Maẖkama gwina gwigitinu gwan Buulus gi je ganu ja mudiir gwina gwan Fiiliks
1 A dina ma ŋwamun ro thudhina a H̱anaaniiya gwina gwiro kweleny gwa gusus ula shiyuuk ŋalai a kwiji gweta gwina gwuthi ŋoma dabiŋi momaŋ gwina gwan Tartullus, alabiŋaijo mudiiruŋw dhuŋuna dhina dhuthilo di Buulus. 2 A dina mal urnie, a Tartullus abiŋi kwerkwereny dhuŋuna ŋwarnu, Fiiliks gwai gwina gwuminyinu, anaŋa luthi audhaijiyuŋw galo gwina gwiŋir ŋa gwai, a ŋiro ŋina ŋiŋir gwuleny ŋimaje gi liji ibila dhuŋun dhai dhina dhiŋir dhina dhigetaŋa kwereny afkaar gwai gwuŋa gwina gwiŋir. 3 Anaŋa lathuminyi dhuŋuna ibidha shukr gwai ŋwamun peth a kalo peth. 4 Nyi gwati gwara gwaŋa abiŋaijo dhuŋuna dhoinyadho gwortal no, abi gi dhugor dhuŋa dhina dhiŋir nyi gwothaijaŋa galo dijideŋinaijo gi dhuŋun coŋ. 5 Anaŋa libujo kwijo ibigwa dathuŋw ukeje lijo, athuŋw abiŋaijo Yahuud lina lathije kidhila peth dilkaijiye gi je, a ŋwuro kweleny gwa liji lina liro Naas̱iriyiin. 6 Ŋwari gwaruje hekal ŋirle ko, anabi mutha anari gwanakimiye gi dhuŋun dha naamuus gwuri. 7 Abi komandaan gwina gwan Liisiyaas ela daguri, jiwala ŋeduŋw gi doi ganu duri ŋura ŋai ŋina ŋipa. 8 Ŋwabiŋaijo lijo lina labiŋudhi dugun darnu lila duguŋa. Ŋa gwuthi ŋoma daŋal othaije galo daŋa liŋa dhuŋuna peth dhina dhabiŋudhildhai dugun. 9 A Yahuud uthi dhuŋuna dhetipo ko, alarnu dhuŋun ibidha dhiro minoŋ.
10 A dina ma mudiir aici Buulusuŋw ŋalŋalam duŋwabiŋi, a Buulus arnu, Ŋinena liŋidhiny darnu ŋa gwiro gadhi jidhileo joinyadho ga liji ibila, nyi gwabiŋi dhuŋuna dhiny iŋir gwai dhugore gwoinyadhanu. 11 Ŋa gwuthi ŋoma gwaliŋa darnu nyi gwati gwuthi ŋwamun ŋwoinyadhanu gi ŋwamun ŋwina ŋwiro die‐a‐ram dina udhiny gi Urushaliim nyorthadha Kaloŋa; 12 athinyilbujo danabiŋaijiye kwiji gwai gwetipo, i diny wureje lijo liduŋw gi hekal i gi majaamiⓐ, i gi mediina no. 13 I lati luthi ŋoma dilbuje dhuŋuna dhina dhaudhi dhina dhabiŋudhildhai diginy ŋinena no. 14 Abi nyi gwa gwitejo dhuŋuna galo ibidha duguŋa darnu nyi gwathorthadha Kaloŋa ga baboŋa liny dhuŋun dhai dha Dhai dhina dharildhai nu dhiro gwidhuŋun, nyuminyi dhuŋuna peth dhina dhulinu gi naamuus a dha nebiŋa, 15 a nyi gwuthi dhunijuŋw gi Kalo gwina gwathi ŋediŋa ko dhunijo, darnu liji laji ladire dai lina liŋir a lina like. 16 A minoŋ nyi ko gwathupiye aŋina iny ŋiro dinyuthi dhugore dhina dhiŋir ŋwamun peth dhina dhati dhuthi dikejinuŋw gi dhuŋun dha Kalo i gi liji no. 17 A dina ma jidhila joinyadho erna nyila gi liji liny nyilupijo gwarush a ŋidi ŋadhi dhugijo Kaloŋa. 18 Dina apiny dhuŋuna ibidha, nyi Yahuud coŋ la Asiiya buje gi hekal dijurini, athana jo liji lai loinyadho, i liji lai lina lilagujo dhuŋuna ganu no. 19 Gwiŋir degen dilje gi je ganu juŋa daŋaltejo galo, ada limuthi dhuŋuna dheda diginy. 20 I abrico lijo ibila alabiŋi ada limabuje dhuŋuna dhina dhike diginy dina dhunudhiny gi je ganu ja juriya. 21 Udubidi gi dhuŋun dha dhuŋun ibidha dhetipo dhina dhurinydhai gwula dina dhunudhiny degen ganu, Gi dhuŋun dhan dire dai gwa liji lina laio nyi gwukiminu dagalo ŋinenaŋina.
Fiiliks gwigeto lamun liter ladhi diŋini dhuŋuna dhuŋun
22 A dina ma Fiiliks diŋini dhuŋuna ibidha, ŋwuliŋa dhuŋuna dha Dhai ibidha gwoinyadhanu momaŋ, ŋwuldhuneje maẖkama, ŋwarnu, Maji ma Liisiyaas gwina gwiro komandaan ula, nyi gwara gwaliŋa dhuŋuna peth dha dhuŋun dhalo. 23 Ŋwudhedha zabithuŋw amr duŋwdima Buulusuŋw, ŋwubabrico ŋwuthi ẖurriiya, athuŋw ekajo gweda gi orikaŋa luŋun dilupijo ŋiro i dilila dugun no. 24 A ma ŋwamun ro coŋ a Fiiliks ila kwa gwai gwuŋun gwina gwan Duruusilla, gwina gwiro Yahuudi; ŋwukejiye di Buulus ŋwudiŋini dhuŋuna dugun dhan imaan gwuŋun gi al Masiiẖ. 25 A dina juŋw duŋwabiŋi dhuŋuna dhan iŋir a dhan mutha dugore gi ŋidi ŋina ŋathil dugor bupe a dhan ẖukm gwina gwaji gwila, a Fiiliks dhenya ŋwarnu, Idhi nanaŋ ŋinena; a maji minyi buje lamun lina liŋir nyi gwaŋa urnia. 26 Ŋwari ko nu udubidi gwa Buulus dhedha gwarush duŋwguda galo; a gi dhuŋun ibidha athuŋwun ukejiye ŋwamun ganu ŋwoinyadho, athilgwai abiŋi. 27 Abi dina ma jidhila ram erna, a Buurkiyuus Fastuus apai ŋiro ŋa Fiiliks; a dina aro Fiiliks gwiŋiriye Yahuud dugore, ŋwabrico Buulusuŋw gwigukinu.
Yudai Kicuyi Paulo te
1 U'du nji vosi oko Anania Kohani Fopara oyite Kaisaria ya rukä 'di'desii robe ago ota uni'ba aza se äzite Teretulu ana be. Ànya edreyite Wari'ba Felikisi kandra ago itiyitate Paulo lomvo. 2 'Dooko äzi Paulo te zo ya, ago Teretulu eto nda kicute, nonye ekye: “Mi 'desi se kado para! Tavouni miro a'doro dri'ba ro ono 'ba marite liatokpero tuna te amba, ago ŋga kado amba ayete ta kado 'bädri amaro rota. 3 Màle taliatokpe ono ri a'done ago tu cini si, ago maye aro'boya amba miri.
4 “Male ko saa miro enjine amba, caoko, ma mi eji yauni si ago ta amaro erine aree. 5 Musu mano ono te 'di koziro rriti ozoozoro, nda 'ba Yudai te amone kyilaro 'bädri cini yasi, ago nda kpani dri'ba gboko Nazareta'bai ro. 6 Nda ojo kpate Yekalu enjine, ago märu nda te. 8 Ondro nyeji mano ono te, mi andivo minina ŋgase cini mìkicu nda be tana ro tana 'da ni nda resi.” 9 Yudai letadri ŋga kicu ono rote ago atayite ekye, ta cini ono orivoya taŋgye yi.
Paulo ka yi Gaga Ata si Felikisi Kandra
10 'Dooko Wari'ba atate Paulo ri ta itine, ago Paulo atate ekye:
“Mänite mirite vureope'ba ro Tu'de ono dri ndroa na amba, ago ma orivoya yai'dwesi ta andivo maro ro itine mi kandra. 11 Andivo miro mini ṛote, u'duna ko ndrani 'butealo foritu drisi moyite Yerusalema ya mätune. 12 Yudai usuyi ma kote ugu kaladiṛivoya 'dialo aza be Yekalu ya, usuyi ma kpa ko ugu ya lidri ro eŋgavoya, ca zoitaeriro ya kode ca 'bakici ya. 13 Ànya ka'dayi taŋgye tase ànya kikicuyi mabe tana ro kpa ko miri. 14 Ma ta ono o'bane unine miri: Ma Lu zutui amaro ro mätuna ugu oso si Liti Opi ro se ànya ekye kowe yi ono vo. Oko mama kpate ŋgase cini egyibe Ota Musa roya ago bukui nebii roya ono ya. 15 Ma kpa mio'ba alo ono be Lu ya oso ànya se kwoi ka'do be sina ronye, anjioko lidri se äzibe kado ago kozi efona 'da ni avo yasi. 16 Ago ma andivo mojote ondoalo a'done tavousu ŋgye ya robe Lu kandra ndi lidri be.
17 “Ndroa amba a'do maro i'do Yerusalema ya vosi, moyite lau parata ugune lidri modo maro ri ago kpa tori olone. 18 Ondro ma ugu ta ono oye nonye oko, ànya usuyi ma te Yekalu ya la'bi 'diwäṛiro ondena märi vosi owo. Lowa i'do mabe ago tagburu i'do. 19 Oko rukä Yudai ro ni wari Asia ro yasi orivoya lau; andivo ànyaro beṛo ikyine mikandra ànya kikicuyi ma robe ondro ànya ka'doyite ta aza be malomvo owo. 20 Kode lidri gi noŋwa kwoi kitiyi taenji se ànya kusuyibe mayebe koziro tuse medrete Taäyi'bai kandra ana si, 21 e'be gialo ta alodi medrete tuse medrete ànya kandra ana si makye: ‘Nya vure maro opena ondro ono ta taoma se ekye avo efona 'da ono rota.’ ”
22 'Dooko Felikisi se ni ta Liti Opi ro ono ṛote, shwe tu te mileya. Atate ànyari ekye: “Ondro otaozo'ba kyila'bai ro Lusia kesate oko, marana tu vure ro 'da.” 23 Nda ta dri'ba kyila'bai ro se kabe vo Paulo ro ondre ana te nda gagane, ago dritai ozone ndäri ago ole ozone bereazii ndaro ri ŋga ozone ta lemeri ndaro rota.
Paulo, Felikisi ndi Durusila be Kandra
24 U'du fere vosi oko Felikisi ikyite toko ndaro Durusila be, se orivoya Yuda yi. Nda zo lazo te Paulo vo ago eri ta ndaro te ondro nda ka ugu ta iti ta taoma Kristo Yesu ya rota owo. 25 Oko ondro Paulo kugu ta iti te ta takado rota, ta andivo rita rota, ago ikyi Tu Vureopero rota oko, Felikisi a'dote turituri ro ago atate ekye: “Yauono nyoyi amiro ri, mago mäzina mi 'da ondro manji tuna te owo.” 26 Ago tausu ya nda orivoya mio'ba be ekye Paulo ozona parata 'da iri tana ta ono ro nda zi Paulo te ondoalo atane nda be.
27 Ndroa ritu kälävute oko Porekio Feseto gorite vo Felikisi roya wari'ba ro. Oko tana Felikisi le Yudai i'dwene ndi nda e'be Paulo te 'du kamba ya.