Gi Tasaaluuniika
1 Dina idhilo gi Amfiibuuliis a Abuuluuniiya, alobani gi Tasaaluuniika, kalo gina gijina majmaⓐ gwa Yahuud. 2 A Buulus uni degen, gwiro ŋinena athuŋwununi, alothaijiye galo Sabith ganu thiril gi jitham, 3 ŋwulaŋajo momaŋ darnu dhuŋun dhaudhi di al Masiiẖ umi ŋiya, a ŋwudire gi liji ganu lina laio, a darnu Yasuuⓐ ibigwa gwiro al Masiiẖ, gwina gwathijigwai abiŋaijo. 4 A coŋ degen uminyi, alje Buulusŋalai Siila gwai; a lina liro Yuunaaniyiin lina liŋir a liji loinyadho a la loinyadho lina liliŋidhi dhuŋuna dhoinyadhanu. 5 Abi Yahuud lina lati luthejo dhuŋuna nyuni no uthi ŋiduinyu, almutha lijo lina like lina lathijalo gi suug, alwureje lijo liduŋw, alkijo lijo gi mediina peth dugore dilapai dhuŋuna dhina dhike. Aldira duna nono gwa Yaasuun, albupe dilludhijo lijo. 6 A dina mathil libujo no, alodha Yaasuunuŋw a liji coŋ gi limega gi leleny la mediina, alure gwula alarnu, Liji ibila lina lima urle gidhileo galo limila mina ko; 7 al Yaasuun uminyi; a liji ibila peth lathapai dhuŋuna dhina dhiro dhuwan gi gawaaniin ga Ges̱ar, alarnu malik gwo gwiter, gwina gwan Yasuuⓐ. 8 Alkiye lijo dugore a leleny la mediina dina maldiŋini dhuŋuna ibidha. 9 A dina malapa Yaasuunŋaije liji lai liter gwarush gwa dhamana, allabrico alela.
Gi Biiriiya
10 An limega dhiŋadhadha Buulusŋaije ganu Siila gwai gile alela gi Biiriiya; a dina malobani mine aluni gi majmaⓐ gwa Yahuud. 11 A Yahuud ibila liŋiranu gi Yahuud lina lathije gi Tasaaluuniika, aluminyi dhuŋuna dha Kalo bur gwai nono peth, athilbupe jitham ganu ŋwamun peth dilaŋa ada dhuŋun ibidha dhimaro minoŋ. 12 A minoŋ a liji loinyadho degen uminyi; a la ko lina liro Yuunaaniyaat lina liŋir gi je ganu ja liji, a loma ko loinyadho. 13 Abi dina ma Yahuud liŋa lina lijo gi Tasaaluuniika darnu Buulus gwabiŋaijo lijo dhuŋuna dha Kalo gi Biiriiya ko, alila alilagudhijo lijo dhuŋuna ganu mine ko. 14 An limega dhiŋadhadha Buulusuŋw ganu duŋwela baẖr, abi Siilaŋa Tiimuuthaawus gwai dhaini mine. 15 A liji lina ligeto Buulusuŋw gi dhai algwobani gi Athiina; a dina malapai amr gwa Siilaŋa Tiimuuthaawus gwai darnu lela dugun babraŋ, alaura.
Gi Athiina
16 Abi dina dhunijilo Buulus gi Athiina, a dhigirim dhuŋun pi ganu dina muŋwaŋa mediina gwoinyadho ŋwoboŋ ganu. 17 Athil abiŋaijiye Yahuud ŋalai gi majmaⓐ a liji lina lathorthadha Kaloŋa lina lathillibudhe gi suug ŋwamun peth. 18 Albi budhe liji ŋalai coŋ lina liliŋidhi dhuŋuna dhoinyadho lina liro Abiikuuriyiin a Ruwaagiyiin, alabiŋaijiye. A coŋ arnu, Kwiji ibigwa gwina gwathabiŋi dhuŋuna dhoinyadho gwarakwai? A liter arnu, Gwara gwaŋajo lijo kaloŋa gina gati giliŋinu no, ŋinena athuŋwul abiŋaijo dhuŋuna dhan Yasuuⓐ, a dhan dire dai. 19 Almutha, algwela di Ariyuusbaaquus, alarnu, Anaŋa luthi ŋoma diliŋa taⓐliim darnu dhiro dhaŋ dhina dhiyaŋ dhina dhathaŋadhai abiŋi a? 20 Ŋinena athaŋa abiŋi dhuŋuna dhina dhati dhiliŋinu daguri no, a minoŋ anaŋa lara laliŋa dhuŋuna ibidha dhiro dhaŋ? 21 (Abi liji peth la Athiina a liji liter lina liro lirin lina lathije mine ada limaje galo buiny lati luthi ŋiro ŋiter no lati lathabiŋi i ladiŋini dhuŋuna dheda no abi dhuŋun dhina dhiyaŋ dogo.)
Dhuŋun dhina dhabiŋu Buulus gi Ariyuusbaaquus
22 A Buulus dhunalaŋ keligeny ganu gi Ariyuusbaaquus ŋwarnu, Liji lai la Athiina, nyi gwimaliŋa darnu gi ŋidi peth nyaŋa lathuminyuni dhuŋuna dhina dhati dhuthi je ganu no. 23 Ŋinena idhiny, nyaŋa ŋida ŋina ŋathanyal orthadha, nyibuje ko loboŋ lina lulinu jiriny alaŋ ibija, la kalo liro gina gati giliŋinu no. Gina gathanya orthadha gina gidhimithanya, gajigai abiŋaijo. 24 Kalo gina gigeto gidhileo a ŋidi peth ŋina ŋijina ganu, ŋeda gwiro Kweleny gwa Sama a gwa gidhila, gati gathije gi heyaakal gwina gwigitinu doi dai no; 25 a gati gathi liji upijo ŋiro doi dai, gwiro ŋinena ŋeda gwathibupe ŋida ŋeda no, ŋinena athuŋwul dhedha lijo peth midhuŋw, a uwa, a ŋidi peth; 26 Gwigeto lijo peth la gidhila ŋin ŋetipo dilje kidhila peth, ŋwugeta ŋwamun ŋwegen ro kwereny, a dirainy da kalo gegen gina gadhinije. 27 Dilbupe Kwelenya, ada udubidi dathil gimami albuje. Athuŋwbitui ganu kwiji gweda dega no, 28 Ŋeda gwai alŋa lathimidhe, alelila, alije; gwiro ŋinena arna liji coŋ dagalo lina liro leliŋa alare minoŋ ko, alarnu, Alŋa ko liro keleŋa guŋun. 29 A ŋinena rilo keleŋa ga Kalo, gwati gwiŋir dilarnu Kalo giro ŋinena dahab, i faḏḏa, i fikr gwina gwuthi kwiji ŋwule kolya ŋwugeta s̱uura no. 30 Kalo gati gaŋidhanu ŋwamun ŋwa dhimitha ibiŋwa no; athuŋwbabiŋaijo lijo peth kalo peth dilurle dugore galo degen gi ŋidi ŋina ŋike, 31 ŋinena getuŋw lamun letipo lina laji luŋwul akimiye gidhileo dhuŋun dhai dhina dhidhunu galo kwiji gwai gwina gwigetuŋw dapai dhuŋuna ibidha; ŋwutheye dhuŋuna ibidha je ganu dina muŋwdireye ŋeduŋw gi liji ganu lina laio.
32 A dina maldiŋini dhuŋuna dhan dire dai, a coŋ akejuma; abi liter arnu, Anaŋa laŋa deŋinaijo manaŋ gi dhuŋun ibidha. 33 A minoŋ al Buulus tu keligeny ganu degen. 34 Albi gwudhie liji ŋalai coŋ aluminyi, gweta degen gwan Diyuuniisiyuus gwina gwiro gweta gwa Ariyuusbaaquus, a kwa gwina gwan Daamaris, a liter ko ŋediŋa lai.
Paulo ndi Sila be Tesalonika ya
1 Paulo ndi Sila be uguyi abate Amefipolisa ndi Apolonia be yasi ago ikyiyite Tesalonika ya, se zotaeriro orivoya kigye. 2 Oso a'do ndaro ondoalo ronye Paulo oyite zotaeriro ya. Tu Sabata nätu rosi nda rite tavo atane lidri be, ugu tavo usi si, 3 ago ugu tavoedrete ni Taegyi yasi ago ugu taka'date ni Taegyi yasi anjioko Mesiya ri ruezane ago efone ni avo yasi. Paulo atate ekye: “Yesu se mabe tana opena ämiri ono ni Mesiya owo.” 4 Rukä ànyaro ma ta ṛote ago dro'berute Paulo ndi Sila be be, ndi 'ditoko 'desi amba be ago amba gboko Giriki ro se mätuyi Lu te be.
5 Oko Yudai a'doyite yaoko be ago otoyikala rukä tovo'bai se koziro rote ni litiŋwà drisi ago ṛiyi lowa te. Ànya 'bayi 'bakici te kpeye amone ago muyi drî 'ba mano se äzibe Yasona ana rote, ànya ojoyite Paulo ndi Sila be uṛine ago ànya ezine lidri kandra. 6 Oko ondro ànya kusuyi ànya kote oko, ànya eseyi Yasona ndi rukä taoma'bai robe te drikaca'bai 'bakici ro kandra, ago treyite ekye: “Lidri kwoi ozoyi rriti te vo cini yasi! Yauono ànya ikyiyite 'bakici amaro ya. 7 Ago Yasona rudri ànyaro te zo ndaro ya. Ànya cini kayi ugu otai 'bädri'ba ro perena, kayi ugu ata ekye 'bädri'ba aza orivoya ävuruna Yesu.” 8 Ata kwoi si ànya 'bayi lowa ndi drikaca'bai 'bakici robe te amone amba. 9 Drikaca'bai 'bayi Yasona ndi 'di azaka be te parata amba se alebe driutweza ana ozone ànya onjiza, ndi 'dooko a'bana ànya gwo oyine.
Paulo ndi Sila be Berea ya
10 Ago vo kunite oko, taoma'bai zoyi Paulo ndi Sila be te Berea ya. Ondro ànya kesayite oko, ànya oyiyite zotaeriro ya. 11 Lidri lau ana drî na pirute ndrani lidri Tesalonika ya risi. Ànya eri lazo te ya cini si, ago ondoalo ànya tenyiyi taegyi te leyi unine kode tase Paulo katabe gindi orivoya endaro ŋgye ya. 12 Amba ànyaro mayitate, ago amba 'ditoko Giriki ro se 'desi ro ndi mànoago amba Giriki robe mayi ta kpate. 13 Oko ondro Yudai Tesalonika ya keriyi tate Paulo pe ata Lu ro kpate Berea ya oko, ànya ikyiyite ago uguyi ya lowa ro eŋgate. 14 Dori taoma'ba zoyi Paulo te le gyi'desi kala; oko Sila ndi Timoteo be riyite Berea ya. 15 Lidri se kuguyi Paulo be oyiyite nda be le Atenea ya ago 'dooko go egoyite le Berea ya lazo be ni Paulo resi anjioko Sila ndi Timoteo be beṛo ukyine rudro'bene nda be ndrindri.
Paulo Atenea ya
16 Ondro Paulo kadri Sila ndi Timoteo be kwotena Atenea ya oko, nda a'dote tusuro amba ondro nda kondre 'bakici te twi lu awi be owo. 17 Ago nda ru ta ata te zotaeriro ya Yudai ndi Atrai se kabe Lu mätu be, ago kpa goro kalakoto ro se lidri amba kabe kala oto kigye ya. 18 Epikureana'ba aza ndi miemba'bai Sitoika robe diṛiyi kala kpate nda be. Rukä ànyaro ejiyi tate ekye: “Tauniako'ba ono ka ta e'diro atana ya?”
Azaka zatadrite ekye: “Landrebe osoago nda ka ta lui atraro ro atana.” Ànya 'deyibe atane nonye tana Paulo ka ugu ta Yesu ro opena ndi ta eforo be. 19 Ago ànya ruyi Paulo te eziyi nda te taäyi'ba 'bakici ro Areopagu kandra, ago atayite ekye: “Male ta miemba se to'di se nyabe ugu tana ata ono ro unine. 20 Rukä ŋga azaka ro se meri nyabe atana uwina orivoya to ämäri, ago màle takaci ànyaro unine.” 21 (Tana 'bakici'bai cini Atenea ro ndi 'di atrai se koriyibe lau ana leyite tu cini ànyaro enjine ugu ta atane ago ugu ta to'di erine.)
22 Paulo edrete kuru taäyi'bai 'bakici ro kandra ago atate ekye: “Mandrebe ta cini yasi ami Atenea'bai orivoya mätu'bai para. 23 Tana mugu abate 'bakici cini amiro yasi mandre vose nyàbe mätu oye kigyesi te, musu egyitate vo tori oloro aza dri ekye: ‘Lu uniako ri.’ Se nyàbe mätuna, ago mini tana ca ko oko, ono ni tase mabe opena ämiri yau ono owo. 24 Lu, se 'ba 'bädri ni ndi ŋgase cini kigye be, ni Opi vo'buyakuru ro ndi 'bädri be ago ri kote yekalu se lidri ede beni ya. 25 Nda le ŋga aza se mänina ndi ozone losi oye si ndari 'do ko, tana nda, andivo ni se kozo adri ni ndi lawa be ndi ŋga cini be 'dicini ri owo. 26 Ni mano alo se nda ko'babe ana yasi tu'dei cini beti toto be a'bate ago 'ba ànya te orine 'bädri cini yasi. Nda andivona ratate ṛo kyeno ndi tuna be ndi kishwe voi se ànyari orine kigyesi robe. 27 Nda ye tase ono te nonye tana ànya kuṛiyi nda robe, kode kusuyi nda robe ago ànya kusuyi vona robe. Caoko endaro Lu ko lozo ni aza alo amaro resi; 28 oso 'diaza katabe ronye ekye:
‘Mà ori nda ya ago ma ushwe nda ya ago mà a'do nda ya.’
Loŋgo oŋgo'bai amiro rukäna atate ekye:
‘Ama kpa orivoya ŋgwai ndaro.’
29 Ama be ni ŋgwai Lu ro ono, ko ämäri taomane makye a'do ndaro orivoya oso beti logo läguläguro ro kode mo'di kode kuni be ronye, edeedero taoye kode tauni lidri rosi. 30 Lu ti tuse lidri kuni nda driko ana tana kote, oko yauono nda ka vo ànyaro cini vo cini yasi ota drietane ni taoye cini undiro ànyaro yasi. 31 Tana nda nji tu te se nda opena vure 'bädri cini ro 'da sina taŋgye si mano se nda konjibe ana si. Nda ozo taka'da ta ono rote 'dicini ri mano ana lofona si ni avo yasi!”
32 Ondro ànya keriyi Paulo ka ta eforo ni avo yasi tana ope oko, rukä ànyaro guyi nda te, oko azakana ekye: “Màle miri ta ono opene to'di erine ämäri.” 33 Ago Paulo e'be kalakotovo te. 34 Rukä lidri ro dro'berute nda be ago mayitate, lakoigyesi ni Dionyesio, alo aza taäyi'bai ro; toko se äzite Damari ana kpa, ndi lidri rukä azaka be.