Gibijoŋ gina gijo gi libuŋ la Betẖisda
1 A dina ma dhuŋun ibidhe ro peth, a ŋidwa ŋa Yahuud je; a Yasuuⓐ alo Urushaliim. 2 Libuŋ lijo Urushaliim githo gi suug gwa jaŋal. Lathi Yahuud aici Betẖisda, lijina dunu thudhina. 3 Gi dunu ibigwe liji loinyadho lathidhire galo lina luma, a lina liro ŋwudhibaŋ, a lina liro jibijoŋ, a lina laio doi nono a ŋwora, lathidhunijo ŋau dubi galo. 4 Kaija kaija athi malaak ule gi libuŋ ganu, ŋwubie ŋau galo; a kwiji gwina gwamadhini ŋwula ŋau ganu kwerkwereny gwagitini momaŋ ŋirainy ŋina ŋuthuŋwulo. 5 A kwiji gweta je mine, gwina gwuma jidhileo dhure‐a‐die‐a‐dubaŋ. 6 Dina ma Yasuuⓐ aŋa didhre galo, ŋwuliŋa darnu gwiro minoŋ jidhileo joinyadho, ŋwaicinu, Au gwara gwagitini momaŋ a? 7 A kwiji gwina gwuma aicinu, Kweleny gwai, maji ma ŋau ubi galo athinyi bujo kwijo gwa dhiny uleje gi libuŋ ganu no; abi minyare nyi gwule, a gwiter madhinani diginy. 8 A Yasuuⓐ aicinu, Diro, ŋapai lagram luŋa, ŋalela. 9 An kwiji iŋiradha ganu babraŋ, ŋwapai lagram luŋun, ŋwela. Lamun ibile liro lamun la Sabith. 10 A Yahuud abiŋaijo kwijo gwina gwigitinu momaŋ, alaicinu, Lamun la Sabith liro; gwati gwiŋir daŋupini lagram no. 11 Ŋwulaicinu, Gwina gwigetiny momaŋ gwaicinyinu, Apo lagram luŋa, ŋalela. 12 Alothaije galo, alaici, Kwiji gwirau gwina gwaicaŋanu, Diro, ŋapai lagram luŋa, ŋalela? 13 A gwina gwigitinu momaŋ athuŋw liŋidhi darnu ei gwiro no; dina ma Yasuuⓐ alo kalo giter, ŋinena jo liji loinyadho mine. 14 A Yasuuⓐ aji ŋwubuje gi hekal ganu, ŋwaicinu, Aŋadhi, au gwimagitini momaŋ; athaŋa apo ŋida ŋina ŋike manaŋ no, udubidi ŋidi ŋina ŋikanu ŋila duguŋa. 15 A kwiji ela, ŋwabiŋaijo Yahuud, ŋwulaici, Yasuuⓐ gwiro gwina gwigetiny momaŋ. 16 A Yahuud ure Yasuuⓐuŋw ŋina, alari gwalrinya, ŋinena apuŋw dhuŋuna ibidhe gi lamun la Sabith. 17 Albi Yasuuⓐ aicinu, Babo gwiny gwathapai ŋiro gwortal di ŋinena ro, a nyi ko. 18 A Yahuud ari manaŋ gwalrinya, ŋinena munudhuŋw lamun ganu la Sabith, ŋwubarnu ko Kalo giro Babo gwuŋun, ŋwari gwiren nu lubio Kalo gai.
Yasuuⓐ gwaŋajo lijo darnu gwati gwuthi ŋoma dapai ŋiro ŋeda cucun no, abi ŋediŋa Babo gwai gwuŋun
19 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Ŋari ŋati ŋuthi ŋoma ŋapai dhuŋuna dheta gwiren no, abi dhuŋwapai dhina dhathuŋw aŋa di Babo gwuŋun apai; a dhuŋun peth dhina dhathuŋw apai athi Ŋari apai ko. 20 Babo gwuminyu Ŋare, ŋwaŋajo ŋiro peth ŋina ŋathuŋwulapai; a ŋaji ŋuŋwaŋajo ŋiro ŋina ŋinunu ŋiro ibiŋe, a ŋajalije galo dir. 21 Gwiro ŋinena athin Babo direye lijo dai, ŋwulmidhiye; a minoŋ ko laji lal Ŋari direye lina luŋwulare. 22 Babo gwati gwakimiyo kwijo gwetipo no, ŋwubidhedha Ŋare ŋelenya peth ŋa dhakimiye. 23 A liji peth neye Ŋare, gwiro ŋinena neyina Babuŋw. Gwina gwati gwineyo Ŋare no gwati gwineyo Babuŋw gwina gwukejo no. 24 Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Gwina gwadiŋini dhuŋuna dhiny, ŋwuminyi ŋeduŋw gwina gwukejiny, gwuthi midhuŋw gwortal, a gwati gwaje dakimini no; gwimubirini dai ŋwela di midhe. 25 Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Saaⓐa jaji jila, a jo ŋinena, maji ma liji lina limai diŋini gwula gwa Ŋari ŋa Kalo, a lina lidiŋinu lamidhe. 26 Gwiro ŋinena uthina Babo midhuŋw; a minoŋ ko ŋwudhedha Ŋare duŋwuthi. 27 Ŋwudhedha ŋelenya ko ŋa dhakimiye, ŋinena ruŋw Ŋari ŋa liji. 28 Athanya ulidhi galo dir gi dhuŋun ibidha no; ŋinena adhi saaⓐa aji ŋwila, jina jadhi jai liji lina lijo gi del ganu diŋini gwula gwuŋun. 29 Altuya; lina limapai dhuŋuna dhina dhiŋir, aladire, alamidhe; a lina limapai dhuŋuna dhina dhike ladire dakimini.
Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna dhan shahaada gwa gwidom gwuŋun
30 Nyi gwiren gwati gwuthi ŋoma gwapai dhuŋuna dheta no; gwiro ŋinena diŋininyina nyakimiye; a ẖukm gwiny au; ŋinena athathiny bupo bupe gwai gwiny no, abi bupe gwai gwa Babo gwiny gwina gwukejiny. 31 Ada nyi gwimabiŋi shahaada gwiny gwiren, a shahaada gwiny gwati gwiro titiganu no. 32 Gwo gwiter gwina gwabiŋi shahaada gwiny; a nyi gwaliŋa darnu shahaada gwuŋun gwina gwabiŋudhuŋw diginy gwiro titiganu. 33 Nyaŋa lukejo lijo di Yuuẖanna, a Yuuẖanna ro shaahid gi dhuŋun dhina dhiro titiganu. 34 Nyi gwati gwuminyu shahaada gwa kwiji dogo no; naji babiŋaijo dhuŋuna ibidha dhanya gilaŋini. 35 Yuuẖanna gwiro ŋinena lamba lina lathudhe ŋwora kaloŋa galo; a nyaŋa luminyu danya iŋir dugore gi fure gwuŋun ŋwamun coŋ. 36 Abi nyi gwuthi shahaada gwina gwinunu di Yuuẖanna; ŋiro ŋina ŋidhedhinyilo Babo dinyilmeaje ŋiro ibiŋe ŋina ŋathinyilapai ŋadhaŋajo lijo darnu Babo gwukejiny. 37 A Babo ko gwiren gwina gwukejiny gwiro shaahid gwiny. Nyaŋa lati lidiŋinu gwula gwuŋun gatur no, i athanya aŋadhi no. 38 A nyaŋa lati luthi dhuŋuna dhuŋun dagalo no; ŋinena athanya uminyu ŋeduŋw gwina gwukejuŋw no. 39 Bupul jitham ganu; ŋinena arinyanu nyaŋa luthi midhuŋw gwortal degen; a jitham ibije jiro shaahid gwiny. 40 Athanya doinya diladha diginy, danya uthi midhuŋw. 41 Nyi gwati gwuminyu mirejuŋw galo gwa liji no. 42 Abi nyi gwiliŋidhaje gwai darnu nyaŋa lati luthi uminyuŋw gwa Kalo dagalo no. 43 Nyi gwidhi jiriny jai ja Babo gwiny, nyilbi irini; ada gwiter gwimila jiriny jai juŋun, nyabi uminyi. 44 Nyaŋa luthi ŋoma luminyi akwai dina uthanya mirejuŋw galo dagalo gweta gweta, athanyabi bupo majdh gwina gwidhi di Kalo cucun no? 45 Athanya arnu nyi gwaji gwajiteje galo di Babo no; gweta gwo gwina gwajiteje galo; Muusa gwiro, gwina gwidhunijanya. 46 Ada nyaŋa lina limai uminyi Muusuŋw, nyaŋa liny uminyi ko; ŋinena uladhuŋw diginy. 47 Abi ada nyaŋa lati limuminyi jitham juŋun no, abi nyaŋa luminyi dhuŋuna dhiny akwai?
Yesu Ede Mano aza Adravoro te Cece Kala
1 Ono vosi, Yesu oyite Yerusalema ya ta karama mätu ro Yudai rota. 2 Loto dereŋwa timele ro Yerusalema ya kala cece aza orivoya ndiṛi nji be. Kala Ebere si äzite Betezata! 3 Lowa lidri adravoro ro amba orivoya u'duvoya ndiṛi yasi; miako'bai, ka'boi, ndi ciṛiciṛi'bai be! 5 Mano aza orivoya lau se a'dote adravoro ndroa na te 'butenätu fonjidriena. 6 Yesu ndre nda te u'duvoya lau, ago nda nite mano ana a'dote adravoro ndroa na te amba: ndi Yesu eji nda te ekye: “Mile ndi mi edene ya?”
7 Mano adravoro zatadrite ekye: “'Desi, ma 'diaza ako noŋwa ma o'bane cece ya ondro akanda gyi te owo; ondro ma ugu oŋga ocine kigye oko, 'diaza tona ŋga ci ṛo käti.” 8 Yesu atate ndäri ekye: “Miŋga kuru, miŋgyi para miro, ago nyaba.” 9 Ede mano ana te dori, nda ŋgyi para ndaro te, ago eto ugu abate.
Tase ono a'dote tu Sabata rosi, 10 ago drikaca'bai Yudai ro atate mano se edebe ana ri ekye: “Ono orivoya tu Sabata ro yi, ago orivoya taenji yi ota lomvo miri para miro uŋgyine Sabata si.”
11 Nda zatadrite ekye: “Mano se kede mabe atani märi para maro uŋgyine ago abane.”
12 Ànya ejiyi nda te ekye: “Mano se katabe miri ta ono oyene a'di owo ya?”
13 Oko mano se edebe ana ni Yesu ko nda 'bo a'di owo, tana lowa orivoya vose ana ya, ago Yesu anarute ndriŋwa.
14 Ono vosi, Yesu usu nda te Yekalu ya ago atate ekye: “Nyeri, ede mi te yauono, nye'be takozi oye ukyi ŋgakozi aza a'do 'da miri.”
15 'Dooko mano ana oyite ago ititate drikaca'bai Yudai ro ri anjioko Yesu ni 'dise kede nda be owo. 16 Ago ànya etoyi Yesu eza te, tana nda ye ŋgaede ono te tu Sabata rosi. 17 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Täpi maro ondoalo ka ugu losi oye, ago beṛo kpa märi losi oyene.”
18 Ata ono 'ba drikaca'bai Yudai ro ratate nda ufune; ko toto ta ota Sabata ro ufuna rota, oko tana nda atate ekye, Lu ni Täpi yi modo ro, ago ata ono si nda 'ba andivo ndaro te ojoojoro Lu be.
Drikaca Ŋgwa ro
19 Ago Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ma taŋgye iti ämiri; Ŋgwa ni ko ta aza oyene ta modo ndaro ro ronye; nda ka gialo tase nda ndre Täpi ndaro ka ugu oyena be oyena ayani. Tase Täpi kabe oyena, Ŋgwa ka kpa oyena ayani. 20 Tana Täpi lu Ŋgwa ago ka'da tase cini andivo ndaro kabe oyena te ndäri. Nda ka'dana ŋga azaka parandra 'da ndäri oyene ndrani ono drisi, ago ami cini nyà'dona 'da larolaro ro. 21 Kpa oso Täpi kabe avo lofo ago kabe adri ozo ànyari ronye, kpa oso inye Ŋgwa ka adri ozo ànya se nda kolebe ozone ànyari kai ri. 22 Ca Täpi pe vure 'diaza alo ro ko. Nda ozo drikaca ndra te Ŋgwa ndaro ri vure opeza, 23 ago vona cini oronayi Ŋgwa 'da kpa oso inye ànya kayi Täpi oro. Nda se koro Ŋgwa ko ro Täpi se kezo nda be ono ko.
24 “Ma ugu taŋgye iti ämiri nda se kabe ata maro erina ago ka taoma nda se kezo mabe ono ya ni adri äduako be, vure ndaro opene i'do, oko lävute ṛo nja ni odra yasi le adri ya. 25 Ma ugu taŋgye iti ämiri; tu kate eziikyi tu esa ṛote nja; se avo erina ata Ŋgwa Lu ro ro 'da, ago ànya se kabe erina ocinayi 'da adri ya. 26 Kpa oso inye oso Täpi andivo ni etovo adri ro ro kpa oso inye nda 'ba Ŋgwa te a'done etovo adri ro ro. 27 Ago nda ozotate Ŋgwa ri vure opene, tana nda orivoya Ŋgwa Lidri ro. 28 Nyà'do ko larolaro ro ta ono ta; tu kate eziikyi se avo cini erinayi ata ndaro 'da 29 ago efonayi 'da tesi ni 'budrii ànyaro yasi; ànya se yeyi takado te efonayi 'da ago orinayi 'da, ago ànya se yeyi takozi te efonayi 'da ago apena vurenayi 'da.
Tazevoedre ta Yesu rota
30 “Mäni ko ŋga aza oyene drikaca modo maro rosi; ma vureope toto oso Lu kabe itina märi ronye, ago vureope maro orivoya ŋgye, tana mojo kote tase malebe oyene ayani, oko toto tase nda se kezo mabe kolebe ayani.
31 “Ondro ka'do ma ta modo maro ro edre tase mabe atana äruna ko oso taŋgye ronye. 32 Oko 'diaza kpa orivoya se ka taedre ma ta, ago mäni ndi tase nda kabe atana ta maro ta orivoya endaro. 33 Yoane ni 'dise mìzo lazo'bai amiro be ndare owo, ago petate ta taŋgye rota, 34 beṛo ko märi tazevo lidri ro edrene ayani; ma tase ono atana gialo tana apa ami robe. 35 Yoane laba oso lamba se ka ugu lekobe ago ka ugu voeyibe ronye, ago tuna fere nyà'dote olebe ago riyä ro ŋgaeyi ndaro tana ro. 36 Oko ma tazevoedre be ta maro ta se kpa para ndrani tazevoedre se Yoane kedrebe ri; tase mabe oyena ono ni orivoya taoye se Täpi maro kozobe märi oyene owo, tase kwoi atate ta maro ta ago ka'da ndi anjioko Täpi ezo ma ni. 37 Ago Täpi, se kezo ma be, edre ta kpate ma ta, nyèri ata ndaro kote alona ago mìndre militi ndaro ko, 38 ago nyä̀ti lazo ndaro kote ya amiro ya, tana mìma kote nda se nda kezobe ono ya. 39 Nyà Taegyii tenyi; tana nyùsu amiro be nyùsuna adri äduako ni ànya yasi. Ago Taegyii gi kwoi ka ta maro ata! 40 Caoko mìle ko ikyine mare a'doza adri be.
41 “Mako ugu räṛu uṛi ni lidri rigyesi. 42 Oko mäni a'do ami lidri rote, ago mänite ami ŋgalu ako Lu ri ya amiro ya. 43 Mikyite drikaca Täpi maro robe oko mìru ma kote, caoko, ondro 'diaza kikyi drikaca modo ndaro robe mìruna nda ndi. 44 Mìle räṛu usune ni azi resi, nyòjo kote räṛu usune ni nda se orivoya toto ni Lu yi ono resi, 'dooko, mìnina omane ma ya eŋwanye ya? 45 Caoko, mìma ko mìkye, ma ni alo aza se kicuna ami 'da Täpi maro ri owo, Musa se mì'ba mi amiro be driigye, nda ni se kicuna ami 'da owo. 46 Ondro mìma ndi endaro Musa ya, nyà'dona ndi taoma be ma ya, tana nda egyitate ta maro ta. 47 Oko mìma be kote tase nda kegyibe ya ono, mìnina omane tase mabe atana ono ya eŋwanye ya?”