Buulus gi Maliiṯa
1 A dina mal gilaŋ peth, alliŋa darnu jaziira jiro jina jan Maliiṯa. 2 Ji liji la len ibila gitijo dhuŋuna dhina dhiŋir dhoinyadho; jil mira peth, a jimujijo iga, ŋinena nu kau, a kalo jile. 3 A Buulus wurteje dure liduŋw ŋwulgeta kiga, a lodhor tuya dina ma iga buye, ŋwumitadhe dhoi nono dhuŋun. 4 A dina ma liji la len ibila aŋa kwoiny ibigwa gwina gwike gi dhoi dhuŋun, alabiŋaijiye gweta gweta degen ganu alarnu, Aram kwiji ibigwa gwirinyio dhimar, ŋinena gilaŋinuŋw gi baẖr, gwati gwa dhuŋun dhina dhidhunu galo abrico duŋwmidhe no. 5 Ŋwubi dhudhire dhoi dhuŋun a kowaŋ ida kiga, athuŋw umii ŋiya no. 6 Abi ŋediŋa arnu gwaji gwa mi, i gwan ida ganu gwai; abi dina mal teje je gwortal, athil aŋudhi dhuŋuna dheda dugun dhina dhumeyo ŋiya no, alurle dhuŋuna galo, alarnu ŋeda gwiro kalo geta. 7 Diruiny dijo kalo ibige da kweleny gwa jaziira, gwina gwan Buubliyuus; gwina gwimijuminyi, jigeta ŋirin ŋwamun thiril dhuŋun dhai dhuŋun dhina dhiŋir. 8 A babo gwa Buubliyuus umi ẖumma ŋwiyaŋ ŋina; a Buulus uni dugun, ŋwabiŋaijo Kaloŋa, ŋwungeta dhoi alaŋ, ŋwiŋiriye nono. 9 A dina ma dhuŋun ibidha uthi je ganu, a liji liter ila ko lina luthi gumiye la jaziira, aliŋirini nono. 10 Ji liji ibila neye neye gwai gwoinyadho; a dina manela, jilgitijo ŋida peth ŋina ŋibupanalo gi felluuka ganu.
Alela manaŋ felluuka gwai gi Ruumiya
11 A dina ma luwa ro thiril anela felluuka gwai gwa Iskandariiya, gwina gwuthi ⓐalaama kwereny gwina gwan Al Jauwaza, gwina gwijo jaziira ŋwamun ŋwa ko. 12 Anobani gi Siraakuusa, anajalo mine ŋwamun thiril. 13 A mine anurle galo anobani gi Riiqiyuun; a ma lamun letipo erna a karun ga januub are, a gi lamun lina liro nimra ram anobani gi Buuṯiyuuli. 14 Kalo gina gibujanana limega, jilbupe dana jalo degen ŋwamun kworoŋo‐thiril; a minoŋ anobani gi Ruumiya. 15 A mine dina ma limega diŋini dhuŋuna dhan anaŋa, alila danalbudhe gi Fuurun Abbiyuus a Thalata al H̱awaanit. A dina mal Buulus aŋa, ŋwaici Kaloŋa shukran, ŋwubur nono. 16 A dina manobani gi Ruumiya, a zabith dhedha kwelenya gwa ejigur maẖaabiis, albabrico Buulusuŋw ŋwujalo cucun ejigur yai ina yethadho.
Buulus gwaŋajo Yahuud lina lathije Ruumiya dhuŋuna dhuŋun
17 A ma ŋwamun thiril erna a Buulus urnie lelenya la Yahuud dilauradha liduŋw; a dina malauradha liduŋw, ŋwulaicinu, Liji lai lina liro limega, nyi gwati gwupijo lijo dhuŋuna dheda dhina dhike, i nyi gwati gwimapai dhuŋuna dheda dhina dhike gi dhuŋun dhina dhuthi baboŋa lega no, nyibidhedhini gi doi ganu da Ruumaaniyiin gi Urushaliim gwigukinu. 18 A dina minyil othaije galo alari linyi guda galo, ŋinena athi dhuŋun jo diginy dheda dhadhai no. 19 Abi dina ma Yahuud abiŋi dhuŋuna dhina dhike gi dhuŋun ibidha, nyibupe gwuleny dinygeta dhuŋuna dhiny gi je ganu ja Ges̱ar; athinyuthi dhuŋuna dhina dhadhiny abiŋaijo lijo liny no. 20 Gi dhuŋun ibidha ŋajibupe dajaŋa a ŋajabiŋaijo darnu gi dhuŋun dha dhunijo gwa Israayiil nyi gwigukinu jijir jai ibija. 21 Albaicinu, Anaŋa lati gabe luthina jawaabaat gi Yahuudiiya jan ŋa, i kwiji gweda gi limega ganu gwati gwimila a jabiŋaijo, i ŋwabiŋi dhuŋuna dheda dhan ŋa dhina dhike no. 22 Abi anaŋa larnu dhuŋun dhiŋir daguri dana diŋini dhuŋuna duguŋa dhina dharaŋadhai; ŋinena liŋidhana darnu kalo peth liji lathabiŋa dhuŋuna dhina dhike gi liji ibila.
23 A dina malgitijo lamun lina liŋir, alela dugun loinyadho kalo gina gathuŋwunje; ŋwulabiŋaijo ŋwulaŋajo dhuŋuna ŋwuro shaahid gwa dhuŋun dha gidhila ga Kalo, ŋwari luŋwulabrico aluminyi dhuŋuna dhan Yasuuⓐ gi dhuŋun dha naamuus gwa Muusa a dha nebiŋa, ro bigunu gile galo di a kalo ro ŋibilbil. 24 A coŋ uminyi dhuŋuna dhina dhabiŋuŋw, athibi coŋ uminyu no. 25 A dina mathil aicaijiyo dhuŋuna liduŋw letipo no, albai galo, dina ma Buulus abiŋi dhuŋuna dhetipo dhina dharnu, Dhigirim dhina Dhiŋir dhabiŋaijo baboŋaije lega dhuŋuna momaŋ Ishaⓐya gwai gwina gwiro nebi, 26 ŋwarnu, Idhi gi liji ibila, ŋalaici, Didiŋini nyaŋa laji ladiŋini, abi dhati dhanyaliŋa no; a daŋa nyaŋa laji laŋa, a dhati dhanyaliŋa no. 27 Ŋinena bur dugor da liji ibila, a nyuni nyegen rimi ganu didiŋini, a je jegen luthini; i udubidi ŋediŋa luthi ŋoma ladaŋa galo je jai jegen, a luthi ŋoma ladiŋini nyuni nyai nyegen, a luthi ŋoma alliŋa dugor dai degen, alurle dugore galo degen, a linyil iŋiriye nono. 28 Abricul dhuŋuna ibidha ŋwuliŋini dagalo ganu, darnu gilaŋ gwa Kalo gwima ukejina gi Liumam, a ŋediŋa laji ladiŋini. 29 A dina muŋwabiŋi dhuŋuna ibidha, a Yahuud ela alabiŋaijiye gwuleny degen ganu.
30 A Buulus je gi dunu gwina gwajiriyuŋw jidhileo ram, athuŋw uminyi lijo peth lina lathuni dugun, 31 athuŋwul abiŋaijo gidhila gai ga Kalo, a athuŋwul alimiye dhuŋuna dhan Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ, re gwai ganu peth, athi kwiji gweda ekajo no.
Paulo Maleta ya
1 Ondro mesate londro ro kototi oko, musu vona gwo anjioko äzi roŋga ana te Maleta. 2 'Ba'bai vo ana ro a'doyite bereazi ro ämäri, tana 'bu eto u'dite ago vo i'dwe tawi, ago ànya toyi asi te ama cini ri owine ago ruyi ama te yai'dwesi. 3 Paulo oto drî tiza rote ago nda ka o'bana asi ya oko, ini efote ni voeme ri kigyesi ago baṛirute drí ndaro ya. 4 'Ba'bai ndreyi ini te leyivoya drí Paulo roya ago atayite azi ri ekye: “Mano ono a'dote ṛo 'diufu'ba yi, oko taŋgye le ko ndäri orine, apa nda gica ni gyi'desi yasi owo.” 5 Oko Paulo kpe ini gwo aviri asi ya teinye ini ye ŋga aza kote koziro ndäri. 6 Ànya riyite nda okwane kode vona ogana 'da kode nda o'dena 'da ndri vuru avo ro. Oko kokwayi vote madaro ago kondreyi ŋga aza a'do kote ndäri oko, ànya tweyi tausu ànyaro te ago atayite ekye: “Nda orivoya lu yi.”
7 Ko lozo ni vose ana lomvosi wari azaka orivoya se kuzupi na ni Pubelio, opi roŋga ro. Nda ru ama te yai'dwesi ago mà'dote ŋgwazi ndaro ro u'duna nätu. 8 Täpi Pubelio ro, u'duvoya kitapara dri, adravoro driu'bo be ago kundri kari ro. Paulo cite zo ndaro ya, mätute, 'ba drí ndaro te nda lomvo, ago ede nda te. 9 Ondro ta ono ka'dote oko, lidri adravoro se cini roŋga ana dri ikyite ago edete. 10 Ànya ozoyi ŋgapäṛi amba te ämäri, ago ondro mà te ugu udi oko, ànya 'bayi ŋgase ama be lemerina be iyi te toŋbo ya ta aba amaro rota.
Ni Maleta yasi le Roma ya
11 Imba nätu vosi mädite toŋbo si ni Alegezandria yasi, toŋbo se äzite, “Lu Lezoro” se rite meṛi si roŋga ya. 12 Mesate 'bakici Surakuse roya ago màrite lau u'duna nätu. 13 Ni nasi mugu udite ago mesate 'bakici Regiuma roya. Kyenonosi oli eto olite ni ŋgäṛiŋwa drisi, ago u'du ritu si mesate 'bakici Peteoli roya. 14 Musu taoma'bai azaka te lau se ejiyi ama te orine ànya yibe u'du njidrieri! 'Dooko mesate Roma ya. 15 Taoma'bai Roma ya eriyi ta amaro te ago ikyiyite le Vo Ŋgalogyero Apio roya ago utuyidri amaro te Zo Loliro Nätu ya. Ago ondro Paulo kondre ànya te oko, nda ye aro'boya te Lu ri ago a'dote agoago be ndra.
Paulo Roma ya
16 Ondro mesate Roma ya oko, aletadrite Paulo ri orine iṛe kyila'ba alo be ugu nda gagane.
17 U'du nätu vosi Paulo zi dri'bai Yudai ro se lau ana te voaloya. Ondro ànya kotoyikalate oko, nda atate ànyari ekye: “Yisaraele'ba azi maro, ma gica ta aza ako lidri amaro kode la'bi se musute ni zutui amaro resi lomvo, a'ba ma te kamba'ba ro Yerusalema ya ago ozo ma te drí Roma'bai roya. 18 Ma eji vosi Roma'bai leyite ma onjine, tana ànya usuyite maye ŋga aza kote odra egyeza mädri. 19 Oko ondro Yudai gayitezo oko, ta 'do 'ba ma te oyine 'Bädri'ba ondrene, ma gica ta aza ako lidri modo maro ro kicuza owo. 20 Ono ni tase ma'debe ta ejine ami ondrene ago atane ami yibe owo. Taŋgyero, embe ma te nyori si nonye ta nda se lidri Yisaraele ro kabe mio'ba tana ro rota.” 21 Ànya atayite ndäri ekye: “Musu ta aza kote ni Yuda yasi ta miro ta, ago 'diaza amaro ikyi ko ni nasi lazo aza kode takozi aza be atane ta miro ta. 22 Oko màle ta miro erine, tana mänite vo cini ka ta ata gboko se nya'dobe kigye ono lomvo.”
23 Ago ànya rayi tu te Paulo be, ago oti ànyaro amba ikyite u'du gi ana si vose Paulo kabe ugu ori kigye ana ya. Eto ṛoni kyenoŋbosi madale ŋgäkyi si nda edretazevote ànyari ta lazo ndaro miri 'bädri'ba Lu ro rota, ago nda ojote ànya leyene ta Yesu rosi ugu Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe uzi si. 24 Rukä ànyaro eleyete ata ndaro si, oko azaka leyizo taomane. 25 Ago ànya oyiyite, leyi tadri kote ànyavoya. Tase Paulo katabe ono vosi se ekye: “Tori Alokado atate ṛo kado nebi Yesaya si ta zutui amiro rota. 26 Tana nda atate ekye:
‘Nyoyi nyata lidri ono ri mikye:
Nyerina 'da ago nyerina 'da, oko minina ko;
Mindrena 'da ago mindrena 'da, oko mindrena ko.
27 Tana drî lidri ono ro tote,
ago ànya tisiyi bi ànyaro te
ago ànya seyi mi ànyaro te,
ukyi mi ànyaro ondrevo 'da,
bi ànyaro eri ta 'da,
ago drî ànyaro uni ta 'da,
ago ukyi ànya egoyi 'da mare, Lu atani
ago ukyi mede ànya 'da.’ ”
28 Ago Paulo nde tate ekye: “Ka'do inye, ämiri ta ono unine, tana lazo Lu ro ŋgaopa ro azote Atrai ri. Ànya erina 'da!”
30 Ndroana ritu Paulo rite vose nda kogyete andivo ndaro ri ana ya, ago nda ru ànya se kikyibe nda ondrene kai te yai'dwesi. 31 Nda pe miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te ago emba ta Opi Yesu Kristo rote, ugu taope te turiako ago dritai ro.