Ŋen Bulus gəfo alo y-Afəsus
1 Ndə Abullos gəfo alo yi-Kərund̶us, Bulus nəŋakaldaice alo yefo ndelia na nəŋirəwuṯi alo y-Afəsus. Na alo isei gafid̶u ṯaləmis yemaṯan, 2 nəŋəleiṯi ṯa, “Ñaganeinu Usila Gətəɽe liga ñagëndu ŋen?” Na lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Ndo, ñagero ñagənna lomanəŋ ṯa Usila Gətəɽe gëni.” 3 Na Bulus nəŋeɽəd̶əlo ṯa, “Ñaganeinu mamuḏiya d̶əwande?” Ldaṯa ṯa, “Ñaganeinu mamuḏiya d̶e-Yuanna.” 4 Na Bulus nəŋaṯa, “Mamuḏiya d̶e-Yuanna d̶aɽo d̶əṯad̶a ŋen ŋeicia. Gënəŋu gërrəŋaicu led̶a ŋen jaica ṯa alëndi ŋen ŋed̶a igi gid̶i aŋəmela nḏurṯu, fə-Yesu igi.” 5 Na ndə lënəŋulu ləno ŋen iŋi ldəneini mamuḏiya irəŋga g-Eləŋ Yesu, 6 na ŋen Bulus geɽəlo rəŋ nəŋəɽwa Usila Gətəɽe nəŋəliruwəṯi nano na ṯalɽwaṯo oliaga gwaiña ɽetəɽeteo na com ṯalɽwaṯo ŋen ŋə-Rəmwa. 7 Led̶a ildi larno red̶ ldəməñe ləɽijan lərrwa.
8 Na Bulus ṯaŋernəṯu emajma alo isei nubwa niɽijin ṯaŋaɽwato ŋabəɽaŋa ŋəd̶aiña ŋero, ṯalukuɽəbijəd̶əṯu led̶ala eŋen ŋəŋələŋe ŋə-Rəmwa ŋətəd̶aŋa, 9 orn ləmaṯan lwonḏəṯo enare ṯa alerṯe lənna, ṯalɽwaṯo ŋen ŋeicia ŋəd̶ad̶ id̶i d̶ə-Yesu, led̶a nëiñua. Nṯia Bulus nəŋəlṯad̶e nəŋəme ṯaləmis yemaṯan ṯalukuɽəbijəd̶ətəlda eŋen ñoman pred̶ igalmaḏras yemaje gəbërnia Ṯiranus. 10 Bulus nəŋid̶i ṯia nəŋəɽiñad̶aṯe nṯəlia nəɽijan na led̶a pred̶ lalo y-Asiya, Alyawuḏ na led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ ldəne ŋen ŋ-Eləŋ Yesu.
Ŋen ŋələd̶ia lə-Sakawo
11 Na Rəmwa rid̶u ŋen ŋoɽra kaiñ rəŋəra rə-Bulus, 12 nṯia com led̶a ldarrəpe ndrenia nə-Bulus ldəlëkëɽi led̶a nano lwuma na ldəpiṯi na nusila neicia nələməñe nano. 13 Oro Alyawuḏ yemaṯan isi yebakaldaica alo yeɽo nḏəmia yimiñia nusila neicia yinḏeicu ŋen ṯa aiyid̶i ŋen irəŋga gə-Yesu led̶a nëiñua ildi lerṯo nusila nano neicia, na yalwaɽəṯu nusila neicia ṯa, “Igandəlwaɽəṯia irəŋga gə-Yesu igi Bulus gəbërrəŋaicia led̶a.” 14 Yawuḏ yenəŋ yibërnia Sakawo, isi yeɽo eləŋ gəkana, yerṯo ləd̶ia d̶enəŋ ldəməñe ləɽijan ləbəd̶ia ŋen ŋəŋəd̶əmia. 15 Orn usila geicia nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Egaləŋeṯo Yesu, na egaləŋeṯo Bulus, orn ñaganəñaŋ ñagaɽo əsënda?” 16 Na maje igi gerṯo usila nano geicia nəŋələborṯe nano ldəbwoləlda nəŋələd̶ame ldobəd̶aṯe ndëuwər ləɽo rëɽiaŋəno na lero ndrenia nano. 17 Na ŋen iŋi ŋələŋinu eled̶a pred̶ lalo y-Afəsus, na Alyawuḏ na Alyunaniyin com, na ŋəd̶aiña nəŋəlëndi pred̶ na irəŋ g-Eləŋ Yesu nəŋoɽreṯe. 18 Na led̶a lwaiña com ildi lëndu ŋen maijən ṯalerldo ṯaləməmiñu ŋen iŋi ləfo ləbəd̶ia mənna ananoŋ. 19 Na led̶a lwaiña ildi ləɽo nḏəmia ildi lerṯo nad̶am nəŋəd̶əmia laməlo ldəluɽi led̶a nëiñua pred̶, na ndə luməd̶aṯa algərus isi yilid̶ənu nad̶am ywaiña kaiñ yarno jənei aləf ered̶ia d̶enəŋ. 20 Nṯia ŋen ŋ-Eləŋ Yesu nəŋəməñe alo yoɽra ŋabəɽaŋa kaiñ.
Ŋen led̶a lətud̶i d̶əgerd̶ia alo y-Afəsus
21 Nṯia Bulus gëɽu ŋen egare gəlëɽəŋu ṯa aŋaməñe ed̶ad̶ id̶i d̶abəṯa alo yi-Makəḏuniya na Akaiya na nəŋəɽe alo yi-Ursalim, nəŋaṯa ṯa, “Ndə ŋen egəfo tu d̶eṯəm oro iseici alo yi-Rumiya com.” 22 Na ŋen ŋanṯa gafo gad̶waṯo Ṯiməd̶awus na Arasṯus alo yi-Makəḏuniya, gënəŋu nəŋəɽaŋe alo y-Asiya ṯwanaŋ.
23 Na iliga lakəl ŋen ŋatwod̶o ŋwaiña ŋageiya d̶ad̶ d̶-Eləŋ Yesu. 24 Ŋen ŋanṯa maje gənəŋ gəbërnia Ḏimiṯriyus gënəŋu gad̶waṯa isəpeinia isi yeɽo faḏḏa laŋge ləpiano larno Arṯamis igi led̶a ləmukwud̶əñiṯialo na led̶a ildi ləbəd̶ia ŋəmëɽria iŋi, lamama algərus ywaiña. Arṯamis igi led̶a ləmukwud̶añitialo 25 Na nəŋərreid̶i led̶a pred̶ ildi ləbəd̶ialda ŋəmëɽria iŋi, nəŋəleiṯi ṯa, “Ya led̶a lərrwa, ñagaləŋeṯo ṯa ŋəmëɽria fiŋi ŋəndənanaicar d̶wala id̶ëndr d̶waiña. 26 Na ñagaseicu na ñagano, gerṯe falo y-Afəsus yento orn alo ywaiña alo y-Asiya Bulus fəŋu gërəkəd̶ia nara nəled̶a lwaiña, nəŋaṯa ṯa rəmwa irri rid̶ənu rəŋəra gerṯe rəmwa rri kwai kwai. 27 Na ŋen ŋeṯəndr nano ŋeicia, gerṯe ŋen ŋəŋəmëɽria iŋëndr ŋonto led̶a laṯa ŋeicia, orn com ŋen ŋanṯa eɽa igi goɽra gaŋəra gərəmwa irëndr irri com Arṯamis rid̶i arəpiṯano, irri led̶a l-Asiya pred̶ na lalo pred̶ labuŋṯia.” 28 Ndə ləno ŋen iŋi ldəciṯano kaiñ ṯaɽrəjaico olia, ldaṯa ṯa, “Arṯamis gəled̶a lalo y-Afəsus goɽra kaiñ.” 29 Nṯia led̶a pred̶ ldətud̶i ŋen ŋwaiña ṯaɽrəjaico olia, ldobəd̶aṯe alo isi led̶a laurarraid̶ia ldënṯi egwaŋ ldabərəldəd̶e Gaiyus na Artsṯarkus led̶a lalo yi-Makəḏuniya ildi leṯo Bulusala. 30 Na Bulus gafo gwonaṯa gəbënṯia eled̶a orn ṯaləmis nened̶e. 31 Na ləmaṯan com lalo y-Asiya ildi ləɽo rappa rə-Bulus ldəd̶waid̶e obaga ṯa Bulus aŋerṯe gəbënṯia eled̶a ildi lərraid̶o. 32 Led̶a ṯaɽwato olia ɽetəɽeteo na led̶a pred̶ lared̶ia eŋəɽwa na lwaiña iŋulu laijəba ŋen ṯa larraid̶o ed̶a. 33 Led̶a ləmaṯan ldəlwaɽəṯi Iskandr igi Alyawuḏ yed̶wad̶waid̶əma led̶a nëiñua ṯa aŋətwod̶e, na Iskandr nəŋabəce d̶əŋ elo ŋen ŋanṯa gwonaṯa gəlwaɽəṯia led̶a ŋen ŋənəŋ ŋəd̶opəṯa. 34 Orn ndə led̶a lələŋeṯəma ṯa gënəŋu gaɽo Yawuḏ, ṯaɽrəjaico olia ṯwanaŋ garno sa eɽijan ṯalaṯa, “Arṯamis gəled̶a lalo y-Afəsus goɽra kaiñ.”
35 Na ndə eləŋ gid̶u led̶a ləbwaiña ŋəma, na gënəŋu nəŋəleiṯi ṯa, “Ya led̶a lərrwa lalo y-Afəsus, ed̶a gwuŋga gaijəba ŋen ṯa alo y-Afəsus yarəmoṯwa eɽa gətəɽe g-Arṯamis goɽra na lwandra lakəl ltəɽe ildi loɽəṯo pəlelo?” 36 Đəñid̶i ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gabəlaica ŋen iŋi, ŋen ŋarəjad̶aṯo ṯa ñabwaiñe ŋəma ñerṯe ñagəbəd̶ia ŋen taltal. 37 Ŋen ŋanṯa ñagëndu led̶a ildi lero ləbəd̶ia ŋen ŋejcia na lero ləlwaɽa ŋen ŋeicia ŋənəŋ rəmwa irëndr Arṯamis. 38 Ndə Ḏimiṯriyus na led̶a ildi ləfəlda iŋəmëɽria ŋəlëɽəŋu lwonaṯa ləsəkia ed̶a gənəŋ, asəria yëni na nələŋ neni. Ŋgiṯəlo aləskid̶i. 39 Orn ndə ñagwonaṯa ŋen ŋwomən ŋen ŋid̶i aŋinḏeini imajlis liga ildi lëɽənu. 40 Ŋen ŋanṯa ləgafr eŋen ŋəbɽwaŋəno ṯa alsəkinr ṯa ləgatud̶r eloman ildi, ŋen ŋanṯa ŋen ŋənəŋ ŋero ŋəd̶urwaṯo ləgəlwaɽar eŋen iŋi. 41 Na ndə gəlwaɽo ṯia nəŋəleiṯi ṯa, “Leldəd̶əndr alo.”
Paulo Epeso ya
1 Ondro Apolo dri orivoya Korineto ya oko, Paulo lävute kitoriya wari ro yasi ago esate Epeso ya. Nda usu taeri'bai azaka te lau 2 ago eji ànya te ekye: “Nyà'dobe taoma'bai ro ono nyùsu Tori Alokado te ya?”
Ànya zayitadrite ekye: “Tori Alokado gi orivoya ya, cu mèri tana ko.”
3 Paulo ejitate ekye: “Ka'do inye, bapatisi eŋwani abapatisi ami te sina ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Bapatisi Yoane rosi.”
4 Paulo atate ekye: “Bapatisi Yoane ro orivoya tana ànya se ketadrite ni takozii ànyaro yasi ri; ago nda ititate lidri Yisaraele ro ri taomane nda se kabe ikyi nda vosi ya, anjioko Yesu ya.”
5 Ondro ànya keriyi ta ono te oko, abapatisi ànya te ävuru Opi Yesu roya. 6 Paulo 'ba drí ndaro te ànya dri ago Tori Alokado ikyite ànya dri, ànya atayite kalato si ago peyi lazo Lu ro kpate. 7 Ànya cini orivoya oso lidri 'butealo foritu ronye.
8 Paulo oyite zotaeriro ya ago petate lidri ri turi ako imba na nätu, 'degwo ugu kaladiṛine ànya yibe ago ojote ànya o'bane ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro unine. 9 Oko rukä ànyaro eriyi ta ko ago gayizo taomane, ago gboko cini milesi ànya atayi ta undiro te ta Liti Opi rota. Ago Paulo e'be ànya te, ago ru taoma'bai te nda be, ago ondoalo ugu ta atate ànya yibe zo ŋgaembaro Turanu roya. 10 Tase ono ugu a'dote inye ndroa na ritu, tana ta'doro lidri cini se koribe wari Asia roya, Yudai ndi Atrai be eriyi ata Opi rote.
Ŋgwàagoro Sekeva ro
11 Lu ugu talaro ro amba se aye kätina ko ana oyena te Paulo si. 12 Ca boŋgo dríoyoro ndi embero kätäti dri se nda kabe drí oyo sina kode ovona iyi ugute adravo re, ago adravo ànyaro kyete, ago tori undiro fote ni ànya yasi. 13 Rukä Yudai ro se kabe aba ŋgulu ago kayibe kpa tori undiro lofo iyi ojoyite ta ono oyene ävuru Yesu rosi. Ànya atayite tori undiro ri ekye: “Mata mi ävuru Yesu, se Paulo kabe tana opena rosi.” 14 Ädrupii njidrieri, se orivoya ŋgwàagoro Kohani Fopara Yudai ro ro se äzibe Sekeva ana ro, kayi ugu ta ono oyena ni.
15 Oko tori undiro atate ànyari ekye: “Mäni Yesu te ago mäni ta Paulo rote, oko ami a'diyi owo ya?”
16 Mano se tori undiro be nda ya ana takorute ànya dri mbarasi ago nda pe ànya cini te ṛe. Ànya muyite ni zo ndaro yasi, laza be ago boŋgo ànyaro otowate. 17 Yudai ndi Atrai se cini koribe Epeso ya be keriyi ta ono tana te oko; turi so ànya cini te, ago ozo taoro para te ävuru Opi Yesu ro ri. 18 Amba taoma'bai ro ikyiyite tase ànya koloyebe iyi leyitadrina te ago ka'dayite miamba ya. 19 Amba ànya se koyeyi tetedri te ro eziyi bukui ànyaro te voaloya ago zayi ànya te miamba ya. Ànya tiyi lagye bukui rote, ago oti lagyena ro sate le tonyo mo'di ro kutu 'butenji (50,000). 20 Taoye mbaraekye ono si ata Opi ro ugu rulari gwo ago ugu omba gwo mbara be.
Amo Epeso ya
21 Ta kwoi ka'dobe vosi oko, Paulo ratate oyine Makedonia ndi Akaya be yasi ago ugu oyine Yerusalema ya, nda atate ekye: “Oyi maro lau vosi, beṛo kpa märi Roma ondrene.” 22 Ago nda zo opa'bai ritu ndaro Timoteo ndi Eraseto be te le Makedonia ya, ago nda ru tu te amba wari Asia roya.
23 Tuna gi ono si rriti kozipara a'dote Epeso ya ta Liti Opi ro rota. 24 Toka'ba aza äzite Demetrio ede beti mo'di yekalu ro lu tokoro Aretemisa rote, ago losi ndaro ezi ŋga amba te losi'bai ri. 25 Ago nda zi ànya cini te voaloya ndi azaka se losi nai ojobe rere ànyaro be ana be ago atate ànyari ekye: “Mano kwoi mini ṛote ŋgaamba kikyi ämäri ni losi ono yasi. 26 Yauono, andivo amiro mindre ṛote ago nyeri tase mano se Paulo ono kabe ugu oyena ono te. Nda ka ata ekye lu se lidri kede beni 'do ko lu yi, ago yauono nda toza lidri amba, Epeso ya noŋwa ono te ndi wari cini Asia ro yasi be. 27 Rriti orivoya, anjioko losi amaro ono kaoye te a'done ävuru kozi be. Ko gialo 'do ayani, oko rritina aza kpa anjioko yekalu lu tokoro Aretemisa para ro kaoye te a'done ta awi ro ago 'desipara anyaro eperena 'da, lu tokoro se 'dicini Asia ya ndi 'bädri cini yasi kabe mätuna ono.”
28 Ondro lowa keri ata kwoi te oko, ànya a'dote kyilaro ago etoyi totrete ekye: “Aretemisa Epeso ro orivoya ni para!” 29 Amo larirute 'bakici yasi kpeye, lowa ru Gayo ndi Arisetareku, Makedonia'bai se ritu se kayi ugu aba Paulo be ono te ago du'duyi ànya te zo 'desi oji oyero ya. 30 Paulo andivona lete oyine lowa mile, oko taoma'bai lagayi nda tezo. 31 Rukä drikaca'bai wari ro, se orivoya bereazii ndaro, zoyi lazo kpate ndäri ugu rulo'basi ko ndäri andivo ndaro ka'dane zo 'desi oji oyero ya. 32 Caoko kalakoto cini a'dote amo ro, lidri rukä ugu totrete ta alo be, azakana ugu totrete ta azaka be tana amba ànyaro niyi tase ànya 'deyibe kalakotone tana ro ko. 33 Rukä lidri ro lociyi Alegezanda te ta ono ya, ago Yudai 'bayi nda te oyine mileya. 'Dooko Alegezanda kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro, ago ojote ta atane yi gagaza. 34 Oko ondro ànya kuniyi te nda Yuda yi oko, ànya cini treyite troalo ta alo si saa na ritu ekye: “Aretemisa Epeso ro ni para!” 35 Äduro oko egyi'ba 'bakici ro 'ba lidri te a'done njuru. Nda atate ekye: “Epeso'bai azi! 'Dicini ni ṛote anjioko 'bakici Epeso ro orivoya ni gaga'ba yekalu Aretemisa para ro ro ago kuni alokado se e'dete vuru ni vo'buyakuru yasi ro. 36 'Diaza ni ko kala ŋga kwoi ro ogane. Ka'do inye beṛo ämiri a'done njuru ago ko ämiri ŋgakozi oyene. 37 Nyezi lidri kwoi te noŋwa se ca topayi ŋga yekalu ro kote ago atayi taundiro aza kote lu amaro tokoro lomvo. 38 Ondro Demetrio ndi losi'bai ndaro be ka'doyi te ŋga kicu be 'diaza lomvo, ama orivoya drikaca be ago tu be ondoalo vure oyeza; änina 'di kicune lau ayani. 39 Oko ondro ka'do ta azaka ka'dote drigba se mile ezine, andena tana 'da ŋgyero vo kalakoto ro 'bakici'bai roya. 40 Tana tase ka'dobe ondro ono ya, rriti orivoya ikicuna ama ndi ta amo ono rota, kalaogavo i'do ta amo ono rota, ago mänina ko takado atane tana ro.” 41 Ata ono vosi oko, nda pere kalakoto te.