Ŋen Bulus gəfo ed̶ad̶ gabəṯa alo yi-Rumiya na ŋen gabəṯa alo yi-Kriṯ
1 Na ndə liga lëɽənu d̶əge ṯa ñaɽe alo y-Iṯalia d̶əpundrd̶a d̶eŋau eləŋ gənəŋ gaskan miyya ŋes ibërnia Ugasṯus igi gəbërnia Yulius, ganeinu Bulus na led̶a lwomən lëndənu ṯa, aŋəɽrəmoṯe. 2 Na nəñënṯi id̶əpundr d̶eŋau alo y-Aḏramiṯinia, id̶i d̶wonaṯa d̶abəṯa alo yipund̶ria y-Asiya, nəñatwod̶e d̶əge, na maje gənəŋ ñəgafəlda gəbërnia Arisṯarkus gəɽo Makəḏuniya alo yi-Ṯasəluniki. 3 Na cloman leṯeɽe nəñarəmaṯe alo yi-Siḏa na Yulius nəŋgiyace Bulus ŋəbaiyaŋəno nəŋəmaŋgiṯi ṯa aŋəɽe rappa nano rəlëɽəŋu ṯa arəmaməd̶aṯe. 4 Na ndə ñagətwod̶o tu nəñëndi d̶ad̶ d̶əməña alo yi-Gubrus ṯwaiñ d̶əɽe d̶əndaləŋgwa ŋen ŋanṯa d̶əbera d̶afo d̶waiña d̶wonaṯa d̶oɽəbaica d̶əpundria nḏurṯu. 5 Na ndə ñaguɽəd̶u egalbar alo yi-Kilikiya na yi-Bamfiliya, nəñeṯa alo yi-Mira alo yi-Likia. 6 Na alo isei eləŋ nəŋəfid̶i d̶əpundria d̶alo yi-Skandriya d̶abəṯa alo y-Iṯalia na nəñawënṯi.
7 Na ñoman ñəmaṯan ṯəñəlaldiñu aten aten nəñarəmaṯe alo yi-Kiniḏus ŋenŋa ŋwonḏəṯo, na gen ŋanṯa d̶əbera d̶ero d̶əndiŋgiṯia ṯa ñagəbëndia d̶ad̶ d̶ənëiñua orn nəñëndi d̶ad̶ id̶i d̶abəṯa alo yi-Salmuni d̶əɽe d̶əndaləŋgwa alo yi-Kriṯ. 8 Na nanda nəñaɽe aten aten ëṯəndia nano ŋenŋa ŋwondəṯo nəñeṯa alo yibërnia Almawani yeŋəra isi yefo alo ṯwaiñ yi-Lasaiya.
9 Garno liga ləbəɽo lwalano na d̶ad̶ nḏerṯe ŋeniano ŋəbɽwaŋəno, na liga labəɽo ildi led̶a ləɽaŋau ŋorwaṯaŋa, na ŋen ŋafəṯia Bulus nəŋəleiṯi ṯa, 10 “Ya led̶a lərrwa egwondaṯa ṯa ŋen ŋəbɽwaŋəno ŋid̶i aŋəfeṯe ed̶ela id̶ëndr, gerṯe elaŋge ildi ləfo d̶əpundr na d̶əpundr ikərəŋ, orn entam inëndr com.” 11 Orn eləŋ Yulius nəŋənaṯe eləŋ gəd̶əpundr na maje gerṯo d̶əpundria gaməñaṯo ŋen ṯa aŋənaṯe Bulus. 12 Na alo yakəl yero yeŋəra ṯa lauɽaŋa obəd̶aiya, na led̶a lwaiña ldaṯa, gəbanṯa ləgabəlar ŋen ŋanṯa aŋgaica ləgid̶r aɽrəmaṯr alo yi-Finiks alo isi d̶əpundria d̶uturwa alo yi-Kriṯ ered̶eṯo d̶əɽe d̶əndelia na d̶əndaləŋgwa, na alɽaŋe tu obəd̶aiya.
Ŋen d̶əbera d̶ətwod̶o ed̶əbarlda
13 Na ndə d̶əbera d̶eṯo ndaləŋgwa aten ldaṯa aŋgaica d̶əɽiñad̶aṯa ŋen eŋen, na ldape d̶əpeinia id̶i d̶ebəkəndia d̶əpundria ldətwod̶e na ṯald̶ad̶aṯo ëṯəndia nano galo yi-Kriṯ. 14 Orn aten d̶əbera d̶waiña kaiñ nḏirəwa ndelia, ṯad̶uru alo isei, 15 na ndə d̶əbera d̶ətësu d̶əpundria ndə ñagələŋeṯo ṯa ñagero ñagəɽwad̶aṯa ñagəd̶ama d̶əbera nəñəŋgiṯi d̶əbera ṯa ad̶əṯwad̶e d̶əpundria ŋen ŋarno d̶wonaṯa. 16 Na nəñaməñe ed̶ad̶ id̶i d̶əməña jəsira nano yibërnia Kaluḏi, alo isi ŋawa ŋakad̶iṯu iligano, na alo isei nəñape d̶əpundria d̶əta id̶i d̶akaseinu orəba nano d̶oɽra nəñabəṯe egworəb ŋenŋa ŋwonḏəṯo kaiñ nəñakase ŋopia, 17 ndə labaico d̶əpundria egworəb d̶əge ldakasace yar d̶əpundr nano ŋen ŋanṯa ṯaiyëndeicu, nṯia ŋen ŋanṯa lad̶əñialo ṯa aŋgaica d̶əpundria ad̶əliyeɽe Sirṯis isi yeɽo ebia igi gəbërnicia laŋge, orn ldirəwi ndrenia ini nəmama d̶əbera nad̶əbera ṯad̶əṯwad̶o d̶əpundria. 18 Na ŋen ŋanṯa d̶əbera d̶arrəpa d̶əpundria d̶oɽəd̶oɽa kaiñ, na eloman leṯeɽe led̶a ldarruwəṯi laŋge ləmaṯan eŋau, ildi lapənu lilia, 19 na eloman leṯeɽe gwomən ñoman ñiɽijin d̶əge, ldarruwəṯi laŋge ləd̶əpundria d̶urri rəŋəra eren, 20 na ëd̶əñina na ropa lderṯe ləseinia ñoman ñwaiña na wëɽənia gaicwarinde kaiñ gəŋawa na gəd̶əbera nəñaṯa ñagaber ñagəməṯia təŋ.
21 Nṯia ŋen ŋanṯa lero ləsa liga lwalano Bulus nəŋeṯa led̶a nano nəŋəleiṯi ṯa, “Ya led̶a gəbanṯa ñaganaṯiñe ṯa ləgerr ləgətwod̶ar alo yi-Kriṯ ṯa laŋge ildi pred̶ alerṯe lagimia na alətwe. 22 Na d̶əñid̶i ëɽənr d̶əñano ŋen ŋanṯa ed̶a gero gənəŋ inëndr gid̶i aŋaiye illi d̶əpundria d̶onto. 23 Ŋen ŋanṯa ëtəni uləŋgi malaiyəka d̶ə-Rəmwa irri egəɽo ed̶a gəlëɽəŋu na irri igəbuŋṯia, d̶ad̶uriñi nano, 24 nḏəñeiṯi ṯa, ‘Bulus, gerṯe agəd̶əñialo, d̶eṯəm agid̶i ŋəd̶uri eləŋ goɽra gə-Roma nëiñua, na Rəmwa ranaicaŋa led̶a pred̶ ildi ñagəfəlda id̶əpundr.’ 25 Nṯia ëɽənr d̶əñano ya led̶a, ŋen ŋanṯa egerṯo d̶wonaṯa i-Rəmwa ṯa ŋen ŋid̶i aŋəfeṯe iŋi ŋəlwaɽəntiñi d̶eṯəm. 26 Orn d̶eṯəm d̶əpundria d̶id̶i ad̶ətrid̶inṯi alo yenəŋ yijəsira isi ŋawa ŋakad̶iṯu iligano.”
27 Na ndə ñoman ñəɽo red̶ nəñəməñe marldwan uləŋgi ñagabakaldaica nəŋau bipi eg-Albar Yoɽra Yebəjo, uləŋgiano led̶a ləd̶əpundria ldaṯa ṯa aŋgaica laijomaṯo ëṯəndia gənəŋ, 28 na ndə linḏeicu ŋawa ldəfid̶i ŋoliano aten garno miṯr ered̶ia marldwan. Oro aten ldinḏeici təŋ ldəfid̶i ŋəṯwarano aten garno miṯr ered̶ia giɽijin. 29 Na ŋen ŋanṯa lad̶əñialo ṯa aŋgaica larəmaṯo alo yeicia yerto ŋwandrano ldauwəṯi ipeinia marldwan, isi yefo d̶əpundria nḏurṯu ṯa aiyëndeici d̶əpundria, na lafo lwonaṯa ṯa alo aiyakarṯe. 30 Na led̶a ləmaṯan ildi ləbəd̶ia ŋəmëɽria id̶əpundr, lapwaiño ŋen ṯa alobəd̶e id̶əpundr d̶oɽra na ld̶iruwi d̶əpundria d̶əta id̶i d̶əfo id̶əpundr d̶oɽra. Ld̶ata ṯa lwonaṯa lauwəṯa ipeinia isi d̶əpundria nëiñua. 31 Orn Bulus nəŋəlwaɽəṯi eləŋ gaskari na askari ṯa, “Ndə led̶a ildi ləber ləɽaŋa id̶əpundr ñagaber ñagəɽwad̶aṯa ñagëbərnia.” 32 Nṯia askan nəyegəle yar id̶əpundr d̶əta ṯa ad̶iɽiṯi nəŋau.
33 Ndə alo yeɽo bərni bərnia nəŋəlwaɽəṯi led̶a ṯa aləse, nəŋaṯa ṯa, “Đəñid̶i ñoman ñaɽo red̶ nəñəməñe marldwan ŋen ŋajəbinṯənde nano na ñagaɽaŋo ñagero ñagəsa. 34 Ŋen ŋafəṯia igandəlwaɽəṯia ṯa ñase ŋəsa iŋi aŋandənaice ŋabəɽa, ŋen ŋanṯa d̶əria d̶ənenda d̶aber d̶id̶i ad̶əṯwe d̶ed̶a gənəŋ eñaŋ.” 35 Ndə gəlwaɽo ṯia nəŋape ragif nəŋërṯi Rəmwa nano led̶a nëiñua pred̶ nəŋgerano ṯaŋəso. 36 Oro ldunḏəjeini na ṯaləso lënəŋulu com. 37 Na nanda pred̶ ñəŋgi ñagəfo id̶əpundr d̶eŋau ñagaɽo miyya eɽijan na ered̶ia d̶enəŋ nalo ered̶ia gəɽijan, na d̶enəŋ nəŋəməñe gonto. 38 Ndə ləbeṯo d̶əge led̶a ldarruwəṯi ŋwana eŋau ŋen ŋanṯa d̶əpundria ad̶ëbiṯano.
Ŋen d̶əpundria d̶əralo nḏënṯi id̶ud̶a
39 Ndə alo yakaro d̶əge ldaijəbeṯe alo, orn ṯalseicu alo yenəŋ yendralo, ëṯəndia nano, yeɽo ebia, ldaṯa ṯa, “Ndə ləgəɽwad̶aṯr aɽr d̶əpundrid̶a id̶i.” 40 Nṯia ldəgəle ipeinia isi yibəkëndia d̶əpundria ldəṯad̶e eŋau, na com ldəmiñi yar ano isi yëndu waŋge igi gərəkeid̶ia d̶əpundri, na ldabaice erenia elo igi gəfo nëiñua ṯa d̶əbera ad̶ələmamaṯe ëṯəndia nano. 41 Orn ndə ñagərəmaṯo alo eŋau ŋorəpəd̶aid̶o ŋəlaldiña ŋwaiña ŋəbərano kaiñ na d̶əpundria d̶əɽənda nḏënṯi id̶ud̶a nḏendəni kaiñ ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gəd̶wad̶a, na ŋawa nəŋgere d̶əɽo d̶urṯu.
42 Na askan myaṯa ṯa yaɽiña led̶a ildi ləkëndənu ŋen ŋanṯa yabaṯa aŋgaica lid̶i aləlale nəŋau alabwoṯe nëṯəndi alaldəñe, 43 orn eləŋ gaskan ŋen ŋanṯa gwonaṯa gëbəria Bulus nəŋgere ŋen iŋi. Na nəŋəlwaɽəṯi led̶a ildi lələŋeṯo ləlala nəŋau ṯa alirəwəṯi eŋau ananoŋ na aləlale alabwoṯe nëṯəndi, 44 na ildi ləṯënu alakuɽəd̶i upəndriaga igi goɽra na gərresi igi gəgəro. Nṯia pred̶ ldëbərd̶eini nëṯəndi.
Oyi Paulo ro Toŋbo si Roma ya
1 Ondro aratate ämäri oyine Italia ya oko, ànya ozoyi Paulo te rukä kamba'bai robe Yulia rigye, nda orivoya dri'ba kyila'bai Roma'bai ro se äzibe “vo 'Bädri'ba ro ondre ro 'doro.” 2 Moyite macite toŋbo ni Adramutiuma yasi ya, se te ṛo nja oyine vo lakazà lofo ro wari Asia ro roya, ago mädite. Arisetareku, Makedonia'ba yi ni Tesalonika yasi orivoya ama yibe. 3 Kyenonosi oko mesate Sidona ya. Yulia a'dote yauni be Paulo ri ago letadrite ndäri oyine bereazii ndaro ondrene, ago ŋgase nda kolebe ozone ndäri. 4 Ago moyite ni nasi, ago tana oli eligwo ämädri, mädite vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Saiporosi ro dri. 5 Mazadri gyi'desi rote ni Silisia ndi Pamefulia be yasi ago mikyite Mura se Lukia ya ana ya. 6 Ni nasi dri'ba usu toŋbo aza teni Alegezandria ya se ka ugu oyi Italia ya, ago nda 'ba ama te kigye.
7 Mädite liyaro u'duna amba rriti amba si äduro oko masate le 'ba 'desi Kenido ro lomvo. Oli laga ama zo oyine lozo ni vo ana yasi, ago mädite le vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Kurete ro roya, mugu lävute cuku Salemone ro lomvosi. 8 Mugu udite loto gyi kalasi ago rriti amba si mesate vose äzibe Voedrero Kado toŋboi ro ana ya, se ko lozo ni 'ba'desi Lasea ro lomvosi.
9 Marite madaro lau, madale a'dote rritiro udine mileya, tana karama 'didro'be ro tuna lävute nja. Ago Paulo edretavote ànyari nonye ekye: 10 “Mano kwoi, mandrebe oyi amaro ni nosi mileya a'dona ndi rritiro, lakazà enjiruna 'da ndi toŋbo be, ago adrana kpa.” 11 Oko dri'ba kyila'bai ro lete ta otaozo'ba ndi toŋbo kuzupi be ro erine ndra, ni ta Paulo ro ri. 12 Vo ana ko kado orine meṛi si kigye; ago amba lidri ro lete oyine ni gyi'desi yasi ago ojoyite ruutrine osane Foenesia ya, ondro ka'do gindi rritiako, tana ari robe meṛi si lau. Foenikia orivoya vo edrero yi Kurete ya miäwuvo lakole ŋgäṛiŋwa ro aŋgoya be ago mä'du ro aŋgoya be ya.
Oligbiriṛibe Gyi'desi Dri
13 Oli liyaro ni ŋgäṛiŋwa drisi eto oli te, ago lidri usutate ekye änina ndi tase ànyaro ànya korayibe oyene, ago ànya eseyi ŋga toŋbo oyiro te ago diyite loto kototi wari Kurete ro lomvosi. 14 Ago ndriŋwa oko oli mbaraekye gbiriṛi be, se äzibe lakole mä'dudri ro 'Buzele be roya, elite ni roŋga drisi, 15 kanda toŋbo te, ago 'dooko te rritiro toŋbo ri udine driya oli mi, me'be ruutrite ago e'bete oli ri ni uŋgyine. 16 Musu vo edrevo aza te ondro mälävu ŋgäṛiŋwa dri roŋga giṛiŋwa Kauda rote owo. Ago lau rriti amba si, mojote toŋbo giṛiŋwa se toŋbo 'desi ya o'bane kadoro. 17 Ànya eseyite kototi ago 'dooko embeyi iba te anda gbikyi toŋbo lomvosi. Ànya te orivoya turi ro ukyi ànya umu'da kototi se siŋgwa be wari Libiya roya ya, ndi ànya isiyi boŋgo udiro gwo vuru ago 'bayi toŋbo teni oli ri ubine. 18 Oli gbiriṛibe rigi 'du oline, ago kyenonosi oko ànya etoyi lakazà azaka toŋbo ya lovote tesi, 19 ago tu kinja si oko ànya lovoyi lakazà toŋbo ya te tesi. 20 Ago u'duna te amba mäni kote kitu ndi 'bi'bi be ondrene, ago oli ugu usite mbarasi. Äduro ama te mio'ba ako ta ruopa rota.
21 Ondro lidri korite tuna amba ŋgaonya ako oko, Paulo edrete ànya lako ago atate ekye: “Mano kwoi, aba nyeri ta maro gwo 'da aba ṛo ko udine ni Kurete yasi; aba mänina ko ŋgase cini kenjirube ago kujebe kwoi ijene. 22 Oko yauono ma rulo'ba ämiri, a'done yaiŋgyibe. Alo aza amiro ri adri ndaro ijene i'do, e'be gialo toŋbo ayani. 23 Tana ŋgäkyibe malaika Lu se ma ni nda ro ago se mabe mätuna ikyite mare. 24 Ago atate ekye: ‘Paulo, nyuturi ko! Beṛo miri edrene 'Bädri'ba kandra, ago Lu takado ndaro miri si nda pa adri ànya se cini kayi ugu udi mibe kai rote.’ 25 Nyà'do yaiŋgyi be mano kwoi! Tana mayitate Lu ya ta a'dona ndi oso itibe märi ronye. 26 Oko äbina ama 'da kototi roŋga aza roya.”
27 Ŋgäkyina te 'butealo fosu ago oli gbiriṛibe ka drigba ugu ama ubi Gyi'desi Mediteraneana drisi. Te oso o'bwaro oko toŋbo'bai kusuyi iro be ekye mesate loto kototi. 28 Ago ànya voyi iba ŋgaläŋgyiläŋgyi ro embe si kigye te oci gyi ro ojoza ago usuyi oci gyi ro cite kpikpina kama alo 'buteritu (120), fere voigyesi ànya ojoyi kpate ago usuyi ocina te kpikpina 'butenjidriesu (90). 29 Ànya te orivoya turituri ro ukyi toŋbo o'beru'da kuni lomvo, ago ànya evoyi logo ŋga oyiro su teni kundu toŋbo ro yasi ago mätuyite ta voiwi rota. 30 Ago toŋbo'bai ojoyite vo opane ni toŋbo yasi; ànya voyi koṛoŋbe te gyi ya ago yeyi miomba te osoago ànya kayi oye logo ŋgaoyiro azaka evona ni mile toŋbo ro yasi. 31 Oko Paulo atate dri'ba kyila'bai ro ri ndi kyila'bai be ekye: “Ondro toŋbo'bai koriyi kote toŋbo ya ami te mio'ba ako ta ruoparo ta.” 32 Ago kyila'bai loyi iba se käti koṛoŋbe be ana te ago e'beyite oyine.
33 Teinye 'buzevo osiako, Paulo lo'barute ànya cini ri ŋga aza onyane; ekye: “Mirite yauono u'duna 'butealo fosu, ago tu gi cini kwoi ya mìnya ŋga aza kote. 34 Ka'do inye, molo'baru ämiri ŋga aza onyane; tana nyàdri robe, tana ca drikyiri alodi drî amiro ro ri ruenjine i'do.” 35 Ta ono ugu atana vosi oko, Paulo ru ambata aza te ozo aro'boya te Lu ri ànya cini milesi, wa te, ago eto onyana te. 36 Ànya a'dote agoago be ago vo ànyaro cini alo alo nyàyi ŋgaonya kpate. 37 Ago oti amaro cini toŋbo ya orivoya kama ritu 'butenjidrieri fonjidrialo (276). 38 Ondro ŋgaonya kojo 'dicini te oko, ànya 'bayi toŋbo te a'done tefe inya cini lovo si gyi'desi ya.
Laŋgo Toŋbo ro
39 Ondro vokiwite oko, toŋbo'bai niyi wari ana kote, ago ànya ndreyi cuku aza te kototi be ago rayitate ondro ka'do ndi rritiako ànyari te toŋbo ubine lau. 40 Ago ànya loyi boŋgoi ŋgaoyiro te ago e'beyi ànya te ocine gyi'desi ya, ago tuna gi ana si ànya onjiyi iba se kabe boŋgo toŋbo ro o'bana ni udine te. 'Dooko eŋgayi boŋgo udiro te mile toŋbo roya tana oli kubi toŋbo robe mileya, ago mugu oyite kototi. 41 Oko toŋbo 'berute kototi siŋgwa be lomvo ago lelete; mile telesi toŋbo ro cite akpo ago ni kote ruushwene, ago telesina kundu yasi laŋgote ronyoronyo ni gbulä gyi 'desi ro ri.
42 Kyila'bai rayitate kamba'bai cini tufune, ni ànyari ugu elevoya kototi ukyi opayivo 'da. 43 Oko dri'ba kyila'bai ro lete Paulo opane, ago nda laga ànya tezo ta ono oyevoya, nda ozo tate lidri cini se kuni gyi ele te ri efone ni toŋbo ya ago elene kototi; 44 Ago anjokona soyite, ruyi ice kyelekpe te ndi ŋga azaka se kotoŋgorube ni toŋbo yasi be. Ago ama cini mapavote londroro oso inye.