŋaijo di athanyabi diŋinu no. Kworaŋ nyabi bupe dari ladiŋini manaŋ? Nyaŋa lara laro calmiz juŋun ko a? 28 Alilo, alarnu, Ŋa gwiro thilmiz dhuŋun; abi anaŋa liro calmiz ja Muusa. 29 Anaŋa liliŋidhi darnu Kalo gabiŋaijo Muusuŋw; abi are ibigwa gwati gwiliŋidhana gwai kaloŋa gina gidhuŋwuna no. 30 Al kwiji abiŋaijo, ŋwulaici, Dhuŋun ibidha dhina dhalijaje galo dir gwati gwiliŋidhanya gwai kaloŋa gina gidhuŋwuna no, abi gwiminy ureye je ganu. 31 Alŋa liliŋidhi darnu Kalo gati gathideŋinaijo lijo lina like no; abi ada kwiji gweda gwimorthadha Kaloŋa, athuŋwapai dhuŋuna dhina dhibupuŋw, athi Kalo deŋinaijo. 32 Ro dina gitinina gidhila liji lati lidiŋinu kwijo gweda gwina gwurio kwijo je ganu gwina gwiliŋinu gwiro ŋwudhibaŋ no. 33 Ada kwiji ibigwa gwati gwina gwurii gwa Kalo no, gwati gwuthi ŋoma gwapai dhuŋuna dheda no. 34 Alabiŋaijo, alaici, Au gwiliŋinu ŋidi ŋai peth ŋina ŋike, ŋa bari gwijalimiye akwai? Algatho por.
35 A Yasuuⓐ diŋini darnu gwiguthilo por; a dina muŋwbuje, ŋwaicinu, Au gwuminyu Ŋare ŋa Kalo a? 36 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ei gwiro, Kweleny gwai, dinyuminyi? 37 A Yasuuⓐ aicinu, Gwina gwaŋadhaŋa, a gwina gwabiŋaŋa gwai ŋeda gwiro. 38 Ŋwaicinu, Kweleny gwai, nyi gwuminyu. Ŋworthadha. 39 A Yasuuⓐ arnu, Ŋinena jo ẖukm nyibuladha kidhila ibiga, a lina lirima gi je alure je ganu; a lina luro je alrimi gi je. 40 A Farriisiyiin coŋ lina lidhilai diŋini dhuŋuna ibidhe, alaicinu, Anaŋa lirima gi je ko a? 41 Al Yasuuⓐ aicinu, Ada nyaŋa lina lirimu gi je, nyaŋa lati laiuthi ŋida ŋina ŋike no; abi ŋinena nyaŋa larnu, Anaŋa lathidaŋa galo; abi ŋidi ŋina ŋike ŋalo ŋoma ŋathije.
Yesu Ede Mano se Ätibe Miako ana te
1 Ago Yesu ka ugu aba oko, nda ndre mano se ätibe miako ana te. 2 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te ekye: “Miemba'ba, takozi a'di ro 'ba mano ono ni utine miako ya? Takozi modo ndaro ro kode takozi uti'bai ndaro roya?”
3 Yesu zatadrite ekye: “Miako ndaro tana di ko takozii ndaro kode takozii uti'bai ndaro ro. Nda orivoya miako tana mbara Lu ro andre losi oyena robe nda ya. 4 Ago bedri ṛo kitu si ono, beṛo ämäri ugu losi nda se kezo mabe ono ro oyene; ŋgäkyi kate eziikyi 'dooko 'diaza alo unina ko losi oyene. 5 Ondro ma dri orivoya 'bädri ya, ma orivoya ŋgaeyi yi 'bädri ri.”
6 Ta ono atana ndäri vosi oko, Yesu vo to te gyini dri ago ŋga koro te to si; nda ndru koro gwo mi mano ana roya, 7 ago atate ndäri ekye: “Nyoyi ago mijo mi miro Cece Siloama roya.” (Ävuru ono takacina, anjioko Azote.) Ago mano ana oyite, jo mi ndaro te, ago egote kovole voondrebe.
8 'Dooko oriazii ndaro, ndi lidri se kondreyi nda be ŋga ejivoya kätina ono ejiyitate ekye: “Inye'do ono ṛo ko mano se ka oribe vuru ago kabe ŋga eji 'do owo ya?”
9 Rukäna atate ekye: “Ndana owo,” oko azakana atate ekye: “Hwa, ko ndana owo! Oko ondrena ya laba gi oso nda ronye.”
Ago mano ana andivona atate ekye: “Ma ni nda owo.”
10 Ànya ejiyi nda te ekye: “Yauono mi'debe voondrene eŋwanye ya?”
11 Nda zatadrite ekye: “Mano se äzibe Yesu ono, ŋga koro gwo, ndrugwo mi maro ya ago atate märi oyine Cece Siloama roya mi maro ojone. Ago moyite, ago majote oko, dori meto voondrete.”
12 Ànya ejiyitate ekye: “Nda gaŋwaro ya?” Nda zatadrite ekye: “Mäni ko.”
Parusii Ṛiyitavo Ŋgaede ana rote
13 'Dooko ànya uguyi mano se sedri miako ana te Parusii re. 14 Tuse Yesu ŋga koro be ago kede miako ndaro be sina ana orivoya Sabata yi. 15 'Dooko, Parusii ejiyi mano ana te to'dina nda a'dote voondrebe eŋwanye. Nda ititate ànyari ekye: “Nda 'ba koro te mi maro ya, majo mi maro te ago yauono mäni voondre ndi.”
16 Rukä Parusii ro atate ekye: “Mano se koye ta ono be ono a'do ko ni Lu resi, tana nda ro ota Sabata ro ko.”
Caoko azakana, atate ekye: “Mano se orivoya takozi'ba yi unina talaro ro oso kwoi ronye oyene eŋwanye ya?” Ago rulonyi a'dote ànya lako.
17 Ago Parusii ejiyi mano ana te to'dina ekye: “Nyata mikye nda ede miako miro ni; ka'do inye nyatana ta e'di ta ndaro ta ya?”
Mano ana zatadrite ekye: “Nda orivoya nebi yi.”
18 Caoko drikaca'bai Yudai ro, mayi ta kote ekye nda a'dote miako ago yauono kate voondre, madale ànya ziyi uti'bai ndaro te 19 ago ejiyi ànya te ekye: “Ono ŋgwa amiro ya? Nyà ata mìkye äti nda ṛo miako, oko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye ya?”
20 Uti'bai ndaro zayitadrite ekye: “Mä̀ni ndi nda ni ŋgwa amaro ago mä̀ni ndi äti nda te miako. 21 Oko mä̀ni ko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye, ca mä̀ni nda se kede miako ndaro be ono kpa ko. Nyèji nda; nda te 'desiro, ago nda ozana tadri gini ta andivo ndaro rota.” 22 Uti'bai ndaro 'debe atana nonye tana ànya orivoya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri, se leyi tadrite ṛo nja anjioko 'diaza kata tate ekye Yesu ni Mesiya owo äsina ndi ni zotaeriro yasi. 23 'Doni tase 'ba uti'bai ndaro be atana ekye: “Nda orivoya te 'desiro, nyèji nda owo!”
24 Ànya ziyi mano se ätibe miako ro ana te pere ṛirina si ago atayite ndäri ekye: “Mi'ba tao'ba Lu kandra anjioko nyitina ndi taŋgye ayani! Mä̀ni ndi mano gi kede mibe ono orivoya takozi'ba yi.”
25 Mano ana zatadrite ekye: “Kode nda ndi takozi'ba yi kode ko ya, mäni ko. Ŋgase alodi mäni ndi; ma miako'ba yi, ago yauono ma voondre!”
26 Ànya ejiyitate ekye: “Nda ye e'diyi miri ya? Nda ede miako miro eŋwanye ya?”
27 Nda zatadrite ekye: “Miti ṛote nja ämiri, ago nyèri kote. Mìle taerine to'di etaya? Kode mìle a'done taeri'bai ndaro ya?”
28 Ànya 'dayi nda te ago atayite ndäri ekye: “Mi orivoya taeri'ba mano ana ro, ama orivoya taeri'bai Musa ro. 29 Mä̀ni ndi Lu atate Musa ri, caoko, mano ono, mä̀ni vose nda kikyini kigyesi ko!” 30 Mano ana zatadrite ekye: “'Do orivoya talaro ro yi! Mìni vose nda kikyi ni kigyesi ko, oko nda ede miako maro te! 31 Mä̀ni ndi anjioko Lu eri ta takozi'bai ro ko, nda ka lidri se kabe nda oro ago kabe tase nda kolebe oyena erina ayani. 32 Tana ṛoni eto 'bädri rosi eri ta 'diaza ro kote se ozo voondre te mano se ätite miako ri. 33 Mano ono aba kikyi ko ni Lu resi, nda unina ko a'done mbara be ŋga aza oyene.”
34 Ànya zayitadrite ekye: “Äti mi te ago mimba te takozi ya; ago inye'do nya ojoni ama embane ya?” Ago ànya njayi nda teni zotaeriro yasi.
Miako A'do Tori ro Voro
35 Ondro Yesu keri tase ka'dobe ana tana te oko, nda usu mano ana te ago eji nda ekye: “Inye'do mima ndi Ŋgwa Lidri ro ya ya?”
36 Mano ana zatadrite ekye: “'Desi nyiti tana märi nda a'di owo, tana mama ta robe nda ya!”
37 Yesu atate ndäri ekye: “Mindre nda teṛo nja, ago nda ni se kabe ugu ata mibe ono owo.”
38 Mano ana atate ekye: “Mamate Opi!” Ago sokayate vuru Yesu kandra.
39 Yesu atate ekye: “Mikyite 'bädri ono ya vure opene, tana se miako kondre vo robe ago ànya se kabe voondre ka'do robe miako.”
40 Rukä Parusii ro se orivoya lau nda be ana keriyi nda be ta ono atavoya ejiyi nda te ekye: “Inye'do mima be mikye ama kpa miako ya?” 41 Yesu zatadrite ekye: “Ondro nyà'do gwo orivoya miako, 'dooko nyà'dona ko taenji be; oko nyàta ṛote mìkye ya voondre, ono ka'da teṛo anjioko ami orivoya 'du taenji be.”