Elo gəmaijən na alo emaijən
Hurting-Article
1 Na igaseicu elo gəmaijən na alo emaijən ŋen ŋanṯa elo gananoŋ na alo yananoŋ laməndëd̶ənu na albar nəyerṯe com. 2 Na niseici irnuŋ gətəɽe, Ursalim gəmaijən girəwa elo Rəmwa nano gəṯuɽeinu garno ŋere ŋəmənia ŋəṯuɽeinu ŋaiyo ŋen ŋanṯa ebaŋgen. 3 Na egano olia goɽra geṯo ikursi igi gaṯa, “Seicr, eɽa gə-Rəmwa gafo led̶ala na rënəŋu rid̶i aldəfeṯəlda, na lënəŋulu alɽeṯe led̶a əllëɽəŋu na Rəmwa rënəŋu rid̶i arəfeṯəlda na rid̶i arəɽeṯe Rəmwa eren. 4 Rënəŋu rid̶i arəɽated̶eṯe ŋwal isi pred̶, na ŋəɽaiñ aŋerṯe d̶əge, na d̶wana ad̶erṯe na d̶ara ad̶erṯe com na ŋen ŋubwa aŋerṯe d̶əge, ŋen ŋanṯa ŋen ŋananoŋ pred̶ ŋaməndëd̶ənu.”
5 Na gënəŋu igi gəɽaŋo nalkurs yeŋələŋe gaṯa, “Seid̶u, igëbəd̶ia ŋen pre ŋəmaijən.” Nəŋaṯa com, “Wërd̶u ŋen iŋi, ŋen ŋanṯa ŋen pred̶ iŋi ŋaɽo d̶eṯəm na ŋad̶urwaṯo.” 6 Na nəŋəñəlwaɽəṯi ṯa, “Ŋen ŋabəɽinḏeinu d̶əge! Egaɽo Alif na Aliya. Egaɽo ed̶a gananoŋ na gənḏurṯu alo. Igid̶i enaice ed̶a igi aŋal gərrəma ŋawa ed̶oro d̶əŋawa ŋəd̶əməṯia məɽəməɽeñ, ilia yero. 7 Ed̶a igi gəd̶amo ŋen ŋeicia gënəŋu gid̶i aŋərraṯe eŋen iŋi na igid̶i eɽeṯe Rəmwa rəlëɽəŋu na gënəŋu gid̶i aŋəɽeṯe id̶ia gəlëɽəñi. 8 Orn led̶a ildi loreiano na led̶a ildi lero ləbëndia ŋen, na led̶a lətaŋa, na led̶a ildi ləɽiñəd̶ia, na led̶a ildi ləɽaŋa lijila ɽrəto, na nḏəmia, na led̶a ildi lukwud̶əñiṯia laŋge alo ləpiano, na led̶a ləɽo len pred̶, lënəŋulu pred̶ lid̶i alərwujəni egəṯa goɽra goliano goɽa isiano na alkabriṯ. Fəŋəɽaiñ ŋənḏurṯu.”
Ŋen ŋ-Ursalim gəmaijən
9 Na malaiyəka d̶enəŋ emalaiyəka d̶enəŋ neməñe eɽŋan isi yëndu ŋəmbwalua d̶enəŋ nəŋəməne ŋəɽijan iŋi ŋunḏeinu ŋenŋa ŋubwa ŋənḏurṯu iŋi ŋəɽo d̶enəŋ nəŋəməñe ŋəɽijan, d̶ënəŋu d̶eṯo nḏəñeiṯi ṯa, “Elaŋ, igid̶i iŋəŋaici ŋere ŋəmənia, fəwasen gə-Ɽruma.” 10 Na nəd̶əñəmamaṯe naiyən isi yoɽra ig-Usila nəd̶əñəŋaici irnuŋ gətəɽe girəwa elo Rəmwa nano, fəŋu Ursalim, 11 na irnuŋ gatəɽe gəwad̶ialo ŋaɽrwaŋa ŋə-Rəmwa. Gawad̶ialo garno lwandra lero alo lwaiña iliano ləməñaṯo lorəba pred̶, larno lwandra ləbërnia yasb ildi lore na lətəɽe larno ŋaɽa. 12 Na irnuŋ gerṯo uṯa goɽra gëd̶iṯu, na ëuwər red̶ neməñe eɽijan, na malaiyəka red̶ neməñe eɽijan yiṯurwa inauwər na ndrəŋ nəŋəɽwa red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan ŋ-Israyil nəwërd̶ənu inauwər. 13 Na ëuwər iɽijin yafo alo ëd̶əñina yewarəboṯwa, na iɽijin yafo ndelia, na iɽijin yafo ndaləŋgwa, na iɽijin yafo alo ëd̶əñina yiwërntia. 14 Na uṯa gerṯo ad̶una red̶ neməñe eɽijan na ndrəŋ red̶ neməñe nəɽijan nəwërd̶ənu ad̶una nano nəled̶a ləd̶weinu red̶ ldəməñe ləɽijan lə-Ɽruma.
15 Na malaiyəka id̶i d̶əfo d̶əlwaɽəṯiñi d̶erṯo ləfra lid̶ənu aḏḏaəbya ed̶əŋ d̶əlëɽəŋu ṯa ad̶irnḏeici irnuŋ na ëuwər na uṯa. 16 Irnuŋ gerṯo rukən marldwan na d̶walano na d̶abərano laɽwaṯo eŋen. Na d̶ënəŋu nḏirnḏeici irnuŋ ləfrala əllëɽəŋu na gaɽo mil aləf na miyya d̶enəŋ. Na d̶walano na d̶abərano na d̶wala lirnuŋ laɽwaṯo eŋen. 17 Na d̶ënəŋu d̶irnḏeicu uṯa, ŋen ŋarno led̶a ləbirnḏeicia laŋge, na malaiyəka yəbirnḏeicia laŋge ṯia com. Na uṯa gwala garno ɽrwia led̶a ered̶ia marldwan. 18 Uṯa gid̶ənu ŋwandraŋa ŋabërnia yasb iŋi ŋore, na irnuŋ gid̶ənu aḏḏaəbya isi yetəɽe kaiñ yundəd̶einiau yarno ŋaɽa. 19 Ad̶una irnuŋ yid̶ənu ŋwandraŋa pred̶ ɽetəɽeteo iŋi ŋero alo iŋi ŋwaiña iliano. Ad̶una yananoŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋəbërnia yasb, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəmunwa garno ltuŋga lero ibwëɽua nano ŋabërnia yaguṯ əsrəg, na ad̶una isi yeɽo yiɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa iŋi ŋəbəjo ŋerṯo ŋamərled̶iano ŋore ŋəbërnia agig abiaḏ, na ad̶una ywomən isi yeɽo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbërnia sumrud d̶ubab. 20 Na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbəjaŋəno ŋəbërnia jasa agig, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋarno ŋəfəni ŋəbërnia agig amər, na ad̶una ywomən isi yeɽod̶enəŋ nalo eɽijan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia sabrajəd̶, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo iɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e aŋəno ŋəbërnia sumruḏ salgi, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ywundəd̶einiau kaiñ ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia yaguṯ asfər, na ad̶una ywomən isi yeɽo red̶ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶iad̶apa ŋəbërnia agig akḏər, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶ia d̶əmunwa aŋəno ŋəbërnia samanjuni, na ad̶una yinḏurṯu alo yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore d̶oria d̶əmunwa ŋəbërnia jamasṯ. 21 Na ëuwər red̶ neməñe eɽijan yaɽo ŋwandra red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan iŋi ŋəɽo ŋaɽaŋəno ŋəbërnia lulu. Ëuwər pred̶ yenenəŋ yenenəŋ yid̶ənu lulula lonto, na rad̶ rirnuŋ rid̶ənu aḏḏaəbya yetəɽe kaiñ isi yewad̶ialo yarno ŋaɽa.
22 Na egero igəseicia ekəl irnuŋ ŋen ŋanṯa Eləŋ Rəmwa irri rerṯo ŋabəɽa pred̶ na Ɽruma laɽo ekəl yirnuŋ. 23 Na irnuŋ gaber gwonaṯa ëd̶əñina walla ubwa ṯa aləwad̶ialo irnuŋ, ŋen ŋanṯa ŋaɽrwa ŋə-Rəmwa ŋaɽo arrerre girnuŋ na Ɽruma laɽo lamba ləlëɽəŋu. 24 Led̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo lid̶i alerlde arrerrega girnuŋ na nələŋ nalo nid̶i anënṯi ŋaɽrwaŋa ŋələŋeŋa eŋen. 25 Ëuwər yirnuŋ yid̶i aiyagagid̶əni ñoman pred̶ ëd̶əñëd̶əñin na uləŋgələŋ, na uləŋgi gid̶i aŋerṯe. 26 Led̶a lid̶i alënṯi irnuŋ ŋaɽrwaŋa na ŋələŋeŋa ŋəled̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo. 27 Orn wagero gənəŋ gətaŋa gid̶i aŋënṯi irnuŋ, na ed̶a gero gənəŋ igi gəbəd̶ia ŋen ŋeicia walla gəɽwata ŋəɽəwen, illi led̶a ildi ndrəŋ enen nəwërd̶ənu egad̶am gəd̶əməṯia gə-Ɽruma.
Vo'buyakuru To'di ndi 'Bädri To'di be
1 'Dooko mandre vo'buyakuru to'di te ndi 'bädri to'di be. Vo'buyakuru käti ndi 'bädri käti be ijete, ago gyi'desi te i'do. 2 Ago mandre 'Bakici Alokado, Yerusalema to'di te, ikyivoya vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi, edete ago te nja, oso toko se abe ogyena koso boŋgo be kabe drî ago ro utu ronye. 3 Meri kporo ata rote ugu ata ni giti resi ekye: “Yauono 'ba Lu rote orivoya lidri be! Nda orina 'da ànya be, ago ànya a'dona 'da lidri ndaro. Lu andivo a'dona 'da ànya be, ago nda a'dona 'da Lu ànyaro. 4 Nda oyona miendre cini 'da wäṛi ni mi ànyaro yasi, Odra a'dona ko tona, ca tusu kode liyi kode lomvoluwu. Ŋgase uku ijete.”
5 'Dooko nda se koribe giti dri ana atate ekye: “Yauono ma'ba ŋga cini te orivoya to'diro!” Nda ata kpate märi ekye: “Nyegyi ta ono, tana ta kwoi orivoya endaro ago änina ndi taoyine kigye.” 6 Ago nda atate ekye: “Andete! Ma orivoya käti ago ädu yi, etovo ago ondevo yi. Nda se aza gyilu be mozona gyi 'da umvune ndäri awi ni gyi legwalegwaro adri ro yasi teinye ŋga ozo ako tana ro. 7 Nda se kabe ŋgaopeṛe uruna ŋga ono ni maresi, ma'dona 'da Lu ndaro, ago nda a'dona 'da ŋgwa maro. 8 Oko turi'bai, dríozo'bai, taenji'bai, 'diufu'bai, ronyi'bai, taläkä'bai lui awi mätu'bai, ndi koweoga'bai cini be vo ànyaro orivoya fofo asi ro se kabe ugu uje bäruti be ya, se ni odra ṛiri yi.”
Yerusalema To'di
9 Alo aza malaikai se njidrieri ro se deŋbele njidrieri twi taezaro njidrieri be ro ikyite mare ago atate ekye: “Nyikyi, ago maka'dana toko se abe ogyena 'da miri, toko Timelegogo ro.” 10 Tori ru ma te, ago malaika ŋgyi ma te le dridopi 'bereŋwa ogwaekye roya. Nda ka'da Yerusalema, 'Bakici Alokado te märi, ka ikyi vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi 11 ago läguläguro ŋgaeyi Lu robe. 'Bakici lägute oso kuni lagyeamba be ronye, oso Jasepa ronye, wäṛiro oso ŋga läguläguro ronye. 12 Anya orivoya tiṛi ogwaekye dereŋwà 'butealo foritu be ago malaikai 'butealo foritu be dri'ba dereŋwà ro. Egyi ävuru 'bakala 'butealo foritu lidri Yisaraele ro rote dereŋwà drisi. 13 Dereŋwà orivoya nätu lamadri alona ya, nätu 'buzelesi, nätu ŋgäṛiŋwa drisi, nätu mä'du drisi, ago nätu aŋgoyasi. 14 Tiṛi 'bakici ro abete kotopa kuni 'butealo foritu dri, egyi ävuru lazo'bai 'butealo foritu Timelegogo ro rote driigye. 15 Malaika se katabe märi ono orivoya dofo läguläguro ŋgaojoro be 'bakici ojoza, dereŋwà anyaro, ndi tiṛi anyaro be ojoza. 16 'Bakici kpeye gämigämiro, bäräŋgälä ago ocaekye. Malaika ojo 'bakici te dofo ndaro ŋgaojoro si. Ocana orivoya jä'dijä'di kutu ritu kama su ago kpa orivoya bäräŋgälä ago kpa ogwaekye oso ocana ronye. 17 Malaika ojo tiṛi na kpate, ogwana orivoya kadrakadrana 'bute njidrialo, nda ojote ŋgaojo lidri ro si. 18 Abe tiṛi te jasepa si, ago 'bakici andivona abete kpeye logo lägulägu wäṛiro si, kändrä oso madara ronye. 19 Kuni kotopa 'bakici ro ro itirate kunii liŋgyiekye si. Kuni kotopa käti ro jasepa yi, ṛirina ro safire yi, ninana ro agati yi, lisuna ro emeraleda yi, 20 linjina ro onuke yi, njidrialona ro kaneliana yi, njidrierina ro kaureteza walawala yi, njidriena na ro berule yi, njidriesuna ro topaza yi, 'butealona ro kalesedonu yi, 'butealo foalona ro turekoise yi, 'butealo forituna ro ametuseta yi. 21 Dereŋwà 'butealo foritu orivoya ŋgoŋgo 'butealo foritu yi, dereŋwa alona edete ni ŋgoŋgo alo yasi. Liti 'bakici ro orivoya logo läguläguro wäṛiro, kändrä oso madara ronye.
22 Mandre yekalu kote 'bakici ya, tana yekalu anyaro ni Opi Lu Mbaraekye ndi Timelegogo be owo. 23 'Bakici le kitu ndi imba be ko voeyine ni kigye, tana lägu Lu ro kani voeyi kigye, ago Timelegogo orivoya ni lamba na yi. 24 Lidri 'bädri ro abana 'da ŋgaeyi na si, ago 'bädri'bai 'bädri ro ezinayi ŋgadriamba ànyaro 'da kigye. 25 Dereŋwà 'bakici ro orina 'da uŋbo ro tu cini si, ànya osene i'do alona, tana ŋgäkyi a'dona i'do lau. 26 'Desipara ndi ŋgadriamba tu'dei robe ezina 'da 'bakici ya. 27 Oko ŋga aza se orivoya undiro ecina ko 'bakici ya, ca 'diaza se kabe driupi eziezi, kode koweoga iyi. Toto ànya se egyi ävurunai be buku Timelegogo 'di lidriidriro roya 'do ocinayi ni 'bakici ya.