Ŋen ŋəd̶əməṯia ig-Usila Gətəɽe
1 Ŋen ŋafəṯia, d̶əñid̶i d̶akəmia d̶ero kwai kwai eled̶a pred̶ ildi ləfo ig-Almasiya Yesu. 2 Ŋen ŋanṯa ŋabəɽa ŋ-Usila Gətəɽe ŋananaid̶ia d̶əməṯia ig-Almasiya Yesu ŋëbərəñi igalganun eŋen ŋeicia na eŋəɽaiñ. 3 Rəmwa rid̶u ŋen iŋi Alganun yefo yero yeɽwad̶aṯia yibəd̶ia ŋen ŋanṯa yafo yid̶ənu yëbia ŋenŋa iŋëndr ŋaŋəno, ndə rəd̶waṯo Id̶ia gəlëɽəŋu egaŋəno garno aŋəno isëndr yeŋen ŋeicia. Rəmwa rad̶waṯəma gəɽo d̶əɽəd̶əma ŋen ŋanṯa ŋen ŋeicia, nṯia rakəmo ŋen ŋeicia aŋanoyia ilëɽəŋu, 4 ṯa ŋen iŋi ŋəd̶urwaṯo Alganun ywonaṯa ŋid̶i aŋəɽiñad̶eim inëndr ləŋgr ləgəber ləgəməṯiar eŋen iŋi aŋəno ywonaṯa, orn lëŋgr ləgəməṯiar eŋen iŋi Usila Gətəɽe gwonaṯa. 5 Ŋen ŋanṯa led̶a ildi ləfo eŋen ŋaŋəno, lënəŋulu laleldəŋəd̶einia eŋen iŋi aŋəno ywonaṯa, orn led̶a ildi ləfo eŋen ŋ-Usila Gətəɽe, lënəŋulu laleldəŋəd̶einia eŋen iŋi Usila Gətəɽe gwonaṯa. 6 Ndə ed̶a gənəŋ gəlëldəŋəd̶einia eŋen iŋi aŋəno ywonaṯa gënəŋu gabaiya, orn ndə ed̶a gənəŋ gəlëldəŋəd̶einia eŋen iŋi Usila Gətəɽe gwonaṯa, gënəŋu gid̶i aŋəneini d̶əməṯia na d̶ëuṯaralo. 7 Ŋen ŋanṯa ndə ed̶a gənəŋ gəlëldəŋəd̶einia eŋen iŋi aŋəno ywonaṯa, d̶eṯəm gënəŋu gageiya Rəmwa ŋen ŋanṯa ŋəṯəɽa ŋəlëɽəŋu ŋero ŋəbëɽənia ig-Alganun yi-Rəmwa, na d̶eṯəm ŋaber ŋəɽwad̶aṯa ŋəbəd̶ia ṯia. 8 Na led̶a ildi ləfo eŋen ŋaŋəno laber ləɽwad̶aṯa ləbəd̶ia Rəmwa rəŋəra nano.
9 Orn ñaganəñaŋ ñagaber ñagəfia eŋen ŋaŋəno orn eŋen ŋ-Usila Gətəɽe, ndə Usila gə-Rəmwa gəfəndau. Ndə ed̶a gero gəberṯia Usila g-Almasiya, gënəŋu gerṯe gə-Rəmwa. 10 Aŋəno esalo yabaiya ŋen ŋanṯa ŋen ŋeicia, orn ndə Almasiya gəfəndau nusila enalo naməṯia ŋen ŋanṯa Rəmwa raṯa ṯa ñagad̶urwaṯo eŋen ŋu nëiñua. 11 Ndə Usila gə-Rəmwa irri rətud̶i Yesu eŋəɽaiñ gəfəndau, rënəŋu irri rətud̶i Almasiya eŋəɽaiñ rid̶i arid̶i aŋəno esalo ṯa yaməṯia Usilaga gəlëɽəŋu igi gəfəndau.
12 Nṯia ya lorldam, ləgerṯr ëməcu orn gerṯe egaŋəno isëndr ṯa aləfeṯr eŋabəɽa ŋaŋəno. 13 Ndə ñagəməṯia eŋen ŋaŋəno ñagid̶i ñaiye, orn ndə ñagəɽiña ŋen ŋaŋəno Usilaga Gətəɽe ñagid̶i ñaməṯe. 14 Led̶a pred̶ ildi Usila gə-Rəmwa gələməndeiṯia nëiñua lënəŋulu laɽo ləd̶ia ɽ-Rəmwn. 15 Ŋen ŋanṯa ñagero ñagəneima usila igi gələbai igi gəmama ŋəd̶aiña təŋ, orn ñaganeinu Usila igi gëndid̶ia ləd̶ia ildi ləməcinu eged̶a gərto na fəŋu Rəmwa, na Usilaga Gətəɽe gandəŋgitiar ləgumdəd̶iar, “Abba! Fəŋu Bapa!” 16 Usila Gətəɽe gënəŋu lerṯo d̶aməd̶aṯa nusilana inëndr ṯa ləgaɽr ñere ñə-Rəmwa. 17 Ndə ləgaɽr ñere, ləgaɽr com led̶a ildi lərraṯa eŋen ŋeṯen, lëndr ləgid̶r alərraṯr elaŋge ɽ-Rəmwa na ləgid̶r alərraṯr elaŋge Almasiya ŋəla. Lëndr ləgid̶r alid̶r ṯia ndə ləgəɽəbəd̶iarlda eŋen ŋubwa ŋeicia, ṯa lëndr alneinərlda ŋaɽrwa.
Ŋen ŋəŋaɽrwa iŋi ŋid̶i aŋəfeṯe
18 Iginḏeicu ŋen na egabaṯa ṯa ŋen pred̶ ŋeicia ŋubwa iŋi ləgənaneinr ed̶əməṯia id̶i ŋaɽo wagero eŋen ŋəŋaɽrwa iŋi ŋid̶i aŋërrəŋaid̶əni ṯa aŋəndəneinr. 19 Laŋge pred̶ ildi lid̶ənu lënəŋulu lëɽəd̶iaŋəno laṯurṯia d̶ërrəŋaid̶ia d̶ələd̶ia ɽ-Rəmwa d̶wonaṯad̶a kaiñ. 20 Ŋen ŋanṯa d̶id̶ənia d̶ero ŋeniano d̶wonaṯad̶a d̶əlëɽəŋu bəɽan, orn Rəmwa raŋgiṯu ṯa ad̶id̶əni d̶ero ŋeniano, ŋen ŋanṯa rënəŋu raṯurṯia ŋen. 21 Ṯa d̶id̶ənia d̶ënəŋu id̶i d̶akasənu ŋenŋa iŋi ŋəməndëd̶ənia d̶id̶i ad̶ëbərni, ṯa ad̶əfeṯe ed̶əɽəbəd̶ia eŋen ŋəd̶əkasənia d̶ero ñereña ñə-Rəmwa, d̶əkasənia d̶ero d̶id̶i ad̶əfeṯe ŋaɽrwaŋa. 22 Ŋen ŋanṯa ləgaləŋeṯr ṯa laŋge pred̶ ildi lid̶ənu ləfo alo ləbërəjənia elo ldəɽo ŋenŋa ŋubwa məldin d̶əñid̶i ŋen ŋarno liga wuji galəŋa. 23 Gerṯe fəlaŋge ildi ikərəŋ orn lëndr com ləŋgr ləgerṯr d̶ərldia d̶ananoŋ fəŋu Usila Gətəɽe, lëndr ləgəbërəjəniar elo enare inëndr liga ləgəṯurṯiar ŋen ṯa alid̶əndr ləgəɽr ləd̶ia ɽ-Rəmwa na aŋəno isëndr aiyëbərni. 24 Ŋen ŋanṯa ləgëbərnr d̶əṯurṯiad̶a ŋen id̶i. Orn d̶əṯurṯia id̶i ləgəɽwad̶aṯar ləgəseiciar gerṯe d̶əṯurṯia id̶i, ŋen ŋanṯa əsëgi gəṯurṯia ŋen iŋi gënəŋu gəɽwad̶aṯa gəseicia? 25 Orn ndə ləgəṯurṯiar ŋen iŋi ləgəber ləgəɽwad̶aṯar ləgəseiciar, d̶eṯəm ləgaṯurṯiar d̶walad̶a arano.
26 Ŋen ŋarno ṯia com Usila Gətəɽe gandaməd̶aṯar ŋen ŋanṯa ləgëbiar, na ŋen ŋanṯa ləgaijəbar ṯa ləgabeɽəd̶iar Rəmwa ṯau, orn Usila Gətəɽe gënəŋu gaɽwatiṯia Rəmwa ŋen ŋanṯa nëndr d̶ërəjəniad̶a elo id̶i led̶a laijəba ləɽwatau. 27 Na gënəŋu igi gagagwondəd̶ia enare inëndr gënəŋu galəŋeṯo ŋəṯəɽa ŋ-Usila Gətəɽe ŋen ŋanṯa gabəkeɽəd̶ia Rəmwa ŋen ŋanṯa led̶a ɽ-Rəmwa eŋen iŋi Rəmwa rwonaṯa. 28 Đeṯəm ləgaləŋeṯr ṯa ŋen pred̶ Rəmwa rëbəd̶ia ŋəmëɽria ldəɽo ṯa araməd̶aṯe led̶a ildi ləbwaiya eŋen ŋəŋəra, lënəŋulu ildi lundəd̶ənu eŋen rënəŋu rwonaṯa. 29 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rwoṯo led̶a ananoŋ pənde na rëɽəlo ṯa alɽeṯe led̶a əllëɽəŋu ṯa alid̶ənr garno Id̶ia gəlëɽəŋu d̶urri. Rënəŋu rid̶u ṯia ṯa Id̶ia gəlëɽəŋu aŋəɽeṯe gəɽənda elorəba pred̶ ildi lwaiña. 30 Na com rënəŋu rundəd̶u led̶a ildi rëɽəlo. Na com rënəŋu rid̶u led̶a ildi rundəd̶əlo ṯa aləd̶urwaṯe eŋen ŋu nëiñua. Na com rënəŋu ranaico led̶a ildi ŋaɽrwa, lënəŋulu ildi rid̶əlo ləd̶urwaṯo eŋen ŋu nëiñua.
Ŋen ŋəd̶əbwa d̶ə-Rəmwa ig-Almasiya Yesu
31 Ləgabaṯrau eŋen ŋen iŋi? Ndə Rəmwa ləgafərlda, əsëgi gəɽwad̶aṯa gəndəgeiyar? 32 Rəmwa rero rəbëndia Id̶ia gəlëɽəŋu orn ranaid̶əma ŋen ŋanṯa nëndr, nṯia rënəŋu raber rid̶i arəndənaice ŋen pred̶ com məɽəməɽeñ Id̶iaga gəlëɽəŋu? 33 Ǝsëgi gəɽwad̶aṯa gəsəkia led̶a ildi Rəmwa rwoṯəlo? Rəmwa irri raṯa ṯa lënəŋulu lad̶urwaṯo eŋen! 34 Ǝsëgi gəɽwad̶aṯa gəlakəmia? Almasiya Yesu igi gaiyəṯəlo orn com gətud̶inu eŋəɽaiñ, d̶əñid̶i gënəŋu gëni gaɽaŋa nḏəŋ d̶əŋaicəba d̶ə-Rəmwa na gəbekeɽəd̶ia Rəmwa kaiñ ŋen ŋanṯa nëndr. 35 Ǝsëgi gəɽwad̶aṯa gəndəmiñiar id̶əbwa d̶-Almasiya? Ŋen ŋinia ŋaɽwad̶aṯa? Walla d̶wana? Walla ŋen ŋubwa ŋeicia iŋi led̶a ləndənanaicar? Walla ŋorwaṯa? Walla ndrenia nerəndr nano? Walla ŋen ŋubwa ŋinia? Walla d̶operria? 36 Garno ŋen ŋəwërd̶ənu ṯa,
“Nanda ñagaɽiñənia ëd̶əñëd̶əñin ŋen ŋanṯa ŋa,
ñaganeinu ŋen garno yaŋala isi yefo ṯa aiyəɽiñəni.”
37 Orn eŋcn iŋi pred̶ ləgad̶amar jaica jaica gënəŋuga igi gəbwandriya! 38 Ŋen ŋanṯa egaləŋeṯo d̶urri ṯa ŋəɽaiñ walla d̶əməṯia walla malaiyəka walla ŋələŋe walla ŋen iŋi ŋəfo d̶əñid̶i, walla ŋen iŋi ŋəmulu ŋeṯo, walla ŋabəɽa, 39 walla ŋabəɽa ŋelo walla ŋabəɽa ŋid̶urṯu alo, walla wagənəŋ gərto igi gəfo gid̶ənu, laŋge ildi pred̶ laber ləɽwad̶aṯa ləndəmiñiar id̶əbwa d̶ə-Rəmwa id̶i d̶əfo ig-Almasiya Yesu, gënəŋu igi gəɽo Eləŋ igëndr.
Ori Tori Lu roya
1 Yauono vure i'do ànya se kabe ori rumora ya Kristo Yesu be lomvo. 2 Tana ota Tori ro se kabe adri ezi ämäri rumora Kristo Yesu be rosi, 'ba ma te a'done dritai ro ni ota takozi ndi odra be ro yasi. 3 Tase Ota ni ko oyene, tana a'do lomvo voro mbaraako si, Lu yete. Nda pe vure takozi se lomvo lidri ro ya te, Ŋgwa modo ndaro ro ezo si, se ikyite lomvo be oso lomvo takozi amba be lidri ro ronye, takozi onane. 4 Lu ye ta ono te tana taŋgye se Ota kolebe ande robe ama se kabe ori Tori voro ya, ago ko a'do lomvo ro voro. 5 Ànya se kabe ori tase a'do lomvo voro ànyaro kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate ŋgase a'do lomvo ro kabe olena si. Ànya se kabe ori tase Tori kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate tase Tori kolebe si. 6 'Di ritane a'do lomvo ro voro ka odra ezi, 'di ritane Tori si ka adri ndi taliatokpe be ezi. 7 Lidri ka a'do kyila'baazi ro Lu ri ondro a'do lomvo ro ndaro kate ni nda rita owo; tana nda ro ota Lu ro ko, ago ṛo endaro nda ni kote anya orone. 8 Ànya se kabe a'do lomvo voro ànyaro orona ayani tana ni ko Lu usine.
9 Oko mìri ko tase a'do lomvo amiro voro kabe itina voro, oko miri tase Tori kabe itina ämiri voro ayani, ondro endaro Tori Lu ro ka ndi ori ami ya owo. Nda se teinye Tori Kristo ro ako nda i'do ndaro. 10 Oko ondro Kristo ka ori ami ya, Tori orivoya ni adri amiro, tana a'ba ami te ŋgye Lu be, ondro lomvo amiro ka oye ca odrane ta takozi rota owo. 11 Ondro Tori Lu, se keŋga Yesu be ni avo yasi ro ka ori ami ya, 'dooko nda se keŋga Kristo be ni avo yasi ozona adri kpa lomvo oŋgwaoŋgwa amiro ya Tori ndaro se kabe ori ami ya yauono si.
12 Ka'do inye, ädrupii maro, ama orivoya kama be, oko ko ämäri orine oso lomvo amaro kolebe orine voro. 13 Tana ondro nyà ori a'do lomvo amiro ro voro, nyà oye ṛo odrane; oko ondro Tori si mi'ba lomvo amiro takozi oyero kodrate, mirina ndi. 14 Ànya se elepete Tori Lu rosi orivoya Ŋgwà Lu ro. 15 Tana Tori se Lu kozobe ämiri 'ba ami ko iyeäṛi ro ago 'ba ami ko a'done turi ro; oko, Tori kani ami o'ba ŋgwà ro Lu ri, ago mbara Tori rosi mà driayo Lu ri màkye: “Täpi! Täpi maro!” 16 Tori Lu ro dro'be andivo ndaro te tori amaro be tazevoedre si anjioko ama orivoya ŋgwà Lu ro. 17 Ago ama be te orivoya ŋgwà Lu ro ono, mà'dona ndi drimbi se nda ketabe lidri ndaro ri be, ago mà'dona kpa drimbi uruazi ro Kristo be ŋgase Lu ketabe ndäri ta; tana ondro mà ugu rueza Kristo ro la'dona màla'dona räṛu 'desi ndaro ro kpa.
'Desi Tu Mileya ro
18 Mandrebe rueza se màbe rueza tu yauono si ono änina ko ojone alona liŋgyi se oyebe lofone ämäri be. 19 Ŋga cini o'bao'baro kayi ŋgwai Lu ro lofona kote ya cini si. 20 Tana ŋga o'bao'ba ro cini ape vure na te ta anyaro ijene, oko ko ole modo anyaro rosi, oko tana Lu 'ba tana ni a'done inye. Caoko mio'ba drigba orivoya 21 anjioko ŋga o'bao'baro andivona tu alo si oko onjina 'da dritai ro ni iyeäṛi anyaro oŋgwaro yasi ago la'dona riyä liŋgyiekye dritai ro ŋgwà Lu ro ro 'da. 22 Tana mä̀nite anjioko tu yauono si ŋga o'bao'baro cini ka leri lomvo luwu be, oso luwu ŋgwa utiro ronye. 23 Oko ko ŋga o'bao'baro ka toto ni leri, oko ama se Tori be ŋgapäṛi käti Lu ro ronye mà kpa leri ya andivo amaro roya ondro mà te ta kote Lu ri ama o'baza ŋgwà ndaro ro ago mà mio'ba amaro o'ba a'done cu dritai ro. 24 Tana mio'ba si apa ama te, oko ondro mà ŋgase màbe mio'ba tana ro ondreondre 'dooko 'do kote mio'ba endaro yi. Tana a'di ka mio'ba ni ŋga aza se nda kondrebe ta ya? 25 Oko ondro mà mio'ba ŋgase mandre ko ta, mà anya kote yaiŋgyi si.
26 Kpa oso inye Tori ka ikyi ama opane, ama orivoya mbaraako. Tana mäni kote mätune oso se beṛo ämäri mätune ronye; Tori andivo kani ata Lu be ta amaro ta leri si se ata ni kote tazevona edrene. 27 Ago Lu, se kabe voondre le ya amaro ya, nda ni tavousu Tori rote, tana Tori ka ata Lu be ta lidri ndaro rota oso ole ndaro ronye.
28 Mänite anjioko ŋga cini yasi Lu ka losi oye takado ta ànya se kabe nda lu be, ànya se nda kuzibe oso ta ndaro ronye iyi. 29 Ànya se Lu njite ṛo nja nda di kpate to a'done oso Ŋgwa ndaro ronye, tana anjioko Ŋgwa ka'do robe käti ädrupii amba lako. 30 Ka'do inye ànya se Lu dite to, nda zite, ago ànya se nda zite, nda 'bate ŋgye andivo ndaro be, ago nda la'do räṛu 'desi ndaro te ànya yibe.
Ŋgalu Lu ro Kristo Yesu ya
31 Ka'do inye, màtana 'bo gwo ta e'diro ta ono ta ya? Ondro Lu orivoya ama resi, a'di edrena ni ŋbi ama mile ya? 32 Nda se eta Ŋgwa modo ndaro ro kote, oko ozo nda te cu ämäri! Nda ozo Ŋgwa ndaro te, inye'do nda ozona ŋga cini ṛo ko ämäri teinye awi ya? 33 A'di kicuna lidri onjionji Lu ro niya? Lu andivona ka'da ànya ko taenji'ba ro! 34 Ka'do inye, a'di opena vure ànyaro niya? Ṛo ko Kristo Yesu, se drate, kode, se eŋgate adri ya ago rite drígwo Lu ro yasi, se kabe taeji nda si ama ta ono! 35 Ka'do inye, a'di unina ni ama lewene ni ŋgalu Kristo ro resi ya? Inye'do rriti, kode ori gboroto si, kode rueza kode täbiri kode ati'ba kode ozionya kode odra ya? 36 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Ta miro ta ama orivoya 'ditoga odra roya ṛo tu cini si;
aye ama te oso timele se abe ugu oyi ufune ronye.”
37 Caoko, ŋga cini kwoi yasi ama orivoya para ŋgaopeṛe be nda se kulu ama be ono si! 38 Tana mäni ṛote endaro anjioko ŋga aza unina ko ama lewene ni ŋgalu ndaro resi; ca odra kode adri, ca malaika ca 'dimiri'bai aza vo'buyakuru ro kode mbarà, ca ŋgase yauono ca ŋgase mileya, 39 ca 'bädri kurusi kode 'bädri vurusi ŋga aza i'do ŋga o'bao'baro cini lakosi a'done mbara be ama lewene ni ŋgalu Lu ro se orivoya amaro Kristo Yesu Opi amaro si ono resi.