Dhuŋun dhina dhabiŋu Buulus gi je ganu ja Fastuus
1 Fastuus gwijo gi mudiiriiya gwuŋun, a dina ma ŋwamun thiril erna ŋwugathani Ges̱ariiyaŋw ŋwalo Urushaliim. 2 A kweleny gwa gusus a leleny la Yahuud abiŋaijo dhuŋuna dhina dhiro dhuwan gi dhuŋun dha Buulus; alothaije galo gwuleny, 3 alari gwukejiye alodha gi Urushaliim, aldhunijo gi dhai dilrinya. 4 Abi Fastuus arnu ladima Buulusuŋw gi Ges̱ariiya, ŋinena aruŋw gwela mine ma ŋwamun ro coŋ. 5 Ŋwarnu, Abrico lijo dagalo lina luthi ŋoma danalgwudhie, alteje kwijo ibigwa galo, ada dhuŋun dhimaje dugun dhina dhike. 6 A dina muŋw meaje ŋwamun ŋwoinyadhanu gi die degen ganu, ŋwule gi Ges̱ariiya; a bigunu ŋwujalo kursi alaŋ ga ẖukm ŋwudhedha amr dilapa Buulusuŋw. 7 A dina muŋw ila, a Yahuud urejo galo lina lulo gi Urushaliim, alabiŋi dhuŋuna dhoinyadho di Buulus dhina dhinaŋ dhina dhati dhuthi ŋoma dhalaŋajo darnu dhiro titiganu no. 8 Athibi Buulus abiŋi dhuŋuna dhuŋun ŋwarnu, Nyi gwati gwimakiye dhuŋuna dheda i gi dhuŋun dha naamuus gwa Yahuud, i gi hekal, i di Ges̱ar gatur no. 9 Abi Fastuus ari gwiŋiriye Yahuud dugore, ŋwabiŋaijo Buulusuŋw ŋwaici, Ŋa gwuminyu daŋalo gi Urushaliim, daŋakimini mine gi dhuŋun ibidha gi je ganu jiny a? 10 Abi Buulus arnu, Nyi gwa gwidhunudhi githo kursi ga ẖukm gwa Ges̱ar, kalo gina giŋir dinyin akimini; ŋa gwiliŋidhi ko momaŋ darnu nyi gwati gwupijo Yahuud dhuŋuna dheda dhina dhike no. 11 Ada nyi gwimaro kwiji gwina gwike, i ada nyi gwimapai ŋida ŋeda ŋina ŋaudhi ŋadhai, nyi gwati gwadoinya dinyai no; abi ada dhuŋun dheda dhati dhimaje diginy dhiro ŋinena dhina dhabiŋudhi ŋediŋa diginy no, kwiji gwati gweda gwuthi ŋoma dinyildhedha no. Nyi gwageta dhuŋuna dhiny di Ges̱ar. 12 A dina ma Fastuusŋa abiŋaijiye liji lai la juriya, ŋwarnu, Ŋa gwara gwageta dhuŋuna dhuŋa di Ges̱ar a? Ŋa gwuthi ŋoma gwela di Ges̱ar.
Aqriibaasŋa Barniiki gwai
13 A dina ma ŋwamun coŋ erna, a malik gwina gwan Aqriibaasŋa Barniiki gwai ela gi Ges̱ariiya dilmira Fastuusuŋw. 14 A dina jilo mine ŋwamun ŋwoinyadho, a Fastuus abiŋaijo malik dhuŋuna dhan Buulus, ŋwarnu, Kwiji gweta gwo gwina gwiro maẖbuus gwina gwigathanu Fiiliks gi sijn; 15 dina jiny gi Urushaliim, nyi leleny la gusus a shiyuuk la Yahuud abiŋadhaijo dugun gwai, albuje dinyi akimiye. 16 Nyilbabiŋaijo nyilaici, Liji la Ruumiya lati luthi dhuŋuna dhina dhathilapai dhina dharnu ladhiŋa kwijo gweta duŋwai, kwereny nanaŋ gwati gwuthi lijo lina luthi dhuŋuna dugun dilldaŋajiye gi je ganu, a ŋwuthi lamun lina liŋir duŋwabiŋi dhuŋuna dhuŋun gi dhuŋun dhina dhabiŋudhilo dugun no. 17 A dina malauradha liduŋw mina, nyi gwati gwidhunudhi no nyi jalo bigunu kursi ga ẖukm, nyildhedha amr di kwiji upina diginy. 18 A dina ma liji dhunalaŋ lina labiŋudhi dugun, athil abiŋu dhuŋuna dhetipo dhiro ŋinena dhina dharinydhai no; 19 albuthi dhuŋuna dugun dhan dhuŋun dhina dhuthilo dha dhorthadha Kaloŋa, a dhan gweta gwina gwan Yasuuⓐ, gwina gwimai, athibi Buulus arnu gwo gwimidho. 20 A dina athinyi liŋidhi darnu nyi gwapaŋa gi dhuŋun ibidha no, nyothaije galo darnu, Ada gwimuminyi duŋwela gi Urushaliim ŋwukimini mine gi dhuŋun dha dhuŋun ibidha. 21 Abi dina ma Buulus bupe dhuŋuna dhuŋun duŋwgitini di Uqusṯus, nyi dhedha lijo amr dildima di minyi ukeje di Ges̱ar. 22 A Aqriibaas aici Fastuusuŋw nu, Nyi gwuminyu ko dinyi diŋini dhuŋuna dha kwiji ibigwa. Ŋwubaicinu gwaŋadiŋini bigunu.
23 A bigunu dina ma Aqriibaasŋa ila Barniiki gwai aŋini gwai gwina gwinaŋ, aluni kalo gadhi diŋini komandaanŋalai a liji lina lipilipa la mediina, a Fastuus dhedha lijo amr dilapa Buulusuŋw. 24 A Fastuus arnu, Malik gwai gwina gwan Aqriibaas, a liji peth lina lo lijanalai mina, aŋadhul kwijo ibigwa, gwina gwabiŋudhina Yahuud peth diginy gi Urushaliim a mina, alure gwula alarnu gwati gwiŋir duŋwmidhe manaŋ no. 25 Abi dina minyi buje darnu gwati gwapo dhuŋuna dheda dhina dhaudhi duŋwai no; a ŋeda bupe duŋwgeta dhuŋuna dhuŋun gi je ganu ja Uqusṯus, nyuminyi dinyi ukeja. 26 Ŋinena athinyi bujo dhuŋuna dhina dhiliŋinu momaŋ dugun dinyi ulijo kwelenya gwiny no, a minoŋ nyodhadha gi je ganu jalo, a gwuleny gi je ganu juŋa, malik gwai gwina gwan Aqriibaas, a maji maŋa diŋini dhuŋuna dhuŋun, nyi gwuthi ŋoma dinyi buje dhuŋuna dhina dhinyi ule. 27 Dhuŋun dhiliŋinu diginy darnu gwati gwaudhi dinyi ukeje maẖbuus, ada dhuŋun dhati dhimaje dhina dhigitinu dugun dhina dhiliŋinu momaŋ no.
Paulo le 'Bädri'ba Ondrene
1 U'du nätu Feseto kesabe wari ya vosi oko, nda oyite ni Kaisaria yasi Yerusalema ya. 2 Lau kohanii 'desi ndi dri'bai Yudai robe itiyitate Paulo lomvo. Ànya ejiyi Feseto te 3 takado oyene ànyari Paulo ezi si Yerusalema ya, tana ànya äyiyitate nda ufune liti ya. 4 Feseto zatadrite ekye: “A'ba Paulo te kamba ya Kaisaria ya ago andivo maro ma oye ogone lau ndriro. 5 Mì'ba dri'ba amiro koyiyi Kaisaria ya mabe ago kikicuyi mano ana ondro nda koye ŋga aza te koziro owo.”
6 Feseto go rite u'duna njidriena kode 'butealo ànya yibe ago 'dooko oyite Kaisaria ya. Kyenonosi oko nda rite vo vureopero ya ago ozotate Paulo ezine. 7 Ondro Paulo kesate oko, Yudai se kikyiyibe ni Yerusalema ya ana edreyite gbikyi nda lomvosi ago etoyi takozi amba itite nda lomvo, se taŋgye i'do kigye. 8 Oko Paulo ititate andivo ndaro ta ekye: “Maye ŋga koziro aza kote Ota Yudai ro lomvo, kode Yekalu lomvo kode 'Bädri'ba Roma'ba ro lomvo.”
9 Oko Feseto le Yudai i'dwene, ago nda eji Paulo te ekye: “Milena gi'da oyine Yerusalema ya vure miro ape robe makandra lau ya?”
10 Paulo atate ekye: “Ma edrevoya yau vo vure opero 'Bädri'ba ro modona kandra, se beṛo vure maro opene kigye owo. Maye ŋgakozi aza kote Yudai ri, ago mi andivo minite kado. 11 Ondro mepere Ota te ago maye ŋga azaka te se egyena odra ndi mädri, märi taejine i'do voopaza ni kigyesi. Oko ondro taŋgye ka'dote i'do tase itibe malomvo ono ya, 'diaza unina ko ma ozone ànyari. Moyina ndi 'Bädri'ba re.”
12 'Dooko Feseto käyitate taäyi'bai ndaro be oko, zatadrite ekye: “Milebete 'Bädri'ba ondrene nyoyina ndi 'Bädri'ba re.”
Paulo Aguripa Kandra ndi Berenisa be
13 Tu aza si oko 'Bädri'ba Aguripa ndi Berenisa be ikyiyite Kaisaria ya mede oyene Feseto ri. 14 Ori ànyaro lau u'duna amba vosi oko, Feseto iti ta Paulo rote 'bädri'ba ri ekye: “Mano aza orivoya noŋwa se Felikisi e'bete kamba'ba ro, 15 ago ondro moyite Yerusalema ya oko, kohanii 'desi Yudai ro ndi 'di'desii be itiyitate nda lomvo ago ejiyi ma te nda ezane. 16 Oko mititate ànyari makye a'do ama Roma'bai ro ko mano se ikicube taenji aza ro ozone teinye ndäri ta ata ako miya miya nda kicu'bai be ago ta andivo ndaro ro ata ako ŋgakicu ono lomvo. 17 Ondro ànya kesayite noŋwa oko, meleye ṛo ko, kyenono si marite vo vureopero ya ago mozotate mano ana locine. 18 Kyila'baazii ndaro edreyite kuru, oko ànya kicuyi nda kote takozi aza se taenjiro musu tana be rota. 19 Ànya cini a'dote kaladiṛivoya nda be ta mätu modo ànyaro rota ago ta mano se äzibe Yesu ono rota, se drate, oko Paulo ka ata ekye nda orivoya lidriidriro. 20 Musu ta aza kote atane ta nonye ono ta, ago meji Paulo te kode nda a'dona ndi olebe oyine Yerusalema ya ago vure tase kwoi ro ape robe lau. 21 Oko Paulo ejitate vure ndaro ugune vure 'desi ya, nda ejitate nda gagane ago 'Bädri'ba ri ni vure ndaro opene. Ago mozotate ndäri a'done vookwa'ba zele madale mazona nda gwo 'Bädri'ba re.” 22 Aguripa atate Feseto ri ekye: “Andivo maro male ta mano ono ro erine.”
Feseto zatadrite ekye: “Nyerina ta ndaro 'da ondo.”
23 Tu kinjo si oko Aguripa ndi Berenisa be ikyiyite taoro amba be ago ciyite ya zo kalakoto roya ndi kyila'bai se 'desii ro iyi yibe ndi lidri dri'bai 'bakici ro yibe, Feseto ozotate, ago oloci Paulo te. 24 Feseto atate ekye: “'Bädri'ba Aguripa ndi 'dicini se orivoya ama be noŋwa ono be: Mindre mano gi ono se lidri cini Yudai ro a'dote kyilaro sina, kpa noŋwa ago kpa Yerusalema ya. Ànya itiyi tate märi nda lomvo, ànya treyite ekye beṛo ndäri odrane. 25 Oko musu ta aza ko se nda koyebe koziro nda o'baza odrane. Ago nda andivo ejitate 'Bädri'ba ondrene, maratate nda ozone. 26 Oko ma ta gya aza ako egyine 'Bädri'ba ri. Ago mezi nda te ami kandra, ago ndrana ro mikandra 'Bädri'ba Aguripa! Tana vure ndaro ondrena vosi, ma'do robe ta aza be egyine. 27 Tana landre ko kadoro märi kamba'ba aza ozone teinye tase itibe nda lomvo tana ka'da ako ŋgye.”