Mutha gwa Yasuuⓐ
1 Dina ma Yasuuⓐ abiŋi dhuŋuna ibidhe, alela calmiz jai juŋun almure gi dhibirtha dhina dhan Gidruun, dhina dhijina jinena, annuni ganu calmiz jai juŋun. 2 A Yahuudha ko, gwina gwugejina, ŋwuliŋa kaloŋa; ŋinena athin Yasuuⓐ ela calmiz jai juŋun. 3 Dina ma Yahuudha odha ejigur a jadham ja leleny la gusus a Farriisiyiin, alela mine ŋwamba ŋwai a iga yai a ŋidi ŋai ŋa ŋoŋor. 4 A Yasuuⓐ liŋa dhuŋuna peth dhina dhiladha dugun, ŋwutuya por, ŋwulaici, Nyaŋa libupo eiuŋw? 5 Alaicinu, Yasuuⓐ gwa Naas̱ira. Al Yasuuⓐ aicinu, Nyi gwiro. A Yahuudha ko, gwina gwugejina, gwidhunadhi lai. 6 A dina muŋwulaici, Nyi gwiro, alaura duro dai, alupidhini kwiyaŋ. 7 Ŋwulothaije galo manaŋ, ŋwulaici, Nyaŋa libupo eiuŋw? Alaicinu, Yasuuⓐ gwa Naas̱ira. 8 Al Yasuuⓐ aicinu, Nyi gwimajabiŋaijo, ŋajaici, Nyi gwiro. Ada nyaŋa liminyibupe, abricul lijo ibile alela dhai dhegen. 9 A dhuŋun dhaiuthi je ganu dhina dhabiŋuŋw, Gi liji lina lidhedhinyilo gwati gwiminyidhudhiye gwetipo no. 10 A Simⓐaan Buṯrus uthi kalala, ŋwuwal, ŋwugimiri gadham ga kweleny gwa gusus, ŋwura kuni galo ga dhoi dhina dhiro dhiŋir. A jiriny ja gadham jan Malkhus. 11 Abi Yasuuⓐ abiŋaijo Buṯrusuŋw, ŋwaici, Wurejo kalala kuli; finjaan gwina gwiminy Babo gwiny dhedha, gwati gwinyiye na? 12 A ejigur a komandaan a jadham ja Yahuud mutha Yasuuⓐuŋw, alliguke. 13 Alodhadha kwereny di H̱annaan, ŋinena ruŋw gwunen gwa Gayaafa, gwina gwiro kweleny gwa gusus gidhila ibige. 14 A Gayaafa gwiro gwina gwimurejo Yahuud juriya ganu, ŋwarnu, Aram kwiji gweta gwaieijo lijo peth.
Buṯrus gwidoinyo Yasuuⓐuŋw
15 A Simⓐaan Buṯrus a thilmiz dhiter dheta gwujani Yasuuⓐuŋw; a kweleny gwa gusus liŋa thilmiz ibidhe, aluni Yasuuⓐ ŋalai gi hosh ya dunu gwa kweleny gwa gusus. 16 Abi Buṯrus dhuna kour por. A thilmiz dhiter tuya dhina dhiliŋidhi kweleny gwa gusus, ŋwabiŋaijo gwina gwethadho our, ŋwunija Buṯrusuŋw. 17 A ŋera ŋina ŋethadho our ŋwabiŋaijo Buṯrusuŋw, ŋwaici, Ŋa ko gwati gwiro thilmiz dheta dha kwiji ibigwa na? Ŋwarnu, Nyi gwutu no. 18 A jine a jadham jidhunadhi mine, alije dimuje iga ŋwura ŋwai ŋwa dure; ŋinena jilo karun; aldhuna Buṯrus ŋalai, alenaije. 19 A kweleny gwa gusus othaije Yasuuⓐuŋw galo calmiz jai juŋun taⓐliim dhai dhuŋun ko. 20 A Yasuuⓐ aicinu, Nyi gwathabiŋi dhuŋuna galo ditir gi liji la gidhila; athiny alimiye gi majmaⓐ gigina, nyalimiye gi hekal kalo gina gathin Yahuud ela gigina, athinyabiŋu dhuŋuna dheda girimu no. 21 Kworaŋ nyibi othaije galo? Othaijilo galo lina liminyi diŋini aŋ gwabiŋaijinyilo; aŋadhilo, lo liliŋidhi dhuŋuna dhina dhiminyi abiŋi. 22 Dina muŋwabiŋi minoŋ, a gadham geta gina gidhunudhi ŋwumiri Yasuuⓐuŋw kirke gai, ŋwaici, Kworaŋ ŋa babiŋaijo kwelenya gwa gusus minoŋ? 23 A Yasuuⓐ aicinu, Ada nyi gwimabiŋi dhuŋuna dheta dhike, aŋajiny dhina dhike; abi ada dhimiŋir, nyibi mireje aŋa? 24 A H̱annaan ukeje Yasuuⓐuŋw gwigukinu di Gayaafa gwina gwiro kweleny gwa gusus. 25 A Simⓐaan Buṯrus je didhuna ŋwenaije, alabiŋaijo, alaici, Ŋa ko gwati gwiro gweta gwa calmiz juŋun na? Ŋwubi ŋiŋirini, ŋwarnu, Nyi gwutu no. 26 A gine geta ga kweleny gwa gusus, gina giro geta ga kwijiŋa gwina gwurudhi Buṯrus kuni galo, ŋwaici, Nyi gwati gwaŋadhaŋa gi jinena ganu ŋeda gwai na? 27 A Buṯrus ubirini manaŋ; an lugugure ora ganu.
Yasuuⓐ gwijo gi je ganu ja Biilaaṯus, gwina gwiro mudiir gwa Ruumiya
28 Alodha Yasuuⓐuŋw di Gayaafa, algwela Daar al Waaliya; a kalo giro ro bigunu; a liji lina ludhi Yasuuⓐuŋw, athil ludhi Daar al Waaliya no, lati lara laro ŋirle no, albari leny Ŋidwa ŋa dh’Abrico. 29 A Biilaaṯus tuya degen, ŋwulaici, Nyaŋa ludhudhi kwijo ibigwa kaŋ? 30 Alabiŋaijo, alaici, Ada gwati gwirii kwiji gwike no, gwati gwanai odhadha duguŋa no. 31 Al Biilaaṯus aicinu, Apul, nyakimiye gi dhuŋun dha naamuus gwalo. A Yahuud aicinu, Gwati gwiŋir gi dhuŋun dhuri dana rinya kwijo no. 32 Di dhuŋun meadhe dhina dhar dhai Yasuuⓐ gi dhuŋun dha dhai gwuŋun akwai gwaji gwai. 33 A Biilaaṯus uni Daar al Waaliya manaŋ, ŋwurnie Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Ŋa gwiro Malik gwa Yahuud a? 34 A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwabiŋu dhuŋuna ibidha gwiren a? i liji liter labiŋaijaŋa nyi gwai. 35 A Biilaaṯus aicinu, Nyi gwiro Yahuudi a? Liji luŋa a leleny la gusus ludhadhaŋa diginy aŋ gwapaŋa? 36 A Yasuuⓐ aicinu, Ŋeleny ŋiny ŋati ŋa gidhila ibiga no; ada ŋeleny ŋiny ŋirii ŋa gidhila ibiga, a jadham jiny jinyii upijo ŋoŋora, a nyi gwati gwai udhudhini gi Yahuud; ŋinena athi ŋeleny ŋiny rui ŋa mina no. 37 A Biilaaṯus abiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwiro malik a? A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwabiŋu darnu nyi gwiro malik. Gi dhuŋun ibidha nyi gwiliŋinu, a gi dhuŋun ibidha nyiladha kidhila, nyiro shaahid gi dhuŋun dhina dhiro titiganu. Peth lina luminyu dhuŋuna dhina dhiro titiganu lathidiŋini gwula gwiny. 38 A Biilaaṯus aicinu, Aŋ bigwiro dhuŋun dhina dhiro titiganu? Dina muŋwabiŋi dhuŋuna ibidha, ŋwutuya gi Yahuud manaŋ, ŋwulaicinu, Nyi gwati gwibujo dhuŋuna dhetipo dhike dugun no. 39 Nyaŋa luthi dhuŋuna dheta dhina dhathanya apai jidhileo peth, dhathajil gududhijo kwijo gweta galo gi lamun la Ŋidwa ŋa dh’Abrico. Nyaŋa lara nyi gwajigudejo Malik galo gwa Yahuud a? 40 Aluruni gwula manaŋ peth, alarnu, Kwiji ibigwa gwutu no, abi Baaraabaas. A Baaraabaas gwiro gweta gwina gwiro gwijigwor.
Uru Yesu ro
(Matayo 26:47-56Marako 14:43-50Luka 22:47-53)
1 Mätu ono oyena Yesu ri vosi oko, nda oyite taeri'bai ndaro be goloŋwa Kidrona tasi. Ämvu orivoya vo ana ya, ago Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite kigye. 2 Yuda, driozo'ba ni vo ana ṛote, tana tuna amba Yesu dro'berute lau taeri'bai ndaro be. 3 Ago Yuda oyite ämvu ana ya, ru gboko kyila'bai Roma'bai rote nda be, ago rukä vookwa'bai Yekalu ro se kohanii 'desi ndi Parusii be zoyite; ànya toyiyi lakaza kyila ro ago ruyi lamba te ndi gala be. 4 Yesu ni ŋga cini se ka oyebe a'done ndäri ṛote, 'dooko nda efote mileya ago eji ànya te ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?”
5 Ànya zayitadrite ekye: “Yesu Nazareta ro.”
Yesu atate ekye: “Ma ni nda owo.”
Yuda, driozo'ba, edrevoya lau ànya be. 6 Ondro Yesu katate ànyari ekye: “Ma ni nda owo” oko, ànya shwete kovole ago 'deyite gyini dri. 7 Yesu eji ànya te kpa to'di ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?”
Ànya atate ekye: “Yesu Nazareta ro.”
8 Yesu atate ànyari ekye: “Miti ta ṛote nja ämiri makye ma ni nda owo. Ondro, ka'do nyà ugu ma uṛi, mì'ba azaka se kwoi koyi.” ( 9 Nda ata ta ono te tana tase nda katabe ka'do robe endaro se ekye: “Täpi! Mije aza alo ànya se nyozobe märi ono ro kote.”)
10 Simona Petero, se ṛo bando be ana, eŋgye anya te ago ga ruindu'ba Kohani Fopara rote ga bi ndaro drígwo yasi te ätu. Ävuru ruindu'ba ana ro Maluku. 11 Yesu atate Petero ri ekye: “Miso bando miro kovole vona ya! Inye'do nyusu miro be ṛo ko märi kofo ruezaro se Täpi maro kozobe märi ono umvune ya?”
Yesu Ana Kandra
12 'Dooko kyila'bai Roma'ba ro ndi dri'ba ànyaro ota ozo robe ndi vookwa'bai Yudai robe ruyi Yesu te, embeyi nda te, 13 ago uguyi nda te käti Ana re. Nda ni ambago Kayafa ro, se ni Kohani Fopara yi ndroa ana si. 14 Ono ni Kayafa se edretabe drikaca'bai Yudai ro ri ekye ṛo orivoya kadopara beṛo 'di alo ri odrane lidri cini ta owo.
Petero Gakala Yesu rote
(Matayo 26:69-70Marako 14:66-68Luka 22:55-57)
15 Simona Petero ndi taeri'ba aza be sote Yesu vo. Taeri'ba se aza ana Kohani Fopara ni ṛote kado, ago nda cite Yesu be goko zo Kohani Fopara ro roya, 16 'dooko Petero rite tesi dereŋwa kala. 'Dooko taeri'ba se aza uniuniro Kohani Fopara ri ana gofote tesi, atate ŋguti se dereŋwa kala ana ri, ago oloci Petero te goro ya. 17 Ŋguti se dereŋwa kala ana atate Petero ri ekye: “Mi ṛo ko kpa alo aza taeri'bai mano ono ro owo ya?”
Petero zatadrite ekye: “Hwa, ma i'do.”
18 Ki'dwe i'dwe tawi, ago ruindu'bai ndi vookwa'bai be leruyi asi te iṛi si ago edreyite gbikyi lomvoigye, kayi ugu asi owi. Ago Petero oyite ago edrete ànya re, ka ugu asi owi.
Kohani Fopara Eji Yesu te
(Matayo 26:59-66Marako 14:55-64Luka 22:66-71)
19 Kohani Fopara eji Yesu te ta taeri'bai ndaro rota ago ta ŋgaemba ndaro rota. 20 Yesu zatadrite ekye: “Ondoalo matate ṛo miamba ya 'dicini ri, ŋgaemba cini maro ayete ṛo zoitaeriro yasi ago Yekalu ya, vose lidri cini ka kalaoto kigye ya. Mata ta aza alona ko ndrwiro. 21 Nya ma eji etaya? Nyeji lidri se keri ta maro be. Nyeji ànya tase mitibe ànyari ta; ànya niyi tase matabe te.”
22 Ondro Yesu katate nonye oko, alo aza vookwa'bai ro lau ana ca nda te ago atate ekye: “Mi'de be atane Kohani Fopara ri nonye etaya?”
23 Yesu zatadrite ekye: “Ondro ka'do mata ta aza te koziro, nyiti tana 'dicini noŋwa ono ri tana 'do e'diyi. Oko ondro tase matabe ono ndi taŋgye yi, mi'bi ma te etaya?”
24 'Dooko Ana zo nda te embeembero, Kayafa Kohani Fopara re.
Petero Gakala Yesu ro Kpate To'di
(Matayo 26:71-75Marako 14:69-72Luka 22:58-62)
25 Petero dri edrevoya lau ugu asi owivoya oko, 'di azaka atate ndäri ekye: “Mi ṛo ko kpa alo aza taeri'bai mano ono ro owo ya?” Oko Petero gakalate atate ekye: “Hwa, ma i'do.”
26 Alo aza ruindu'ba Kohani Fopara ro ro, diri mano se Petero koga bi na be ätu ana ro, ata ṛo ṛeṛe ejitate ekye: “Inye'do mandre mi ṛo ko nda be ämvu ya ya?”
27 Petero atate kpa to'di ekye: “Hwa.” Ago dori gogo pete.
Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Marako 15:1-5Luka 23:1-5)
28 Ṛo kyenoŋboci kyenonosi oko äru Yesu teni zo Kayafa ro yasi ugute zo'desi miri ro wari'ba roya. Drikaca'bai Yudai ro ciyi kote zo'desi miri roya, tana ànya leyite andivo ànyaro o'bane wäṛiro la'bi voro, ta ŋgaonya karama Lävu Odra ro ro onyana rota. 29 Ago Pilato fote tesi ànya re ago ejitate ekye: “Nyà mano ono kicu ta e'di roya?”
30 Ànya zayitadrite ekye: “Aba mä̀nina ṛo ko nda ezine mire ondro aba nda koye ŋgakozi ko owo.”
31 Pilato atate ànyari ekye: “Ka'do inye andivo amiro mìru nda ago mìye vure ndaro ota amiro voro.”
Ànya zayitadrite ekye: “Ale ko ämäri 'diaza ufune.” 32 (Ono a'dote tana ko'ba tase Yesu katabe se nda kaka'da ta odra se nda ka oyebe odrane sina ana ro robe endaro.)
33 Pilato gocite zo'desi miri roya ago zi Yesu te, nda eji nda te ekye: “Mi orivoya 'Bädri'ba Yudai roya?” 34 Yesu zatadrite ekye: “Taeji ono gini miro kode 'di azaka iti ta ni miri ta maro ta ya?”
35 Pilato zatadrite ekye: “Nyusu miro be ma orivoya Yuda yi ya? Lidri modo miro ro ndi kohanii 'desi be ozoyi mi ni märi. Miye e'diyi ya?”
36 Yesu atate ekye: “Miri 'bädri'ba maro ro a'do ko 'bädri ono ro; ondro aba miri 'bädri'ba maro ro ka'do gwo 'bädri ono ro, oso'bai mavo oyenayi kyila ndi ma lagaza ni ma ozovoya drikaca'bai Yudai ro ri. Caoko, Hwa, miri 'bädri'ba maro ro a'do ko noŋwa!”
37 Ago Pilato eji nda te ekye: “Mi orivoya 'bädri'ba yi ya?”
Yesu zatadrite ekye: “Nyata te ŋgye mikye ma orivoya 'bädri'ba yi. Äti ma te ago mikyite 'bädri ono ya ta alo ono ta, ta taŋgye ro atane. Nda se kabe a'do taŋgye ro ka ta maro erina.”
38 Pilato ejitate ekye: “Taŋgye e'diyi ya?”
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-31Marako 15:6-20Luka 23:13-25)
'Dooko Pilato gofote tesi lidri re ago atate ànyari ekye: “Mäni kote ta aza usune nda koziza. 39 Oko oso ta la'bi amiro ro ronye, ondoalo ma kamba'ba onji ämiri tu karama Lävu Odra ro rosi. Inye'do mile märi 'Bädri'ba Yudai ro onjine ämiri ya?”
40 Ànya zayitadri ndaro te otre si ekye: “Hwa, ko nda! Màle Baraba!” (Baraba orivoya ŋgatopa'ba yi.)