Buulus gwabiŋu dhuŋuna dhuŋun gi je ganu ja Aqriibaas
1 A Aqriibaas abiŋaijo Buulusuŋw ŋwaici, Ŋa gwuthi ŋoma daŋa abiŋi gi dhugor dhuŋa. A Buulus wal dhoi ganu dhuŋun, ŋwabiŋi dhuŋuna dhuŋun ŋwarnu, 2 Nyi gwiŋir dhugore, malik gwai gwina gwan Aqriibaas, ŋinena adhiny abiŋi ŋinenaŋina gi je ganu juŋa gi dhuŋun peth dhina dhabiŋudhidhai Yahuud diginy, 3 a gwuleny ŋinena liŋidhiny darnu ŋa gwiliŋidhi dhuŋuna peth momaŋ dhina dhathi Yahuud apai; a minoŋ nyi gwaŋa othaije galo gwuleny daŋa diŋini dhuŋuna dhiny mutha gwai dhugore. 4 A dhuŋun dha midhe gwiny ro dina riny kamal, gwina gwijo kwerkwereny gi liji ganu liny gi Urushaliim, dhiliŋidhi Yahuud peth, 5 lina liliŋidhiny kwerkwereny, ada limuminyi dilro shuhuud, darnu nyi gwathije gi dhuŋun dha dhorthadha Kaloŋa dhuri dhina dhiburanu nyi gwijina ganu gwiro Farriisi. 6 A ŋinena nyi gwidhunudhi dinyakimini gi dhuŋun dha dhunijo dha dhuŋun dhina dhabiŋaijodhai Kalo baboŋaije lega. 7 Dhina dhathidhai gabaayil gega gina giro die‐a‐ram orthadha Kaloŋa, athildhunudhi ninaŋin a gigilo no, aldhunijo dilapai. A gi dhuŋun ibidha dha dhunijo, malik gwai gwina gwan Aqriibaas, nyi gwukiminu dhuŋun dhai dhina dhuthi Yahuud. 8 Kworaŋ athanya buminyu darnu Kalo gathi direye lijo dai lina laio no? 9 A nyi gwaro gi dhugor ganu dhiny nu gwiŋir dinyapai dhuŋuna dhoinyadho dhina dhiro dhuwan gi jiriny ja Yasuuⓐ gwa Naas̱ira. 10 A nyi gwapo dhuŋuna ibidha ko gi Urushaliim; nyi geta lijo loinyadho gi liji lina liŋir didirel gi sijn, dina uthiny ŋelenya gi doi ganu da leleny la gusus, a dina malakimini dilrinyini, a nyi gwiguthi gura gi dhuŋun ibidha. 11 Athinyil akimiye ŋwamun ŋwoinyadho gi majaamiⓐ peth, nyildhiŋa ŋoma ŋai dillo Kaloŋa; a dina kijinyilo dugore gwuleny, athinyil umeye ŋiya gi limediina liter ko lina lijo por. 12 A dina iludhiny gi Dimishga gi dhuŋun ibidha nyuthi ŋelenya a awaamir gi leleny la gusus, 13 malik gwai, nyi gwaŋadhi fure gi Sama kaŋin ganu gi dhai alaŋ, gwina gworanu ganu gi fure gwa aŋin, nyorajo galo a liji lina lidhanalai. 14 A dina mana ide peth kwiyaŋ, nyi diŋini ŋwal nyilabiŋaijo gi dhuŋun dha ⓐibraaniiya alarnu, Shaawul, Shaawul, kworaŋ athinyinbi dhagirini? Dhuŋun dhibur duguŋa daŋa upe doloŋa. 15 Nyibarnu, Ŋa gwan ei, Kweleny gwai? Ŋwarnu, Nyi gwan Yasuuⓐ gwina gwathaŋan dhagirini. 16 Abi diro ŋa dhunalaŋ ŋwora ŋwai ŋwuŋa; ŋinena gi dhuŋun ibidha nyi gwimaŋa aŋinijo daŋa ruje gadham a shaahid gwa ŋidi ibiŋa ŋina ŋimaŋal aŋa, a ŋina ŋaji ŋaŋal aŋinijo. 17 Nyi gwaŋa gilaŋiye gi liji ganu a gi Liumam lina laŋan ukeje ganu ŋinena. 18 Daŋa igiye je jegen, dilurla galo gi kirim, alela gi fure a gi ŋeleny ŋa Sheṯaan alila di Kalo, dilapai dhudhanuŋw ganu gwa ŋidi ŋegen ŋina ŋike, aluthi ŋelenya liji ŋalai lina lijurinu imaan gwai gwina gwuthilo diginy. 19 A gi dhuŋun ibidha, malik gwai gwina gwan Aqriibaas, nyi gwati gwidoinyo dinyi uthejo dhuŋuna dhina dhiro ŋinena dhiŋidi dhina dhidhi gi Sama kuni no; 20 abi nyi gwabiŋaijo lijo kwerkwereny lina lathije gi Dimishga, a gi Urushaliim, di a gi ŋwen peth ŋwa Yahuudiiya, a Liumam gidon, dilurle dugore galo degen gi ŋidi ŋina ŋike alauradha di Kalo, alapai ŋiro ŋina ŋaudhi gi dhuŋun dha dhurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike. 21 A gi dhuŋun ibidha nyi Yahuud mutha gi hekal, alari linyirinya. 22 A ŋinena bujiny gathajuŋw uwa di Kalo, nyije di a ŋinenaŋina, dinyiro shaahid gwa lina litilitiny a lina lipilipa, a nyi gwati gwabiŋu dhuŋuna dhiter no athinyi babiŋi dhuŋuna dhina dhabiŋudhai nebiŋa Muusa darnu dhaji dhaje. 23 Darnu aram al Masiiẖ gwumi ŋiya, ŋwuro gweta gwina gwiro kwerkwereny didire dai, a duŋwaŋajo lijo fure lina liro Yahuud a Liumam ko.
24 A dina abiŋuŋw dhuŋuna dhuŋun minoŋ, a Fastuus abiŋi dhuŋuna ŋwal ŋwai ŋwina ŋwipa ŋwarnu, Buulus gwai, ŋa gwirero. Taⓐliim dhoinyadho dhimaŋa ireriye. 25 Ŋwubarnu, Fastuus gwai gwina gwuminyinu, nyi gwati gwirero no, abi nyi gwabiŋu dhuŋuna dhina dhiro titiganu a dhina dhidhunu galo. 26 A gi dhuŋun dha dhuŋun ibidha a malik liŋa dhuŋuna momaŋ dhina dhabiŋaijiny re gwai ganu, ŋinena liŋidhiny titiganu darnu ŋidi ŋeda ŋati ŋina ŋigilibicinu dugun gi dhuŋun ibidha no; ŋinena athi dhuŋun ibidha upinu gi libil no. 27 Malik gwai gwina gwan Aqriibaas, ŋa gwuminyu dhuŋuna dha nebiŋa a? Nyi gwiliŋidhi darnu ŋa gwuminyu. 28 A Aqriibaas aici Buulusuŋw nu, Dhuŋun dhai dhina dhitiny ŋa gwara gwinyi ruje Masiiẖi. 29 A Buulus arnu, Nyi gwibupo di Kalo ada dhuŋun dhimaro dhitiny i dhoinyadho dathaŋa rui cucun no, abi ŋediŋa peth ko lina lidiŋinu dhuŋuna dhiny ŋinenaŋina alro ŋinena nyi, athilbi gukinu jijir jai ibija no. 30 A dina muŋw abiŋi dhuŋuna ibidha, a malik dire, a mudiir, a Barniiki, a ŋediŋa peth lina lijil galo ŋediŋa lai. 31 Alela, a ŋediŋa abiŋaijiye gweta gweta degen ganu alarnu, Kwiji ibigwa gwati gwapo dhuŋuna dheda dhina dhaudhi duŋwai i duŋwgukini no. 32 A Aqriibaas aici Fastuusuŋw nu, Kwiji ibigwa gwuthi ŋoma digududhini galo, ada gwati gwimageta dhuŋuna dhuŋun di Ges̱ar no.
Paulo ka Andivo Ndaro Gagana Ata si Aguripa Kandra
1 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Ozotate miri ta itine ta modo miro rota.” Paulo kanda drí andivo ndaro rote ago ititate andivo ndaro ta nonye ekye:
2 “'Bädri'ba Aguripa! Mandrebe andivo maro te kandrakado be tu ondro ono si ma ta maro itina andivo maro ta mikandra ṛo ni tase cini Yudai kicuyi mabe sina yasi. 3 Ndrana mini la'bi Yudai ro tana ṛote kado ndi kaladiṛi be. Ka'do inye meji mi ta maro erine yaiŋgyi si.
4 “Yudai cini niyi ori se maribe agoanji si tana te. Ànya niyi ori se maro maribe tana te cini, käti 'bädri modo maro roya ago 'dooko Yerusalema ya. 5 Ànya niyi ṛote ondoalo, ondro ànya koleyi ndi tazevona edrene, etovona ṛoni ori käti maro se ma'dobe alo aza gboko oye'ba ndra mätu amaro ro, Parusii ro. 6 Ago yauono medre noŋwa vure maro opene ta mio'ba se mabe sina tase Lu ko'babe zutui amaro ri rota. 7 Ṛo ni ŋgase modona 'bakalai 'butealo foritu amaro ro mio'ba be a'done sina ro, se ànya kayibe ugu Lu mätu kitu si ago kpa ŋgäkyi si tana ro owo. Ago ta mio'ba ono rota, mise fopara ono, anjioko Yudai kayi ugu ma kicube ono tana ro! 8 Ami se noŋwa ono nyusu gwo rritiro taomane tase Lu kabe avo lofo ono ya etaya?
9 “Ma andivo musutate anjioko beṛo märi ŋga cini se mänibe oyene ävuru Yesu Nazareta ro lomvo oyene. 10 Ono ni tase mayete Yerusalema ya owo. Märu drikaca teni kohanii 'desi rigyesi ago mavo lidri amba Lu rote kamba ya; ago ondro ape vure ànyaro te ufune oko, ma alo aza se koletadri odra ànyaro robe owo. 11 Tuna amba meza ànya te zoitaeriro yasi ago mojote ànya o'bane taoma ànyaro kalana ogane. Ma'dote kyilaro ànya yibe ago moyite 'bakici atra ro yasi ànya ezane.
Paulo ka drieta ndaro tana iti
(Losi Lazo'bai ro 9:1-19Losi 22:6-16)
12 “Ta ono ta moyite Damaseka ya drikaca be ndi ota be ni kohanii 'desi resi. 13 Mise fopara ono, te oso kitudiri ronye liti se kabe oyi Damaseka ya dri oko, mandre ŋgaeyi läguläguro ndrani kitu drisi te, kikyi ni vokuru yasi ago eyivote gbikyi ma lomvosi ndi lidri se kayi ugu ababe mabe ana yibe. 14 Ama cini mà'dete vuru, ago meri ata te ka ata märi kala Ebere si ekye: ‘Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya? Nya andivo miro oye koziro migo nya ugu mi lo'be, oso 'daŋgo kabe andivo iro lo'be dofo kuzupi anyaro ro lomvo ronye.’ 15 Meji tate makye: ‘Mi a'di owo ya Opi?’ Ago Opi zatadri maro te ekye: ‘Ma orivoya Yesu, se nyabe ezana ono owo. 16 Oko miŋga kuru nyedre pa miro dri, maka'darute miri mi o'bane ruindu'ba ro märi. Miri tase mindrebe ta maro ta tu ono si ono tana itine azii ri ndi tase maka'dana 'da miri mileya be. 17 Mapana mi 'da ni lidri Yisaraele ro rigyesi ndi Atrai se mabe mi ozo ànyare be. 18 Miri mi ànyaro upine ago mi ànyaro ezane ni vouni yasi ŋgaeyi re ago ni mbara Satani ro yasi Lu re, ago taoma ànyaro maya si e'bene ànya 'da takozii ànyaro ta ago usunayi vo ànyaro 'da lidri onjionji Lu ro lako.’
Paulo ka ta Losi Ndaro ro Tana Itina
19 “Ndi inye, 'Bädri'ba Aguripa mari kote rulofo ni vo'buyakuru yasi ono tana oroako. 20 Mape tate käti Damaseka ndi Yerusalema be ya ago Yudai cini ya ago kpa Atrai lako, anjioko beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago egone Lu re ago ŋgase ka'dana 'da ànya etadrite 'do oyene ayani. 21 Ta ono ta Yudai ruyi ma te 'dooko ma te orivoya Yekalu ya, ago ànya ojoyite ma ufune. 22 Lu ezi ma opa te le tu gi ono ya, ago medre mikandra noŋwa ugu tazevo maro edrene 'dicini ri, 'di giṛiŋwa ndi 'di 'desi be ri. Tase mabe atana ono orivoya kpa ni ŋgase nebii ndi Musa be katayi tana be ka oyebe ugu a'done owo; 23 ekye beṛo Mesiya ri ruezane ago ṛo ni 'dise käti efone ni avo yasi owo, ta ŋgaeyi ŋgaoparo ro tana ayozana sina Yudai ri ndi Atrai be.”
24 Ago Paulo kata tate andivo ndaro ta nonye oko, Feseto trete nda dri ekye: “Mi ŋgäbä yi, Paulo! Tauni amba miro ka ugu mi o'bani ŋgäbä ro!”
25 Paulo zatadrite ekye: “Ma i'do ŋgäbä ro, mi se fopara ono, ma ugu lazo se ŋgye tana opena. 26 'Bädri'ba Aguripa! Mänina ndi atane miri teinye turiako, tana mini tase cini kwoi te, mänite endaro mini tavo ànyaro te cini, tana tase ono a'do kote da'doda'doro cuku ya, 27 'Bädri'ba Aguripa mima ndi ta nebii ro ya ya? Mänibe mima ndi!”
28 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Nyusu miro be tu gi fereŋwa ono si mi'bana ma ndi Kristo'ba roya?”
29 Paulo zatadrite ekye: “Tu fereŋwa ya kode tu amba vosi, mätu maro Lu ri orivoya mi ta ndi vona se cini kayi ta maro erina tu ono si ono ka'do robe ma ronye, e'bena gialo nyori se kwoi ayani!”
30 'Dooko 'bädri'ba, wari'ba, Berenisa be ndi azii cini be ŋgayite kuru, 31 ago ugu oyivoya ni nasi vosi ànya atayite iyivoya ekye: “Mano ono ye ŋga aza kote nda ufune tana ro kode o'baza kamba ya.” 32 Ago Aguripa atate Feseto ri ekye: “Mano ono änina ndi onjine aba nda keji ta ko 'Bädri'ba ondrene owo.”