Ŋen ŋə-Yesu na lorəba əllëɽəŋu
1 Orn Yesu gafo gabakaldaica alo yi-Jalil, na gaber gwonaṯa gəbakaldaica alo Yuḏiya, ŋen ŋanṯa Alyawuḏ yamapwaiña ṯa almaɽiñe. 2 Na ëməd̶ia g-Alyawuḏ gafo ṯwaiñ igi yeɽaŋa Iŋutu. 3 Nṯia lorəba lə-Yesu ldəməlwaɽəṯi ṯa, “Ŋgaṯo ëli ŋaɽe alo Yuḏiya ṯa led̶a ildi ləŋateṯa aləseici ŋen iŋi ŋoɽra agəbəd̶ia, 4 ŋen ŋanṯa ed̶a gero gəbəd̶ia ŋen eŋaməɽa ndə gwonaṯa gələŋinia eled̶a. Ndə agəbəd̶ia ŋen iŋi aŋeicu alo pred̶!” ( 5 Ŋen ŋanṯa com lorəba lero ləbëndia ŋen ŋəlëɽəŋu.)
6 Yesu nəŋəlwaɽəṯi ṯa, “Liga lamulu ildi lëɽənṯiñi, orn liga eldalo lëni jaica jaica. 7 Led̶a lalo laber ləɽwad̶aṯa ləndəned̶a, orn fiñi ñiŋgi ləned̶əñe, ŋen ŋanṯa igaləɽwatiṯia ṯa ŋen eŋen ŋeicia. 8 Ñaganəñaŋ abwoṯr nëməd̶ia igamulu egabwoṯwa nëməd̶ia igi ŋen ŋanṯa liga lëɽənṯiñi lamulu ləɽiñəd̶aid̶ia.” 9 Yesu gəlwaɽəṯəlo ŋen iŋi orn nəŋəṯëd̶əni alo yi-Jalil.
Ŋen Yesu gəfo nëməd̶ia gəd̶əɽaŋa Iŋutu
10 Orn ndə lorəba labwoṯo d̶əge gënəŋu com nəŋabwoṯe nëməd̶ia, gerṯe ed̶ad̶ id̶i led̶a lwaiñau orn gabəɽo eŋaməɽa ṯa led̶a alerṯe ləmaseicia. 11 Alyawuḏ nëməd̶ia yafo yamapwaiña na yabekeɽəd̶ia ṯa, “Gënəŋu gwuŋga?” 12 Na led̶a taləɽwatəmau ŋaməɽa kaiñ, ləmaṯan ldaṯa, “Gënəŋu game.” Na lwomən ldaṯa, “Ndo, gënəŋu gëbəd̶ia liji ŋad̶əna.” 13 Orn ed̶a gero gənəŋ gəɽwata pəlelo ŋen ŋanṯaŋu, ŋen ŋanṯa lënəŋulu lad̶əñia Alyawuḏ.
Ŋen Yesu gërrəŋaid̶u ŋen alo yi-Ursalim ṯa geṯo i-Rəmwa
14 Orn ndə ëməd̶ia gəmulu gəbəɽinḏeinia, Yesu nəgabəṯa ig-Alekəl na gënəŋu ṯaŋërrəŋaicu led̶a ŋen. 15 Na Alyawuḏ ŋen ŋajəbinṯəlo kaiñ niyaṯa, “Ŋen ŋanṯau gënəŋu gələŋeṯo nad̶am gerogəberrəŋainia ŋen?” 16 Yesu nəŋəluɽəbib eŋen nəŋaṯa, “Ŋen iŋi igəbërrəŋaid̶ia, gerṯe ŋalëɽəñi, orn ŋalëɽəŋu igi gəd̶waṯəñe. 17 Ndə ed̶a gənəŋ gwonaṯa ŋen Rəmwa rwonaṯa gënəŋu gid̶i aŋələŋeṯe ndə ŋen igəbërrəŋaid̶ia ŋeṯo i-Rəmwa walla egəɽwata bəɽan. 18 Ed̶a gəɽwata bəɽan gwonaṯa gəneinia ŋaɽrwa, orn ed̶a gwonaṯa ṯa gënəŋu aŋənaice ed̶a ŋaɽrwa igi gəd̶waṯəma, gënəŋu gad̶eṯəm na ŋen ŋəɽiano ŋero ŋəmaufia kwai kwai. 19 Musa gero gəndənaica Alganun? Orn ed̶a gero eñaŋ gəbəd̶ia ŋen ŋ-Alganun. Ñagwonaṯa ñəgaiñaɽiña ed̶a?” 20 Nṯia led̶a ldəmuɽəbiṯi eŋen ldaṯa, “Aganəŋa agerṯo usila nano geicia! Ǝsëgi gwonaṯa gəŋaɽiña?”
21 Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igid̶u ŋen ŋonto, na ñaŋ pred̶ nəñirəwətiano. 22 Ŋen ŋaɽo ṯia Musa ganaicənde ŋen ŋəd̶uɽəd̶ənia, orn ŋen iŋi ŋero ŋeṯo i-Musa orn ed̶aṯanda ləpənde, na ñaguɽəd̶ia led̶a e-Loman ləd̶əmiñəniano. 23 Ndə ed̶a guɽəd̶ənia e-Loman ləd̶əmiñəniano ṯa ñerṯe ñagera Alganun yi-Musa, ŋen ŋanṯau ñageicəṯiñiano ŋen ŋanṯa igid̶u ed̶a geid̶inu egaŋəno pred̶ e-Loman ləd̶əmiñəmano? 24 Inḏeicr ŋenia gerṯe ŋenŋa ŋəd̶əseicia orn akəmed̶r ŋenŋa ŋəd̶urwaṯo.”
Ŋen ŋəd̶eɽəd̶ia ṯa gaɽe Yesu gaɽo Almasiya
25 Na led̶a ləmaṯan lalo yi-Ursalim ldaṯa, “Gerṯe fəŋu igi lënəŋulu lwonaṯa ləmaɽiña? 26 Nwanəd̶r! Gënəŋu gaɽwataṯa eled̶a na lënəŋulu lderṯe ləmalwaɽəṯia ŋen ŋənəŋ. Nələŋ nafid̶u ŋen ṯa d̶eṯəm gënəŋu gaɽo Almasiya? 27 Orn lëndr ləgaləŋeṯr ṯa ed̶a igi geṯo ŋga, orn ndə Almasiya geṯo d̶əge, ed̶a gero gənəŋ gid̶i aŋələŋeṯe ṯa gënəŋu gaŋga na geṯo ŋga.”
28 Ndə Yesu gəbërrəŋaicia led̶a ŋen ig-Alekəl, ṯaŋəɽwato pəlelo nəŋaṯa, “A, ñagaləŋeṯəñe na ñagaləŋeṯo ṯa egaŋga na egero egeṯo bəɽan eŋen ŋəlëɽəñi orn gënəŋu igi gad̶eṯəm igi ñagaijəbama, 29 orn egaləŋeṯəma ŋen ŋanṯa egeṯəmau na gënəŋu gad̶waṯəñe.”
30 Na lënəŋulu ṯalwonaṯo ləmëndia orn ed̶a gero gənəŋ gëɽəma d̶əŋ nano, ŋen ŋanṯa sa yëɽənṯəma yamulu yeṯo. 31 Orn led̶a lwaiña ldëndi ŋen ŋəlëɽəŋu ldaṯa, “Ndə Almasiya gid̶i aŋela gënəŋu gid̶i aŋid̶i aŋwara ywaiña yeməñaṯo ed̶a igi?”
Ŋen askari yid̶weinu ṯa aiyëndi Yesu
32 Na Alfarisiyin niyene led̶a ləɽwata ṯia iŋu, na ŋen ŋafəṯia nələŋ nəkana na Alfarisiyin ldəd̶waṯe askari ŋen ŋanṯa almëndi. 33 Ŋen ŋafəṯia Yesu nəŋəlwaɽəṯi ṯa, “Igënəñi ləgaɽaŋar liga lobəlano orn igid̶i yoɽəbaṯe ŋu nano igi gəd̶waṯəñe. 34 Ñagid̶i ñaiñəpwaiñe orn ñagaber ñagid̶i ñaiñəfid̶i na alo isi egəfau ñagaber ñagəɽwad̶aṯia ñageṯau.”
35 Ŋen ŋafəṯia Alyawuḏ ṯaiɽwataid̶o ŋaməɽa niyaṯa, “Gënəŋu gid̶i aŋəɽe ŋga, ləgəber ləgəmaufid̶ar? Gënəŋu gabəṯa eled̶a eldaiñ ildi ləfo led̶a nano ildi ləfo alo y-Alyunaniyin, na gabəla aŋërrəŋaici led̶a ŋen ildi ləɽo l-Aiyunaniyin? 36 Ŋen ŋanṯau iŋi gënəŋu gəbaṯa ṯa, ñagid̶i ñaiñəpwaiñe orn ñagaber ñagid̶i ñaiñəfid̶i na ñagaber ñagid̶i ñaɽwad̶aṯe ñageṯo alo isi egəweṯa?”
Ŋen ŋebarlda yeŋawa iŋi ŋəd̶əməṯia
37 Eloman ɽrəto lənḏurṯu lëməd̶ia, ildi ləɽo loman loɽra, Yesu nəŋətwod̶e nəŋəlwaɽe pəlelo ṯa, “Ed̶a igi aŋal gərrəma, ŋgiṯəma aŋəñeṯa nano aŋəṯi ŋawa, 38 ŋen ŋarno ŋen ŋəwërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa ṯa, ‘Ed̶a gëndu ŋen ŋəlëɽəñi, gënəŋu gid̶i aŋerṯe ebarlda eŋawa ŋəd̶əməṯia ŋəbərlda egare gəlëɽəŋu’.” 39 Gënəŋu galwaɽo eŋen ŋ-Usila Gətəɽe igi lënəŋulu lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu lid̶i alneini. Iliga lakəl Usila Gətəɽe gamulu gəneid̶ənia, ŋen ŋanṯa Yesu gamulu gəneinia ŋaɽrwa.
Ŋen ŋəd̶əndəd̶iano eŋen ŋə-Yesu
40 Ŋen ŋafəṯia led̶a lwaiña ildi ləno ŋen ldaṯa, “Đeṯəm gënəŋu gaɽo anabi yakəl!” 41 Na led̶a lwomən ldaṯa, “Fəŋu Almasiya!” Orn lwomən təŋ ldaṯa, “Almasiya geṯo alo yi-Jalil? 42 Ad̶am gə-Rəmwa gaṯa ṯa Almasiya galəŋənia eled̶a lə-Ḏawuḏ, na irnuŋ alo yi-Beṯlam alo isi Ḏawuḏ gəfau.” 43 Na led̶a lafo landəd̶iano ŋen ŋanṯa ŋu, 44 ləmaṯan iŋulu lwonaṯa ləmëndia, orn ed̶a gero gənəŋ gëɽəma d̶əŋ nano.
Ŋen ŋənələŋ n-Alyawuḏ ini nero nəbëndia ŋen
45 Nṯia askari niyoɽəbaṯe nələŋ nano nəkana na Alfarisiyin. Na nələŋ nəleiṯi ṯa, “Ñagero ñagaməma ed̶a?” 46 Askari niyəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ed̶a gero gənəŋ gəɽwata garno maje igei kwai kwai.” 47 Ŋen ŋafəṯia Alfarisiyin niyəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ñaŋ com ñagwatinu nənid̶əni ŋad̶əna? 48 Ed̶a gëni gənəŋ enələŋ walla ig-Alfarisiyin gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu? 49 Orn led̶a ildi lero laləŋeṯa wagənəŋ eŋen ŋ-Alganun, lënəŋulu labuŋənu.” 50 Maje gənəŋ iŋulu gəbërnia Nikəḏimus, gënəŋu igi gəfo geṯo Yesu nano uləŋgi, nəŋəleiṯi ṯa, 51 “Alganun yabaṯa ləgaɽwad̶aṯiar ləgakəmiar ed̶a ŋen ləgəmulur ləgəmanaṯar na ləgəfid̶iar ŋen gënəŋu gid̶u?” 52 Lënəŋulu ldəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Aganəŋa agalo yi-Jalil com? Pwaiñəd̶o ŋəseid̶i egad̶am, na ñagid̶i ñaləŋeṯe ŋen ṯa anabi yero yenəŋ yeṯo alo yi-Jalil kwai kwai.” [ 53 Na pred̶ ldəɽe eneɽa enen.
Ädrupii Yesu ro Mayi ta kote Nda ya
1 Ono vosi, Yesu abate Galilaya yasi, nda le kote abane Yuda yasi, tana drikaca'bai Yudai ro lau ana leyi nda ufune. 2 Tu karama Mutuguṛi rote lototi, 3 ta'doro ädrupii Yesu ro atayite ndäri ekye: “Nye'be vo ono ago nyoyi Yuda ya, tana oso'bai mivo kondreyi ŋgase nya ugu oyena robe. 4 'Diaza alo da'do tase nda ka ugu oyena kote ondro nda kole ndi yi unine kadoro owo. Nyeto ŋga kwoi ugu oyena bete ono, mi'ba 'bädri cini kuni ta miro!” 5 (Ca ädrupii ndaro mayi kote nda ya.)
6 Yesu atate ànyari ekye: “Tu kado märi esa ko drigba, oko tu cini ṛo kado ämiri. 7 Ya 'bädri ro niko osone ami lomvo, oko yana ka oso malomvo, tana ma ugu taiti anjioko taoye ànyaro orivoya koziro. 8 Nyùgu oyi ri karama ya, märi oyine karama ono ya i'do, tana tu gya maro esa dri ko.” 9 Nda kata ta ono te oko nda rite Galilaya ya.
Yesu Karama Mutuguṛi roya
10 Oyi ädrupii ndaro ro karama ya vosi ko, Yesu oyi kpate, caoko nda oyi kote ŋbelero, oko ndrwiro. 11 Drikaca'bai Yudai ro uguyi nda uṛite ni karama ya. Ànya ejiyitate ekye: “Nda eŋwaro ya?”
12 Ugu ta wayawaya amba atate ta ndaro ta lowa lako. Lidri rukä ka ata ekye: “Nda mano kado yi.” Azakana atate ekye: “Hwa, nda ka lidri wiri.” 13 Oko 'diaza ata ta ndaro kote ŋbelero, tana ànya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri.
14 Karama te ti okyene oko Yesu oyite Yekalu ya ago eto ŋgaemba te. 15 Drikaca'bai Yudai ro a'dote larolaro ro amba ago atayite ekye: “Mano ono koyi ko cu vo tauni roya oko ko'debe ta unine amba ono eŋwanye ya?”
16 Yesu zatadrite ekye: “Tase mabe embana ono ko ŋgaemba ma modo ro, oko ikyi ni Lu se kezo mabe ono resi. 17 Nda se olebe tase Lu kolebe oyene anya unina ndi, kode tase mabe embana kikyi ni Lu resi kode ma ata drikaca ma modo rosi. 18 'Dise kabe ata drikaca modo ndaro rosi ka räṛu uṛi andivo ndaro ri. Oko nda se kolebe nda se kezo nda be ono orone ayani ni orivoya 'diri, ago nda ga kowe ko alona. 19 Musa ozo Ota te ämiri, nda ozo ko ya? Oko alo aza amiro ro Ota ko. Nyà ojo ma ufune etaya?”
20 Lowa zatadrite ekye: “Mi orivoya demona be mi ya. A'di ka ojoni mi ufune ya?”
21 Yesu zatadrite ekye: “Maye talaro ro alo te, ago ami cini nyà'dote larolaro ro. 22 Musa ta ami te ŋgwàagoro amiro olone ŋbiṛiro (caoko ko ni Musa owo oko zutui amiro eto tana ni), ago nyà ŋgaga olo ŋbiṛiro Sabata si. 23 Ondro alo ŋgaga te ŋbiṛiro Sabata si anjioko Ota Musa ro epere kote, tana e'di ami kyilaro mabe tase mede lidri be Sabata si ono rota niya? 24 Nyè'be vureope taŋgye oyeako si 'do ago mìpe vure endaro taŋgye oyesi ayani.”
Inye'do Nda Mesiya owo ya?
25 Rukä lidri Yerusalema ro ro atate ekye: “Inye'do ono ṛoko mano se drikaca'bai kayibe ojo ufune owo ya? 26 Mìndre! Nda ka ugu ata ṛo miamba ya, ago ànya atayi ta aza kote nda lomvo. A'dona ànya nite endaro nda ni Mesiya owo ya? 27 Oko tuse Mesiya kabe ikyi, 'diaza unina ko nda ni eŋwaro. Ago ama cini mä̀ni vose mano ono kikyi ni kigyesi ndi.”
28 Ondro Yesu kate miemba Yekalu ya oko nda atate ṛo ṛeṛe ekye: “Inye'do mìni ma ndi endaro ago mìni vose mikyibe ni kigyesi ndi ya? Mikyi kote drikaca modo maro rosi. Caoko, nda se kezo mabe ono ni ŋgye. Mìni nda kote, 29 oko mäni nda ndi, tana mikyi ni nda resi ago nda ezo ma ni.”
30 'Dooko ànya ojoyite nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo, tana tu ndaro esa ko drigba. 31 Oko amba ni lowa lakosi mayite nda ya ago atayite ekye: “Ondro Mesiya kikyibe nda oyena talaro ro gi'da ndrani mano ono risi ya?”
Azo Vookwa'bai te Yesu Urune
32 Parusii kerite lowa ka ugu ŋgase kwoi tana wayana ta Yesu rota oko, ànya ndi kohanii 'desi be zoyi rukä vookwa'bai rote nda urune. 33 Yesu atate ekye: “Marina 'da ami yibe gafere madaro, ago 'dooko moyina 'da lozo nda se kezo mabe re, 34 mìṛina ma 'da oko nyùsuna ma ko, tana mìnina ko oyine vose ma'dona 'da kigye ya.”
35 Drikaca'bai Yudai ro atayite ànyavoya ekye: “Nda kaoye oyine eŋwaro ämäri ko nda usune ya? Nda le oyine 'bakici Giriki ro se lidri amaro kabe ori kigye ya ago Girikii embane ya? 36 Nda ka ata ekye mä̀ṛina yi 'da oko mùsuna yi ko, ago mä̀nina ko oyine vose ya'dona 'da kigye ya. Nda usu ta e'diro atane inye ya?”
Golo Gyi Adri Ozoro
37 U'du ädu parandra karama rosi oko Yesu edrete kuru ago atate ṛeṛe ekye: “Nda se gyilu be beṛo ikyine mare ago kumvu robe. 38 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: ‘Nda se kabe taoma ma ya golo gyi adri ozoro udina ndi ya ndaro yasi.’ ” 39 Yesu ka ono ta Tori ro atana, se ànya se komabe nda ya ka oyebe urune ono. Tu gi ana si ozo Tori drigba ko'de, tana eŋga Yesu drigba ko dri a'do 'desi ya.
Rulonyi Lidri Lako
40 Rukä lidri ro lowa lako keri nda te ta ono atavoya oko atayite ekye: “Endaro mano ono orivoya nebi yi!”
41 Azakana ekye: “Nda ni Mesiya owo!”
Oko azakana ekye: “Mesiya ikyina ko ni Galilaya ya! 42 Taegyi katabe ekye Mesiya ikyina 'da ni zelevo 'Bädri'ba Dawidi ro yasi ago ätina 'da Beteleme ya, 'bakici se Dawidi rite kigye ya.” 43 Ago rulonyi a'dote lowa lako ta Yesu rota. 44 Rukäna le nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo.
Taomaako Drikaca'bai Yudai ro ro
45 Ondro vookwa'bai kogoyite kovole oko, kohanii 'desi ndi Parusii be ejiyi ànya te ekye: “Nyèzi nda kote etaya?” 46 Vookwa'bai zayitadrite ekye: “'Diaza ata kote oso mano ono ronye!”
47 Parusii ejiyitate ekye: “Nda mäyu ami kpate ya? 48 Mìnibe alo aza drikaca'bai ro kode alo aza Parusii ro ma te nda ya ya? 49 Lowa ono ni Ota Musa ro ko, ago ànya te orivoya latri Lu ro zele!”
50 Alo aza Parusii ro Nikodema orivoya lau, ni mano se oyi kätina be Yesu ondre owo. Nda atate azii ri ekye: 51 “Ota amaro voro mä̀nina ko vure 'diaza ro opene käti ta ndaro eri ako ago tase nda koyebe uniako.”
52 Ànya zayitadrite ekye: “Mi kpa ni Galilaya ya ya? Nyetenyi Taegyi ago minina ndi nebi aza efo ko ni Galilaya ya.” [ 53 'Dooko 'dicini oyite 'bäru.