Maryam gwa Betⓐanya gwibulujo Yasuuⓐuŋw ŋela ŋwora nono
1 Ŋwamun nyiril kwereny nanaŋ Ŋidwa ŋa dh’Abrico ŋat ŋijo no, a Yasuuⓐ ela Betⓐanya, kalo gina gijina Liⓐaazar gwina gwaio, gwina gwidireyuŋw dai. 2 Alligitijo ŋida ŋa dheny keraga; a Martha je dapai ŋiro; abi Liⓐaazar ro gweta degen gwina gwijaijo tharabeza galo. 3 A Maryam apa ŋela ŋina ŋiro gwudhurul gwar roṯl gweta, a luro luŋun liro gwarush gwoinyadho, ŋwulbuluje Yasuuⓐuŋw ŋwora nono, ŋwudamire ŋwora ŋwuŋun uru yai; a dunu ame galo gwudhurula gwa ŋela. 4 Abi Yahuudha al Iskharyuuṯi, gwina gwiro thilmiz dheta dhuŋun, gwina gwiro ŋari ŋa Simⓐaan, gwina gwaji gwuŋwunugejiye, arnu, 5 Kworaŋ athibi ŋela ibiŋa ŋina ŋiro gwudhurul ilinu jinia die‐a‐nus̱s̱, aldhedhini lijo lina lati luthi ŋida no? 6 Gwaro minoŋ, ŋinena athuŋwuminyu lijo lina lati luthi ŋida no, abi ŋinena ruŋw gwuram, ŋwuthi ŋilgu, athuŋwun enya. 7 A Yasuuⓐ arnu, Abricul; gwimageta ŋela ibiŋa momaŋ gi lamun liny ladhi gwuricini. 8 Abi liji lina lati luthi ŋida no lathanyalije gigina; abi alŋa lati lathije gigina no. 9 A Yahuud loinyadho liŋa darnu gwo mine, athilidhi daŋa Yasuuⓐuŋw dogo no, albari laŋa Liⓐaazaruŋw ko, gwina gwidireyuŋw dai. 10 Abi leleny la gusus abiŋaijiye alari larinya Liⓐaazaruŋw ko. 11 Gi dhuŋun dhuŋun a Yahuud loinyadho alela, aluminyi Yasuuⓐuŋw.
Yasuuⓐ gwudhi Urushaliim gwiro ŋinena gweta gwina gwidhinyu lijo kalo ga ŋoŋor
12 A bigunu liji loinyadho lina liludhi ŋidwa, a maldiŋini darnu Yasuuⓐ gwa gwiludhi Urushaliim, 13 alapai durna da nyida, alela, alari gwalibudhe, alure gwula, alarnu, Us̱anna; gwiŋir dhugore gwina gwiro Malik gwa Israayiil gwina gwidhi firiny jai ja Kweleny. 14 A dina ma Yasuuⓐ buje ŋurigaŋa ŋeta ŋina ŋogaŋ, ŋwunalalaŋ; gwiro ŋinena ulinuŋwuna, 15 Athanya dhenyo no, ŋera ŋai ŋa S̱aahyuun; aŋadhi, malik gwuŋa gwa gwidhi ŋari alaŋ ŋa ŋurigaŋ. 16 Dhuŋun ibidha dhati dhiliŋidhi calmiz juŋun kwereny no; abi maji ma Yasuuⓐ majidhini alaŋidhini darnu dhuŋun ibidha dhuludhinu dugun, alupijo dhuŋuna ibidha. 17 A liji lina lijilai dina muŋwurnie Liⓐaazaruŋw gi dhel ganu, ŋwudireya dai, liro shuhuud. 18 Gi dhuŋun ibidha albudhe liji lai ko, ŋinena diŋinilo darnu gwapo ŋiro ibiŋa ŋina ŋipiŋipa. 19 A Farriisiyiin abiŋaijiye alarnu, Aŋadhul, gwati gwidhinyana no. Aŋadhul, gwima liji la gidhila gwuje.
Bupe gwa Yuunaaniyiin
20 A Yuunaaniyiin coŋ je lina liludhi liji lai liter dorthadha gi ŋidwa. 21 A ŋediŋa ela di Fiilibbus, gwina gwa Bets̱aida gwa Jaliil, alothaije galo, alaici, Kweleny gwai, anaŋa lara laŋa Yasuuⓐuŋw. 22 A Fiilibbus ila ŋwabiŋaijo Andaraawusuŋw; a Andaraawusŋa Fiilibbus gwai abiŋaijo Yasuuⓐuŋw. 23 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Saaⓐa jimila jadhi jai Ŋari ŋa liji majidhini. 24 Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Ada lon lati limide kwiyaŋ ŋwai no, laje cucun; abi ada limai, luthi je joinyadho. 25 Gwina gwathuminyi midhuŋw gwuŋun gwaji gwuŋwdhudhie; a gwina gwathidoinya midhuŋw gwuŋun kidhila ibiga gwaji gwuŋwdima di midhe gwortal. 26 Ada kwiji gweta gwiminyupijo ŋiro, abrico nyi gwuje; a kalo gina ginyinje, gan gadham giny je ko; ada kwiji gweta gwiminyupijo ŋiro, ŋeda gwa Babo gwiny neye. 27 Nyi gwa gwike dhugore ŋinena; a nyi gwarakwai? Babo, gileyiny gi saaⓐa ibija. Abi gi dhuŋun ibidha nyi gwiludhi gi saaⓐa ibija. 28 Babo, majidho jiriny juŋa. A gwulo ula Sama, ŋwarnu, Jiminyil majidhe, a jaji jinyil majidhe manaŋ. 29 A liji lina lidhunadhi aldiŋini, alarnu lirainy limirinu ganu; a liter arnu, Gwabiŋaijo malaak. 30 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Gwulo ibigwa gwati gwiludhi diginy no, ŋwubeladha dagalo. 31 Ŋinena ro ẖukm gwa gidhila ibiga; a ŋinena a dhaji kweleny gwa gidhila ibiga guthini por. 32 A nyi, i ada nyi gwimadirini kwiyaŋ, a nyi gwaji gwodha lijo peth diginy. 33 Gwabiŋu minoŋ duŋwulaŋajo darnu gwaji gwai akwai. 34 A liji aicinu, Anaŋa lidiŋinu gi naamuus darnu al Masiiẖ gwathije gwortal; kworaŋ ŋa barnu Ŋari ŋa liji ŋaji ŋadirini? Ei bigwiro Ŋari ŋa liji? 35 Al Yasuuⓐ aicinu, Ŋinena nanaŋ gwitiny fure gwa gwijajina ganu. Idhidhul galo ŋinena uthanya fure, dathathanya abrico girim gajin eladha alaŋ no; a gwina gwelila galo kirim gwati gwaliŋa kaloŋa gina giludhuŋwuna no. 36 Ŋinena nanaŋ uthanya fure, uminyul fure, danyaro keleŋa ga fure. Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna ibidha, ŋwela, ŋwugilibini degen.
Liji la Yahuudiiya lina lati luminyu no, abi calmiz coŋ uminyi nyim
37 Abi lathuŋwulupijo ŋiro ŋoinyadho ŋina ŋipiŋipa gi je ganu jegen, athil buminyu no. 38 Di dhuŋun uthi je ganu dhina dhari dhai nebi Ishaⓐya dhina dhabiŋuŋw, ŋwarnu, Kweleny, ei gwimuminyi dhuŋuna dhuri? a dhoi dha Kweleny dhimaŋini dei? 39 Gi dhuŋun ibidha al lati luthi ŋoma luminyi no, ŋinena arna Ishaⓐya manaŋ, 40 Limuŋwulrimeye gi je, ŋwulbiriye dugore degen; dathildaŋudhi galo je jai jegen no, athi dugor degen liŋidhi no, alurla dugore galo degen, linyil iŋiriye nono. 41 Dhuŋun ibidha dhara dhai Ishaⓐya, dina aŋadhuŋw majdh gwuŋun, ŋwunabiŋa. 42 Abi leleny loinyadho ko uminyi ŋeduŋw; abi gi dhuŋun dha Farriisiyiin athil tejo galo no, athil lari lal Farriisiyiin teye majmaⓐ no. 43 Ŋinena uminyilo majdh gwa liji gwoinyadhanu gi majdh gwa Kalo.
Dhuŋun dhitiny gi taⓐliim dha Yasuuⓐ
44 A Yasuuⓐ urnie, ŋwarnu, Gwina gwuminyi, gwati gwinyuminyi no, ŋwubuminyi ŋeduŋw gwina gwukejiny. 45 A gwina gwinyaŋa, gwaŋa ŋeduŋw gwina gwukejiny. 46 Nyi gwidhi gwiro fure gwadhi gidhila, a gweda gwina gwinyuminyi gwati gwaje kirim no. 47 Ada kwiji gweda gwimadiŋini dhuŋuna dhiny, athuŋw buminyu no, gwati gwinyakimiye no; ŋinena athinyiludhi dakimiye lijo la gidhila no, abi dinyi gilaŋiye lijo la gidhila. 48 Gwina gwiny irini, a ŋwudoinya dhuŋuna dhiny, gwuthi gweta gwa dhakimiye; dhuŋun dhina dhabiŋiny dhai dhiro dheta dheta dhina dhaji dhakimiye gi lamun lina laji lamra. 49 Nyi gwati gwabiŋu gwiren no; abi Babo gwina gwukejiny gwidhedhiny amr, aŋ gwiro gwina gwinyi gware, a gwina gwinyi gwabiŋi. 50 A nyiliŋa darnu amr gwuŋun gwiro gwadhi midhe gwortal; a dhuŋun dhina dhabiŋiny dhiro ŋinena abiŋaijinyina Babo, a minoŋ nyi gwabiŋi.
Ada Ido te Yesu Dri Betaniya ya
(Matayo 26:6-13Marako 14:3-9)
1 U'du njidrialo teinye Karama Lävu Odra ro ri esaako oko, Yesu oyite Betaniya ya, 'ba Lazara, mano se nda adribe ni avo yasi ana roya. 2 Ànya edeyi ŋgaonya tandrwedri rote lau ndäri, se Marata induru teni; Lazara ni alo aza ànya se koriyibe tara'biza lomvo Yesu be kai ro owo. 3 'Dooko Maria ru kuru ŋga ŋgutruro se lagyena amba ana rote se edete cu ni nareda yasi, ndrite pa Yesu ro yasi, ago yo ànya te drikyiri anyaro si. Tägyi ndeṛindeṛiro ŋgaŋgutruro ro nde ya zo rote kpeye. 4 Alo aza taeri'bai Yesu ro ro, Yuda Isekariota; se ka oyebe ni drí ndaro ozone ana atate ekye: 5 “Tana e'di aba agye ŋgaŋgutruro ono ko mo'di kaci kama nätu si ago parata na ozo robe ati'bai ri niya?” 6 Nda ata ta ono te, ko ekye nda ti ta ati'bai rote, oko tana nda kugu yi. Nda ŋgyi gbolo parata rote ago ka andivo ndaro opana ni kigyesi.
7 Oko Yesu atate ekye: “Nye'be anya iṛe! Mi'ba anya koye ŋgase anya be sina ta tu ma osero rota. 8 Nyà'dona ondoalo lidri ati'bai robe ami lako, oko nyà'dona ko ondoalo ma be.”
Taäyi Lazara Lomvo
9 Oti lidri ro amba keriyi tate ekye, Yesu orivoya Betaniya ya oko, ànya oyite lau, ko toto ta Yesu rota oko kpa Lazara ondrene, se Yesu kadribe ni avo yasi ana. 10 Ago kohanii 'desi rayitate kpa Lazara ufune, 11 tana ta ndaro si amba Yudai ro kayite ànya ogazo ago kayite taoma Yesu ya.
Eci Yesu ro Riyä 'Desi si Yerusalema ya
(Matayo 21:1-11Marako 11:1-11Luka 19:28-40)
12 Tu kinjo si oko lowa amba se ikyibe Karama Lävu Odra ro roya eriyitate ekye Yesu kate ikyi Yerusalema ya. 13 Ago ànya ŋgoyi gwoṛi ice okyi ro rote ago foyite tesi dri ndaro utune, uguyi totrete ekye: “Nyäräṛu Lu! Lu käṛu nda se kabe ikyi ävuru Opi roya! Lu käṛu 'Bädri'ba Yisaraele ro!”
14 Yesu usu doŋgyi te ago rite driigye mute sina, oso se taegyi katabe ronye ekye:
15 “Nya'do ko turi ro, lidri Yerusalema ro!
Mìndre 'bädri'ba amiro kate ikyi,
kezi imu doŋgyi ombato'diro dri.”
16 Sedri käti, taeri'bai ndaro niyi ta ono ko; oko ondro eŋga Yesu te 'desi ya oko, tana egate ànya dri anjioko taegyi ata ono ṛo ta ndaro ta ago anjioko ànya yeyi ta ono te ta ndaro ta.
17 Lidri se a'dobe Yesu be tuse nda kuzi Lazara teni 'budri yasi ago adri nda teni avo yasi ana itiyi tase ka'dobe ana te. 18 Ono ni tase lowa 'debe drî ndaro utune owo; tana ànya eriyite nda ye talaro ro ono ni. 19 'Dooko Parusii atate azi ri ekye: “Mìndre kadri, takado aza efo ko cu ämäri. Mìndre, 'bädri cini kate ugu oso nda vo!”
Girikii Azaka ka Yesu Uṛi
20 Rukä Girikii ro orivoya ànya se koyiyibe Yerusalema ya mätune tu Karama Lävu Odra ro rosi ana lako. 21 Ànya oyiyite Filipo re (nda se ni Betesaida Galilaya ya yasi) ago atayite ekye: “'Desi, màle Yesu ondrene.”
22 Filipo oyite ago iti tana te Andarea ri, ago ànya riti oyiyite ago itiyi tana te Yesu ri. 23 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Tu esate yauono Ŋgwa Lidri ro oroza ndra. 24 Ma ugu taŋgye iti ämiri; keci kyifo ro orina ndi iṛe keci alo ro e'be gialo arina lutu gyini ya ago odrana lutu. Ago ondro kodrate oko, owana keci ndi amba. 25 Nda se kabe adri modo ndaro ro lu ijena 'da; nda se yana kabe oso adri ndaro lomvo 'bädri ono ya ätina anya ndi le adri äduako ya. 26 Nda se kolebe ruindune märi beṛo osone mavo, tana ruindu'ba maro orina 'da mabe vose mabe kigye ya. Ago Täpi maro orona 'dise kabe ruindu märi 'da.
Yesu Ata ta Odra Ndaro rote
27 “Yauono ya maro ka loŋga; ago matana makye e'di ya? Matana te makye: ‘Täpi mi'ba tu ono kikyi ko märi ya?’ Hwa, oko 'doni tase ma'debe ikyine tana ro owo; tana moyi robe tu ruezaro ono yasi. 28 Täpi nyezi taoro ävuru miro ri!”
'Dooko ata ta teni vo'buyakuru yasi ekye: “Mezi taoro te rigye, ago mayena kpa ndi to'di inye.”
29 Lowa se kedrebe ana eri atate, ago rukä ànyaro ata tana te ekye, 'bu hwe ni, ago azakana ekye, “Malaika atani ndäri!”
30 Oko Yesu atate ànyari ekye: “Ata se atabe ono ko ta maro ta, oko ta amiro ta. 31 Yauono tu esate vure 'bädri ono ro opeza, yauono miri'ba 'bädri ono ro avona 'da. 32 Ondro eŋga ma te kuru ni gyinidri oko, mesena lidri cini 'da märi.” ( 33 Ta ono ata si nda ka'da odra se nda koyebe ruezane ono tana te.)
34 Lowa zatadrite ekye: “Ota amaro ititabe ämäri ekye Mesiya orina 'da äduako. Oko, mi'de gwo atane mikye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru eŋwanye ya? Ŋgwa se Lidri ro ono a'di owo ya?”
35 Yesu zatadrite ekye: “Ŋgaeyi a'dona 'da ami lako tuna fere. Ami dri ŋgaeyi be ono nyùgu aba ri liti amiro ya, tana ukyi vouni ota ami 'da; tana nda se kabe aba vouni yasi ni vose nda ka ugu oyi kigye ko. 36 Mìma ŋgaeyi ya, 'dooko, ami dri ṛo anya be, tana nyà'do robe lidri ŋgaeyi ro.”
Taomaako Lidri ro
Ta ono atana Yesu ri vosi oko, nda oyite ago da'do andivo ndaro teni ànyari. 37 Nda ye talaro ro ca amba ànya milesi oko, ànya mayi kote nda ya, 38 tana tase nebi Yesaya katabe 'do ka'do robe ŋgye se ekye:
“Opi, a'di ma ni lazo se mìtibe ono ya ya?
Opi ka'da mbara ndaro te a'di riya?”
39 Ago ta'doro ànya te mbaraako taomane, tana Yesaya ata kpate ekye:
40 “Lu ini mi ànyaro te ago
se tauni drî ànyaro rote,
tana mi ànyaro ka'do robe voondreako,
ago drî ànyaro ka'do robe tauniako,
ukyi ànya egoyi 'da mare,
märi ànya edene.”
41 Yesaya ata ta ono te tana nda ndre 'desi Yesu rote ago atate ta ndaro ta.
42 Caoko, drikaca'bai amba Yudai ro mayitate Yesu ya, oko ta Parusii rota ànya atayi tana kote ŋbelero, ukyi äsi ànya 'da tesi ni zotaeriro yasi. 43 Ànya luyi räṛu ni lidri resi te ndrani räṛu ni Lu resi ri.
Vureope Ata Yesu rosi
44 Yesu atate ṛeṛe ekye: “Nda se kabe taoma ma ya ka ko toto taoma ma ya ayani oko kpa nda se kezo mabe ono ya. 45 Nda se kabe ma ondre ka kpa nda se kezo mabe ono ondre. 46 Mikyite 'bädri ya ŋgaeyi ro, tana vona se cini kabe taoma ma ya beṛo ko orine vouni ya.
47 “Ondro 'diaza keri lazo maro te oko koro anya kote, mape vure ndaro ko. Mikyite, ko vure 'bädri ro opene, oko anya opane ayani. 48 Nda se kabe ma ogazo ago kuru lazo maro ko nda 'diaza be se opena vure ndaro 'da. Ata se matabe opena vure ndaro 'da tu äduro si! 49 Ono orivoya ta endaro yi, tana mata kote drikaca ma modo rosi, oko Täpi se kezo mabe ta ma ni tase beṛo atane ago opene 'do opene. 50 Ago mäni ndi ota ndaro kani adri äduako ozo. Tase mabe atana, kpani, tase Täpi kitibe märi atane owo.”