Ŋen ŋə-Bulus na led̶a ləɽo d̶əd̶weinia d̶əŋəɽəwen
1 Egwonaṯa ṯa ñaŋënṯi ŋiɽəṯiano ŋəmaṯan ŋəlëɽəñi. Đeṯəm, naṯiñr! 2 Egageiya ŋen ŋen ŋanṯa ñaŋ, d̶əgiyacad̶a d̶ə-Rəmwa, ŋen ŋanṯa igid̶u ŋen ṯa endənaice ebaŋgalo gənəŋ gəɽo gonto, ṯa igid̶i endənaice Almasiya ñagəɽo ŋere ŋətəɽe iŋi ŋaŋəba ed̶a gəɽorra kwai kwai. 3 Orn igad̶əñialo ṯa aŋgaica ŋen ŋənəŋ ŋid̶i aŋəmiñi ŋəṯəɽa eŋalo id̶əbwa d̶ə-Almasiya id̶i ñagerṯo araga gonto na d̶ətəɽe, ŋen ŋarno rəmwa reicia rid̶u Auwa ŋad̶əna ŋenŋa ŋəlëɽəŋu ŋəɽiano. 4 Ndə ed̶a geṯo gəndërrəŋaicia ŋen ŋə-Yesu gərto, gerṯe fə-Yesu igi nanda ñagërrəŋaicənde, ñaganeinu usila gərto, gerṯe f-Usila igi ñagəfo ñagəneinu, walla ŋen ŋərto ŋəŋəra, gerṯe fəŋen ŋəŋəra iŋi ñagəŋënṯu, ñaŋ ñagənna ŋopia. 5 Ŋen ŋanṯa egaṯa ṯa egaber egəfia pwa eŋen ŋənəŋ ed̶əṯweinia id̶ei d̶əŋəra kaiñ. 6 Egaɽo ywarra egole, orn egero egəɽia ywarra eŋen ŋəd̶ələŋeṯa. Ñagërrəŋaicənde ṯia eŋen pred̶ rad̶əra rwaiña.
7 Igid̶u ŋen ŋeicia ndə igid̶u etam gəlëɽəñi gero ŋeniano ṯa ñoɽreṯe, ndə igërrəŋaicənde ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa na ndə egero egəma d̶əpəɽa eñaŋ? 8 Egaso led̶a ləkanisa d̶womən ndə egəmo d̶əpəɽa iŋulu ṯa indəd̶uɽəd̶ənṯi, 9 na ndə ləgəfr na gərus ilëɽəñi yaməndëd̶ənu egero egəndəmaṯa esalo kwai kwai, ŋen ŋanṯa lorldalanda leṯo alo yi-Makəḏuniya ldəñənaice laŋge ildi ləɽo d̶eṯəm iñi. Ŋen ŋafəṯia egero egəɽia waginia eñaŋ eŋen ŋənəŋ, na egaber igid̶i eɽeṯe ṯia kwai kwai. 10 Garno d̶eṯəm d̶-Almasiya d̶əfo iñi, d̶ëminia id̶i d̶əlëɽəñi d̶aber d̶id̶i ad̶ətrinṯi alo y-Akaiya kwai kwai. 11 Egero egəmama d̶əpəɽa eñaŋ ed̶a? Ŋen ŋanṯa egero igəndibwa? Rəmwa raləŋeṯo ṯa igəbwandiya d̶eṯəm.
12 Na ŋen iŋi igəbəd̶ia igid̶i yid̶i ṯia məldin ṯa yerṯe egənaica led̶a ŋen ildi lwonaṯa ləndəŋaicia ṯa lënəŋulu ñagerṯəlda ŋen ŋonto eŋen iŋi lëminiau. 13 Led̶a ildi laɽo d̶əṯweinia d̶əŋəɽəwen na lëbəd̶ia ŋəmëɽria ŋad̶əna, na lënəŋulu lërkəd̶eid̶ia ŋen garno led̶a ildi ləɽo d̶əṯweinia d̶-Almasiya. 14 Na nëndr ləgaber ləgirəwarano eŋen iŋi, ŋen ŋanṯa Seṯan yënəŋu yërkəd̶eid̶ia ŋen garno malaiyəka yarrerre. 15 Nṯia nëndr ləgaber ləgirəwarano ndə led̶a ildi ləd̶uɽəd̶ənṯia Seṯan lërkəd̶eid̶ia ŋen com garno ləbai ildi ləbəd̶ia ŋəmëɽria ŋəd̶urwaṯo. Đakəmia ed̶en d̶id̶i ad̶əɽeṯe ŋen ŋarno ŋəmëɽria iŋi lid̶u.
Ŋen ŋubwa ŋinia iŋi Bulus gənaneinu
16 Egalwaɽa təŋ, ñerṯe ñaŋgiṯia ed̶a gənəŋ gəbaṯa ṯa egaɽo iɽəṯiano. Ndə ñagəbaṯa ṯa egaɽo iɽəṯiano aŋënṯiñr ṯia, na ŋgiṯiñr yëmini aten com. 17 Orn ndə igëminia ed̶ëɽənia d̶əñano id̶i egero egəɽwata ŋen ŋarno Eləŋ Yesu gəɽwata orn ŋen ŋarno ed̶a gəɽo iɽəṯiano gəɽwata. 18 Ŋen ŋanṯa led̶a lwaiña lëminia eŋen ŋaŋəno, igid̶i yid̶i ṯia com. 19 Ŋen ŋanṯa ñaŋ ñəŋgi ñagələŋeṯo ŋen nəsi kaiñ ñaganna led̶a ildi ləɽo liɽəṯiano d̶əŋərad̶a nano. 20 Ŋen ŋanṯa ñaganna ed̶a ndə gënəŋu gəndid̶ia ñagəɽo ləbai, na ndə gënəŋu gəndəsa, na ndə gënəŋu gəndëndia, na ndə gënəŋu gəndəd̶aməca eŋen, na ndə gënəŋu gəndəpwa endrel.
21 Đeṯəm igirəwano ŋen ŋanṯa nanda ñagafo ñagëbia eŋen garno ṯia!
Orn ndə ed̶a gənəŋ gëminia eŋen ŋənəŋ igid̶i yëmini com. Egalwaɽa garno ed̶a gəɽo iɽəṯiano. 22 Led̶a ildi laɽo Ibraniyin? Igënəñi com egaɽo Ibraniyin. Lënəŋulu laɽo Israyil? Igënəñi com egaɽo Israyil. Lënəŋulu laɽo ləd̶ia l-Ibrayim? Igënəñi com egaɽo id̶ia g-Ibrayim. 23 Lënəŋulu lad̶uɽəd̶ənṯia Almasiya? Igamad̶uɽəd̶ənṯia egəməñaṯəlo. Egaɽwata garno ed̶a gəɽo ëɽia. Igid̶u ŋəmëɽria ŋwaiña ŋəməñaṯo orəba egen. Igëndənu isijən ñoman ñwaiña ñəməñaṯo orəba egen. Igepənu ŋaicwaŋa kaiñ. Egafo ŋəɽaiñ ṯwaiñ ñoman ñwaiña. 24 Ñoman d̶enəŋ Alyawuḏ yëpuñi ŋaicwaŋa ñoman ered̶ia giɽijin nalo d̶enəŋ na marldwan, 25 ñoman ñiɽijin Aromaniyin yëpuñi ŋəfraŋa, na lomanəŋ təŋ led̶a laməndaiñi ŋwandraŋa, ñoman ñiɽijin upəndria geŋau igi egəfau gagəro niyiɽəṯi eŋau alo, egafo nəŋau nalbar ëd̶əñëd̶əñin na uləŋgələŋ. 26 Egafo egabakaldaicia nwaldaŋ jaica jaica. Egafo eŋen ŋubwa ŋinia esəbarlda, na eled̶a ləɽo ndom, na eled̶a əllëɽəñi, na eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ, na irnuŋ, na ed̶əñwa, na egalbar, na elorəba ləŋəɽəwen. 27 Ñoman ñwaiña egafo egaicwaro kaiñ. Igid̶u ŋəmëɽria ŋwonḏəṯo. Ñoman ñwaiña egero egəndra uləŋgələŋ. Egafo egaiconia na aŋal gafo garriñe kaiñ ñoman ñwaiña. Egafo egaɽaŋa ŋəsa ŋero liga lwalano, ñoman ñwaiña. Egafo igëɽəd̶eṯu na egafo ndrema nero ñoman ñəmaṯan. 28 Ŋen ŋëni məldin na com fəd̶ərəmoṯwa d̶əleɽəm ŋen ŋanṯa kanisa pred̶, id̶i d̶aiñəṯəmaid̶ia ñoman pred̶. 29 Ǝsëgi gëbia na igënəñi egaber ñagëbia com? Ǝsëgi gid̶ənu gəbëɽəŋeinia eŋen ŋə-Rəmwa na egaber igeiciano kaiñ? 30 Ndə ŋen d̶eṯəm, igid̶i yëmini, orn eŋen ŋəd̶ebia d̶əlëɽəñi ikərəŋ. 31 Rəmwa irri rəɽo Eṯen g-Eləŋ igëndr Yesu, irri rabuŋənṯu bəɽəbəte, rënəŋu raləŋeṯo ṯa egaɽwata d̶eṯəm. 32 Alo yi-Đimisk, iliga lëləŋ goɽra gəbërnia Ariṯas, eləŋ gëɽu askari ṯa aiyarəmoṯe ëuwər yalo yi-Đimisk ṯa aiñendi, 33 orn led̶a ldəñiruwi egone larla id̶əɽi iguṯa girnuŋ, nṯia nimabərəd̶əni.
Paulo ndi Lazo'bai Kowe'bai ro be
1 Male ämiri yaiŋgyine ma be, ondro ma'do gica fere amama ro owo. Rägu nyìŋgyi mabe! 2 Ma yaoko be ta amiro ta, kpa oso Lu ronye; nyàlaba orivoya oso ŋgutikodroŋwa wäṛiro ma'ba ta be ogyene mano alodi aza ri ronye, se ni Kristo andivona. 3 Ma orivoya turi ro tana tauni drî amiro ro enjina 'da ago nye'bena taoma 'da ndi ŋgalu wäṛiro amiro ndra Kristo ri be, kpa oso odo Awa be tauni ini ro koweoga rosi ronye. 4 Tana nyà 'diaza se kabe ikyi amire ago kabe Yesu to ope 'do uru yai'dwesi, ko se màpe be 'do; ago miru tori ndi lazo se orivoya cu to ni Tori ndi lazo se nyùsube ni ama resi ri ono te!
5 Musu tavo kote makye ma orivoya vuru tipari ni ànya se äzite “lazo'bai” amiro ana ri! 6 Kode mäni ata ca ko kadoro oko, ma ko tauni ako, mà'ba ta ono ṛote ŋbelero ämiri tu cini si, ago ṛo ta cini yasi.
7 Märu ŋga aza kote ni ami rigyesi tuse mape Lazokado Lu ro be ämiri si, mologo andivo maro te vuru tana ma'ba ami robe ndra. Inye'do mayete koziro ya? 8 Tuse mabe ugu losi oye ami lako si, känisa azaka ozoyi päläti ni märi. Mugu ànya oco te ŋgaopa usu si ni ànya resi tana mapa ami robe. 9 Ago tuse mabe ami yibe si mokwo ami kote ta ŋgaopa rota tuse male parata te si; ädrupii se ikyiyite ni Makedonia yasi eziyi ŋgase cini malebe te. Oso tuse kälävube si ronye, ago kpa tu mileya ya ma'dona ko alona ŋgaläŋgyi ro ämiri! 10 Taŋgye Kristo ro maya si, ma tao'ba anjioko driuŋgyi maro ono o'bane a'done titiro i'do vo cini Akaya ro yasi. 11 Inye'do ma ta ono atana tana mulu ami ko ya? Lu ni ndi mulu ami!
12 Tase mabe ugu oyena yauono muguna ndi oyena, tana “lazo'bai” se azaka kai lagaza, ni a'dovoya ta azaka be ugu driuŋgyiza, ago ukyi uguyi ata 'da ekye ànya kayi losi gialo màbe oyena ono oyena. 13 Màno kai ko orivoya lazo'bai ŋgye yi, ànya orivoya lazo'bai kowe'bai, se kayi koweoga ta losi oye ànyaro rota, ago kayi andivo ànyaro tozana a'done oso lazo'bai ŋgye Kristo ro ronye. 14 A'do ko talaro ro! Ca Satani andivo unina ndi andivo ndaro tozane landrene oso malaika ŋgaeyi ro ronye! 15 Ruindu'bai ndaro kotozayi andivo ànyaro ca landrene oso ruindu'bai taŋgye ro ronye 'do ko ta amba yi. Äduro ànya usuna päläti taoye ànyaro ro 'da.
Rueza Paulo ro oso Lazo'ba ronye
16 Medelena kpa to'di beṛo ko 'diaza ri tavousune ekye ma amama yi. Oko ondro nyusu ndi inye, dia miru ma oso 'di amama ronye, tana ma'do robe driuŋgyi fere be. 17 Tase mabe ugu atana yauono ko tase Opi kolena märi atane owo; ta anya gi driuŋgyi ro ono ta, endaro ma ugu ata oso 'di amama ronye. 18 Oko 'di amba azaka orivoya ka driuŋgyi toto ta a'do lidri rota, mayena kpa inye. 19 Ami andivo orivoya tavouni amba be, ago nyiŋgyi ya kpate yai'dwesi ta 'di amama ro rota. 20 Nyìŋgyi ya te 'dise kabe ami oye iyeäṛi ronye be kode kabe ami odo kode kabe ami lodi miomba si kode kabe voondre ndra ami drisi kode kabe militi amiro o'bi be. 21 Ma orivoya driupiro ta ono ata voya, oko ama orivoya turi ro ŋga kai oyene.
Oko ondro 'diaza kolete driuŋgyine ta ŋga aza rota, ma ugu ata oso 'di amama ro ronye, ma'dona kpa driupiako oso 'do ronye. 22 Inye'do ànya orivoya Ebere'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya Yisaraele'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya zelevoi Abarayama roya? Ma kpa inye. 23 Inye'do ànya orivoya ruindu'bai Kristo ro ya? Ma ata oso 'di ŋgäbä ro ronye, oko ma orivoya ruindu'ba kadopara yi ndrani ànyari! Maye losi te amba ndra, avo ma te kamba ya perena amba, a'bi ma te co'da si amba ndra, ago ondroalo ma'dote ti odrane. 24 Perena nji drikaca'bai Yudai ro 'bi yi ma te co'da si 'butenätu fonjidriesu. 25 Perena nätu drikaca'bai Roma'bai ro 'biyi ma te co'da si, ago perena alo avo ma te kuni si. Perena nätu toŋbo se mabe udi sina tisite gyi ya, ago tu alo si marite saa 'buteritu fosu gyi ya. 26 Aba amba maro ya ma'dote rriti ya ni gyitändri ri ago ni ŋgatopa'bai ri, rriti ya ni Yudai azi ri ago ni Atrai ri, rriti a'dote 'bakicii yasi, rriti vocowa yasi, rriti gyi'desii drisi, ago rriti ni bereazii miodo'bai ro ri. 27 Losi ndi rriti be a'dote; ondoalo marite u'duako; ma'dote täbiri ro ndi gyilu be, ondoalo ma'dote ŋgaonya ako amba, vooriro, ndi boŋgo be ako. 28 Ago ŋga azaka tana eṛo ako, ma orivoya tu cini si ŋgaläŋgyi zele milo'be be ta känisa cini rota. 29 Ondro 'diaza orivoya mbaraako, musu ma kpa mbaraako, ondro 'diaza olocite takozi ya, ya maro te orivoya twi milo'be be.
30 Ondro ka'do be märi driuŋgyine, mäŋgyina drî ta ŋgase kabe mbaraako maro ka'da ta ayani. 31 Lu ago Täpi Opi Yesu ro, räṛu ka'do ävuru ndaro ri äduako, nite anjioko maga kowe ko. 32 Tuse mabe orivoya Damaseka ya wari'ba se 'Bädri'ba Aretasa zele nda 'ba vookwa'bai te dereŋwa 'bakici ro kalasi ma urune. 33 Oko e'ba ma te vuru koṛiga si piṛi tiṛi ro yasi, ago mapavote ni ndäri.