Led̶a ildi letṯo d̶wonaṯa ig-Almasiya laɽo ləd̶ia ɽ-Rəmwa
1 Fəŋen iŋi igəndəlwaɽəṯia, id̶ia igi gərraṯa elaŋge leṯen, liga gəɽo ŋere məldin gënəŋu garno ebai, orn laŋge pred̶ əllëɽəŋu. 2 Gënəŋu gafo eŋen ŋəled̶a ildi ɽrəmoṯwa laŋge əllëɽəŋu, ŋen liga ləmulu ləməndëd̶ənia ildi eṯen gëɽu. 3 Nṯia nëndr com, liga ləgəfr ləgəɽr ñere ñaməraṯo məldin, ləgafr ləgëndənr ŋenŋa ŋunsila nalo. 4 Orn ndə liga leṯo d̶əge ildi Rəmwa rëɽu, Rəmwa rad̶waṯo Id̶ia gəlëɽəŋu igi gələŋənu igwuji gəɽəbwa, na igi com gəfo gerldo Alganunya y-Alyawuḏ, 5 ṯa aŋəpəɽe led̶a ildi ləfo lëndənu Alganunya, ṯa nëndr alid̶ənr ləd̶ia ɽ-Rəmwa. 6 Na ŋen ŋanṯa ñaŋ ñagaɽo ləd̶ia ɽ-Rəmwa, rënəŋu rad̶waṯo Usila g-Id̶ia gəlëɽəŋu enare mendr, igi gurndəd̶ia pəlelo, “Abba, fəŋu Bapa.” 7 Ŋen ŋafəṯia ñaŋ pred̶ gerṯe ñagaɽo ləbai məldin, orn ñagaɽo ləd̶ia ɽ-Rəmwa, na ndə ñagəɽo ləd̶ia əllëɽəŋu d̶eṯəm ñagaɽo led̶a ildi lərraṯa eŋen ŋəlëɽəŋu, na ñagaɽo ṯia ŋenŋa ŋə-Rəmwa d̶urri.
Ŋen Bulus gəbekeɽəd̶ia led̶a ṯa alerṯe lokoɽəbaṯa nḏurṯu
8 Pənde ñagaɽo ləbai limwa isi yero yeña d̶urri ŋen ŋanṯa ñagafo ñagaijəba Rəmwa irri rəd̶eṯəm. 9 Orn d̶əñid̶i ŋen ñaŋ ñagaləŋeṯo Rəmwa walla d̶eṯəm Rəmwa raləŋeṯənde, fəṯau ñagəɽwad̶aṯa ñagəred̶ia eŋen ŋə-Rəmwa ñoɽəbaṯe eŋen eŋalo iŋi ŋëbia na ŋəpiano? Na fəṯau ñagəɽwad̶aṯa ñagwonaṯa ñagəɽia ləbai təŋ ləŋen iŋi? 10 Ñagateṯo ŋen kaiñ ŋəliga na ŋəñoman na ŋənubwa na ŋənṯəlia! 11 Igad̶əñialo aŋgaica igid̶iandau ŋəmëɽria məɽəməɽeñ.
12 Egandeɽəd̶ia, lorldaiñ, ṯa ñaɽeṯe garno ñi, ŋen ŋarno egəfo egarno ñaŋ. Ñagero ñagəñənaica ŋen ŋənəŋ ŋeicia kwai kwai. 13 Ñaŋ ñagaləŋeṯo ṯa igërrəŋaicənde ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa ananoŋ, ŋen ŋanṯa egafo igwuma. 14 Đəmwa id̶i d̶aɽo ŋen ŋinia eñaŋ orn ñagero ñagəñəd̶aməca eŋen na ñagero ñagəñəned̶a. Ñagəŋënṯiñi garno malaiyəka yi-Rəmwa, d̶eṯəm garno Almasiya Yesu d̶urri. 15 Ñagafo ñagaŋəra nano, orn d̶əŋəra nano ed̶alo d̶uŋga d̶əñid̶i? Ŋen ŋanṯa egero d̶aməd̶aṯa eñaŋ ṯa gəbanṯa ñagəɽwad̶aṯa ñaguɽəd̶aṯa isi alo esalo ṯa ñañənaice ndə ñagəɽwad̶aṯa ñagəbəd̶ia ṯia. 16 Gaɽe egaɽo ed̶a gəgeiyande ŋen ŋanṯa igandəɽwatiṯia ŋen ŋəd̶eṯəm? 17 Led̶a lakəl labəŋaid̶ia ṯa landəṯoɽaṯa ŋopia orn gerṯe eŋen ŋəd̶urwaṯo. Lënəŋulu lwonaṯa ləndətəriṯia ñi nano, ṯa ñaŋ ñaŋaid̶i d̶əṯoɽaṯa ŋopia iŋulu d̶arno laŋaid̶u eñaŋ. 18 Fəŋen ŋəŋəra ndə ed̶a gəndəṯoɽaṯa ŋopia ndə gəbəd̶ia ṯia eŋen ŋəd̶urwaṯo na jaica jaica gerṯe iliga igënəñi ləgəfr ikərəŋ. 19 Ya ñere ñəlëɽəñi ñəbwaniya! Egarno wuji igi ŋere ŋəmasaṯa ŋen ŋanṯa ñaŋ məldin, ṯa Almasiya aŋəfeṯe ŋopia eñaŋ. 20 Egafo egwonaṯa ṯa alfiar d̶əñid̶i, na ṯa eɽwad̶aṯe igəməlëd̶ia olia gəlëɽəñi rad̶əra rwomən, ŋen ŋanṯa igatësənia eŋen eŋalo!
Ŋen ŋəwujənu ŋ-Ajər na Sara
21 Lwaɽəṯiñr, ñaŋ ñəŋgi ñagwonaṯa ñagəbëndənia ŋenŋa ŋ-Alganun, ñaŋ ñaganed̶o ṯa ñagənna ŋen ŋ-Alganun? 22 Ŋen ŋanṯa ŋen ŋawërd̶ənu ṯa Ibrayim gerṯo ləd̶ia ləɽijan. Id̶ia gənəŋ galəŋənu igwuji gəɽo ebai na id̶ia gwomən galəŋənu igwuji gero gəɽia ebai. 23 Orn id̶ia gəŋere ŋəɽo ebai galəŋənu eŋen ŋalo, orn id̶ia gwuji gero gəɽia ebai galəŋənu ṯa ŋen iŋi Rəmwa rëɽu ṯa ŋid̶i aŋəfeṯe. 24 Ŋen iŋi ŋəwujənu ŋen ŋanṯa liji ildi əɽəlda laɽo d̶ərreid̶ia eŋen d̶əɽijan. Wuji gənəŋ geṯo naiyən yibërnia Sina na gënəŋu galəŋo ləd̶ia ildi lid̶i alɽeṯe ləbai. Gënəŋu gəbërnia Ajər. 25 Na Ajər gaɽo irəŋ gaiyən yi-Sina alo y-Arabia. Gënəŋu garno alo yi-Ursalim d̶əñid̶i ŋen ŋanṯa alo yi-Ursalim na ləd̶ia əllëɽəŋu laɽo ləbai. 26 Orn alo yi-Ursalim isi yefo elo yero yibëndənia na yënəŋu yaɽo ənna igëndr. 27 Ŋen ŋanṯa ŋen ŋawërd̶ənu ṯa,
“Ŋəreṯo nano ya wuji ŋəŋgi agəɽo ltəm ŋəŋgi agero agələŋa ŋere kwai kwai.
Twod̶o ŋarəjaice olia aganəŋa ŋəŋgi agero auɽiña ŋen ŋanṯa wuji gəɽo ltəm gerṯo ñere ñwaiña gaməñaṯa wuji gerṯo ebaŋgen.”
28 Orn nëndr, lorldaiñ ləgaɽr ləd̶ia garno Isag ləŋgr ləgaləŋənr ṯa ŋen iŋi Rəmwa rëɽu aŋəfeṯe. 29 Orn garno iliga lakəl ləpənde id̶ia igi gələŋənu eŋen ŋalo gananaico id̶ia gərto ŋen ŋubwa igi gələŋənu ŋabəɽaŋa ŋ-Usila gə-Rəmwa, fəṯia com d̶əñid̶i. 30 Orn ad̶am gə-Rəmwa gaṯa ṯau? Gaṯa, “Lëldiñu ŋere iŋi ŋəɽo ebai na id̶ia gəlëɽəŋu, ŋen ŋanṯa id̶ia gəŋere ŋəɽo ebai laber lid̶i alərraṯe eŋen id̶iaga gwuji gero gəɽia ebai.” 31 Ŋen ŋafəṯia lorldaiñ, lëndr gerṯe ləgaɽiar ləd̶ia lwuji igi gəɽo ebai orn ləgaɽiar ləd̶ia ləwuji gero gəɽia ebai.
1 Tase mabe ugu atana ni no, ŋgwa se ka oyebe drimbi täpi ndaro ro urune aye kpate oso iyeäṛi ronye, nda bedri orivoya ŋgaga ro, nda gica orivoya endaro kuzupi ŋgacini ro owo. 2 Nda bedri orivoya ŋgaga ro 'di azaka kani vo ndaro ondrena ago kani losi cini ndaro orana madale tuse arabe täpi ndaro si sagwo. 3 Kpa oso inye, ama kpa orivoya iyeäṛii tori se kabe ugu 'bädri miri ro teinye ämäri dri osaako omba tori ro voro roya. 4 Oko ondro tu ŋgyena äduro kesate oko, Lu ezo Ŋgwa modo ndaro te. Ätite 'ditoko si ago rite Ota Yudai ro zele, 5 drî ànya se Ota zele ro utwene, tana 'dooko mà'do robe ŋgwà ro Lu ri.
6 Ka'daza anjioko ami orivoya ŋgwà Lu ro, Lu ezo Tori Ŋgwa ndaro rote ya amaro ya, Tori se kabe drîayo ekye: “Täpi, Täpi maro.” 7 Ka'do inye, mi kote tona iyeäṛi yi oko ŋgwa yi, ago mibe ro te orivoya ŋgwa yi ono, Lu 'ba mi kpate a'done drimbi'ba ro.
Ta Paulo ro ta Galatia'bai rota
8 Tu kyeno ya mìni Lu kote, ago nyà'dote orivoya iyeäṛii ro ŋgase ko lui ro ri. 9 Oko yauono oso mìni Lu be te ono ronye, matana te makye: Yauono Lu ni ami te, oko mìle gwo mi ozane kovole tori se mbaraako 'dimirivoya re eŋwanye ya? Mìle gwo ogo a'done iyeäṛii ro ànyari kpa to'di etaya? 10 Mìtite ta u'duyi, imbai, tui, ndi ndroai azaka robe ayani. 11 Ma orivoya milo'bebe ta amiro ta! Inye'do losi maro cini ta amiro ta unina te a'done ta awi roya?
12 Molo'baru ämiri ädrupii maro, nyà'do ma ronye, tana ma kpa oso ami ronye. Mìye ŋgakozi aza kote märi. 13 Oso mìnibe ronye mape lazokado te ämiri tu käti ana si tana ma adravoro. 14 Oko adravo maro ka'do ca taojoro ro ämiri oko, nyàmawo ago miga ma kote zo. Oko miru ma te oso malaika ni Lu resi ronye, ago miru ma te oso ma Kristo Yesu modo owo. 15 Nyà'dote orivoya yai'dwesi! Ta e'diro gwo a'do ni riyä se cini nyà'dobe sina ono riya? Ma modo mänina ndi tazevoedrene anjioko aba ka'do gwo rritiako aba ono nyèwe mi modo amiro rote ago nyòzo ànya te märi. 16 Inye'do yauono ma te kyila'baazi amiro tana ma be ugu taŋgye iti ämiri ono roya? 17 Lidri azaka se kai leyi ämiri a'done ànya resi, oko ko ta takado aza rota ämiri. Ŋgase aza ànya kolebe anjioko ami lewene ni mare si. Tana nyà'do robe ole be ànya ya oso ànya ka'do be sina ami ya ronye. 18 Oko, ṛo orivoya kado lidri ri a'done ole be ami ezine ànya resi, oko toto ondro ka'do ta ànyaro ka'dote ta takado rota owo. Ono orivoya ondoalo taŋgye yi, ago ko gialo tuse ma te ami be si. 19 Ŋgàgaŋwai se mulu tawi ono! Kpa to'di oso endre ŋgwa utivoya ronye ma kpa lomvoluwu alo ono usuna ta amiro ta madale a'do Kristo ro a'dona lutu ami ya. 20 Oso aba ma'do gwo ami yibe yauono, tana ko'ba mäni tase atane robe. Ma orivoya milo'belo'be ro ta amiro ta!
Taka'da Agara ndi Sara be ro
21 Mì'ba meji azaka amiro se kolebe a'done Ota zele te, inye'do nyèri tase Ota kabe atana koya? 22 Anya ka ata ekye Abarayama orivoya ŋgwàagoro ritu be, alodi ätite toko ruindu'ba ro lomvo, azana toko modo lomvo. 23 Ŋgwa ndaro toko ruindu'ba ro lomvo ätite abe 'diuti voro, oko ŋgwa ndaro toko modo lomvo ätite tao'ba Lu rosi. 24 Ta kwoi orivoya taka'daro yi. 'Ditoko ritu kwoi ka tao'ba ro ritu ka'da. Anya se ŋgwai anyaro ätite iyeäṛi ro ni Agara, ago anya ka tao'baro se a'bate 'Bereŋwa Sinai pa ka'da. 25 Agara orivoya taka'daro 'Bereŋwa Sinai se Arabia ya ro, orivoya ni taka'daro Yerusalema yauono ro. Yerusalema orivoya oso iyeäṛi ronye ndi lidri cini anyaro be. 26 Oko Yerusalema vo'buyakuru ro orivoya dritai ro, ago anya orivoya endre amaro. 27 Tana taegyi ka ata ekye:
“Nya'do yai'dwesi toko ŋgwa ako ono!
Mi'be käräyi ago mitre riyä si, mi se nyusu luwu ŋgwa utiro ko ono!
Tana toko se äsibe tesi a'dona 'da ŋgwà be amba
ndrani toko se ago e'be beko ri.”
28 Oko yauono, ami ädrupii maro, orivoya ŋgwai Lu ro oso ta tao'baro ndaro ro ronye, kpa oso Yisika ka'dobe ronye. 29 Tu gi ana si ŋgwa se ätite abe 'diuti voro eza nda se ätite Tori Lu rosi te, ago yauono kpa oso inye. 30 Oko taegyi ka ata ekye e'di ya? Anya ka ata ekye: “Misi toko ruindu'ba ro ndi ŋgwa anyaro be tesi; tana ŋgwa toko ruindu'ba ro ro unina ko drimbi täpi ndaro ro lewene ŋgwa toko modo robe.” 31 Ka'do inye, ädrupii maro, ama ko orivoya ŋgwai toko ruindu'ba ro ro oko toko modo ro ro.