Ŋen Yesu geid̶u ed̶a gələŋənu gəŋəlisi
1 Liga Yesu gəbərlda nəŋəseici maje gənəŋ gələŋənu gəŋəlisi gəber gəseid̶ia. 2 Na ṯaləmis ilëɽəŋu nimeɽəd̶e niyaṯa, “Ya Rabbi, maje igi galəŋənu gəŋəlisi ŋen ŋanṯa eŋen ŋeicia ŋəsëgi, ŋəlëɽəŋu walla ŋeṯen na ŋələŋgen?” 3 Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Gerṯe ŋen ŋanṯa gënəŋu gid̶u ŋen ŋeicia walla gerṯe ŋen ŋanṯa eṯen na ləŋgen lid̶u ŋen ŋeicia, orn ṯa ŋəmëɽria ŋə-Rəmwa aŋələŋini iŋu. 4 Ŋen ŋarəjad̶aṯo ṯa alid̶r ŋəmëɽria ŋəlëɽəŋu igi gəd̶waṯəñe ŋen ëd̶əñina yefo elo məldin. Uləŋgi gid̶i aŋela igi ed̶a gero gəɽwad̶aṯa gəbəd̶iau ŋəmëɽria. 5 Iliga egəfo alo igënəñi egaɽo arrerre galo.” 6 Ndə gəlwaɽo ṯia oro nəŋəṯəbaṯe id̶ud̶a nəŋid̶i ŋaica ŋwaiñaŋa nəŋëɽi ŋaica maje isi, 7 nəŋəmeiṯi ṯa, “Mbu ŋwasəni egəṯa gə-Salwam.” (Na ŋen ŋirəŋ igi ŋanṯa ed̶a gəd̶weinu.) Na gënəŋu nəgabəla nəŋwasəni nəŋela gəseid̶ia.
8 Ŋen ŋafəṯia led̶a ildi ləɽaŋəma ṯwaiñ na ildi ləseicəma ŋen gënəŋu gəbekeɽəd̶ia led̶a laŋge ṯaləɽwato ṯa, “Gerṯe fəmaje igi gəjaica gəfo gəɽaŋalo gəbekeɽəd̶ia led̶a laŋge?” 9 Led̶a ləmaṯan ldaṯa, “Fəŋu.” Ləmaṯan təŋ ldaṯa, “Ndo, orn garnəŋu.” Orn gënəŋu nəŋaṯa, “Fiñi igënəñi.” 10 Ŋen ŋafəṯia lënəŋulu ldəmalwaɽəṯi ṯa, “Agid̶ənu agəseid̶ia ṯau?” 11 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Maje igi gəbërnia Yesu gid̶u ŋaica nəŋəñëɽi isi nəŋəñeiṯi ṯa, mbu egəṯa gə-Salwam ŋwasəni. Ndə egəbəɽo niywasəni isi neləŋeṯe igəseid̶ia.” 12 Lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Gënəŋu gwuŋga?” Gënəŋu nəŋaṯa, “Nḏare.”
Ŋen Alfarisiyin yeɽəd̶o maje igi geid̶inu
13 Lënəŋulu ldəmame maje igi gəfo gəŋəlisi ldəmanaice Alfarisiyin. 14 E-Loman ləd̶əmiñəniano ildi Yesu gid̶iau ŋaica na gid̶əma gəseid̶ia. 15 Na eloman lwomən təŋ Alfarisiyin yeɽəd̶əma ṯa, “Agaləŋeṯo agəseid̶ia ṯau?” Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Gënəŋu gëɽiñi ŋaica isi na niywasəni isi neɽwad̶aṯe igəseid̶ia.” 16 Na yemaṯan ig-Alfarisiyin niyaṯa, “Maje igi gero geṯo Rəmwa nano ŋen ŋanṯa gënəŋu gaber gərəmoṯwa ŋen ŋə-Loman ləd̶əmiñəniano.” Orn yemaṯan təŋ iŋulu yaṯa, “Ŋen ŋafəṯau ed̶a gəbəd̶ia ŋen ŋeicia na com gëbəd̶ia aŋwara yarno ṯia?” Nṯia yënəŋulu neyefeṯe eŋen ɽetəɽeteo. 17 Nṯia yënəŋulu niyeɽəd̶e maje təŋ igi gəfo gəŋəlisi niyaṯa, “Agaṯau ŋen ŋanṯaŋu igi gid̶iaŋa agəseid̶ia?” Na gënəŋu nəŋaṯa, “Gënəŋu gaɽo nabi.”
18 Orn Alyawuḏ yero yibëndia ŋen ṯa gënəŋu gafo gaber gəseid̶ia, na d̶əñid̶i gid̶ənu gəseid̶ia, na niyundəd̶ia eṯen na ləŋgen ləmaje igi gid̶ənu gəseid̶ia. 19 Niyəleɽəd̶e ṯa, “Fid̶ia igi egalo, igi ñagəbaṯa ṯa gënəŋu galəŋənu gəŋəlisi gaber gəseid̶ia? Orn ŋen ŋafəṯau gəseid̶ia d̶əñid̶i?” 20 Eṯen na ləŋgen ldəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ñagaləŋeṯo d̶eṯəm ṯa fəŋu id̶ia egaiñ, na ṯa gënəŋu galəŋənu gəŋəlisi, 21 orn ñagaijəba ṯa fəṯau gəseid̶ia d̶əñid̶i, na ñagaijəba əsëgi gid̶əma gəseid̶ia. Gënəŋu goɽra, eɽəd̶əmar, gënəŋu gəɽwad̶aṯia gəlwaɽa eŋen ŋəlëɽəŋu!” 22 Eṯen na ləŋgen lalwaɽo ṯia ŋen ŋanṯa lad̶əñia Alyawuḏ, ŋen ŋanṯa Alyawuḏ yarreid̶u ŋen ṯia ṯa ndə ed̶a gənəŋ gəbaṯa ṯa Yesu gaɽo Almasiya, gënəŋu gid̶i aŋəmiñəni emajma. 23 Ŋen ŋafəṯia eṯen na ləŋgen ldaṯa, “Gënəŋu goɽra, eɽəd̶əmar!”
24 Ŋen ŋafəṯia loman lwomən təŋ yënəŋulu niyundəd̶i maje igi gəfo gəŋəlisi nimeiṯi ṯa, “Naico Rəmwa ŋaɽrwa. Ñagaləŋeṯo ṯa ed̶a igi gëbəd̶ia ŋen ŋeicia.” 25 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igënəñi egaijəba ŋen ndə gënəŋu gəbəd̶ia ŋen ŋeicia.” Orn egaləŋeṯo ṯa, “Ananoŋ egaŋəlisi orn d̶əñid̶i igaseid̶ia.” 26 Yënəŋulu ṯaimaɽwatiṯu təŋ ṯa, “Gënəŋu giṯiaŋa ṯau? Na fəṯau gid̶iaŋa agəseid̶ia?” 27 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igalwaɽəṯənde d̶əge, na ñagero ñagənna, ŋen ŋanṯau ñagwonaṯa ñəgənna təŋ? Ñaŋ ñagwonaṯa com ñagəmateṯa?” 28 Yënəŋulu ldəmware ldaṯa, “Aganəŋa agaɽo ṯaləmis ilëɽəŋu, orn nanda ñagaɽo ṯaləmis yi-Musa. 29 Ñagaləŋeṯo ṯa Rəmwa ralwaɽəṯu Musa, orn ñagaijəba ed̶a igi geṯo ŋga!” 30 Maje nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Đeṯəm ŋen iŋi ŋaɽo d̶aijəbinṯia, ñagabaṯa ñagaijəba ṯa gënəŋu geṯo ŋga, orn gënəŋu gid̶əñi igəseid̶ia. 31 Orn ñagaləŋeṯo ṯa Rəmwa raber rənaṯa led̶a ildi ləbəd̶ia ŋen ŋeicia, orn ndə ed̶a gəd̶əñia Rəmwa na gəbəd̶ia ŋen ŋəlëɽəŋu, rënəŋu ramanaṯa. 32 Iliga alo yid̶ənu, ed̶a gero gənəŋ kwai kwai gəno ṯa ed̶a gid̶ənu gəseid̶ia igi gələŋənu gəŋəlisi. 33 Ndə ed̶a igi gero geṯo Rəmwa nano, gënəŋu gaber gəɽwad̶aṯa gəbəd̶ia ŋen ŋənəŋ kwai kwai.” 34 Yënəŋulu nimuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Aganəŋa agaləŋənu d̶eṯəm eŋen ŋeicia orn agwonaṯa agəndërrəŋaicia ŋen? Na yënəŋulu nimaŋgaici emajma.”
Ŋen ŋəd̶rəmiṯa igusila
35 Ŋen Yesu gəno ṯa yënəŋulu yalaldəñu maje emajma, nəŋəmafid̶i nəŋəmeiṯi ṯa, “Agëndu ŋen ŋ-Id̶ia gə-Led̶a?” 36 Gënəŋu nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ya Eləŋ, fəŋu əsëgi ṯa yëndi ŋen ŋəlëɽəŋu?” 37 Na Yesu nəŋəmeiṯi ṯa, “Agaseicəma, fəŋu igi d̶əñid̶i ñagəldəgəɽwata.” 38 Na gënəŋu nəŋaṯa, “Ya Eləŋ igëndu ŋen. Nəŋəmud̶əñiṯialo.” 39 Yesu nəŋaṯa, “Egeṯo alo isi ṯa yakəme led̶a, ṯa led̶a ildi ləŋəlisi aləseid̶i na ṯa led̶a ləseid̶ia alaijəbeṯe ləseid̶ia.” 40 Na led̶a ləmaṯan ig-Alfarisiyin isi ləɽaŋəlda ləno ŋen iŋi, na lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Nanda com ñagaŋəlisi?” 41 Yesu nəŋaṯa ṯa, “Gəbanṯa ñagaŋəlisi ṯa ñagero ñëbəd̶ia ŋen ŋeicia, orn d̶əñid̶i ñagabaṯa ṯa, ñagaseid̶ia, na ŋen ŋafəṯia ŋen ŋeicia ŋandəɽaŋau məldin.
Yesu Ede Mano se Ätibe Miako ana te
1 Ago Yesu ka ugu aba oko, nda ndre mano se ätibe miako ana te. 2 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te ekye: “Miemba'ba, takozi a'di ro 'ba mano ono ni utine miako ya? Takozi modo ndaro ro kode takozi uti'bai ndaro roya?”
3 Yesu zatadrite ekye: “Miako ndaro tana di ko takozii ndaro kode takozii uti'bai ndaro ro. Nda orivoya miako tana mbara Lu ro andre losi oyena robe nda ya. 4 Ago bedri ṛo kitu si ono, beṛo ämäri ugu losi nda se kezo mabe ono ro oyene; ŋgäkyi kate eziikyi 'dooko 'diaza alo unina ko losi oyene. 5 Ondro ma dri orivoya 'bädri ya, ma orivoya ŋgaeyi yi 'bädri ri.”
6 Ta ono atana ndäri vosi oko, Yesu vo to te gyini dri ago ŋga koro te to si; nda ndru koro gwo mi mano ana roya, 7 ago atate ndäri ekye: “Nyoyi ago mijo mi miro Cece Siloama roya.” (Ävuru ono takacina, anjioko Azote.) Ago mano ana oyite, jo mi ndaro te, ago egote kovole voondrebe.
8 'Dooko oriazii ndaro, ndi lidri se kondreyi nda be ŋga ejivoya kätina ono ejiyitate ekye: “Inye'do ono ṛo ko mano se ka oribe vuru ago kabe ŋga eji 'do owo ya?”
9 Rukäna atate ekye: “Ndana owo,” oko azakana atate ekye: “Hwa, ko ndana owo! Oko ondrena ya laba gi oso nda ronye.”
Ago mano ana andivona atate ekye: “Ma ni nda owo.”
10 Ànya ejiyi nda te ekye: “Yauono mi'debe voondrene eŋwanye ya?”
11 Nda zatadrite ekye: “Mano se äzibe Yesu ono, ŋga koro gwo, ndrugwo mi maro ya ago atate märi oyine Cece Siloama roya mi maro ojone. Ago moyite, ago majote oko, dori meto voondrete.”
12 Ànya ejiyitate ekye: “Nda gaŋwaro ya?” Nda zatadrite ekye: “Mäni ko.”
Parusii Ṛiyitavo Ŋgaede ana rote
13 'Dooko ànya uguyi mano se sedri miako ana te Parusii re. 14 Tuse Yesu ŋga koro be ago kede miako ndaro be sina ana orivoya Sabata yi. 15 'Dooko, Parusii ejiyi mano ana te to'dina nda a'dote voondrebe eŋwanye. Nda ititate ànyari ekye: “Nda 'ba koro te mi maro ya, majo mi maro te ago yauono mäni voondre ndi.”
16 Rukä Parusii ro atate ekye: “Mano se koye ta ono be ono a'do ko ni Lu resi, tana nda ro ota Sabata ro ko.”
Caoko azakana, atate ekye: “Mano se orivoya takozi'ba yi unina talaro ro oso kwoi ronye oyene eŋwanye ya?” Ago rulonyi a'dote ànya lako.
17 Ago Parusii ejiyi mano ana te to'dina ekye: “Nyata mikye nda ede miako miro ni; ka'do inye nyatana ta e'di ta ndaro ta ya?”
Mano ana zatadrite ekye: “Nda orivoya nebi yi.”
18 Caoko drikaca'bai Yudai ro, mayi ta kote ekye nda a'dote miako ago yauono kate voondre, madale ànya ziyi uti'bai ndaro te 19 ago ejiyi ànya te ekye: “Ono ŋgwa amiro ya? Nyà ata mìkye äti nda ṛo miako, oko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye ya?”
20 Uti'bai ndaro zayitadrite ekye: “Mä̀ni ndi nda ni ŋgwa amaro ago mä̀ni ndi äti nda te miako. 21 Oko mä̀ni ko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye, ca mä̀ni nda se kede miako ndaro be ono kpa ko. Nyèji nda; nda te 'desiro, ago nda ozana tadri gini ta andivo ndaro rota.” 22 Uti'bai ndaro 'debe atana nonye tana ànya orivoya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri, se leyi tadrite ṛo nja anjioko 'diaza kata tate ekye Yesu ni Mesiya owo äsina ndi ni zotaeriro yasi. 23 'Doni tase 'ba uti'bai ndaro be atana ekye: “Nda orivoya te 'desiro, nyèji nda owo!”
24 Ànya ziyi mano se ätibe miako ro ana te pere ṛirina si ago atayite ndäri ekye: “Mi'ba tao'ba Lu kandra anjioko nyitina ndi taŋgye ayani! Mä̀ni ndi mano gi kede mibe ono orivoya takozi'ba yi.”
25 Mano ana zatadrite ekye: “Kode nda ndi takozi'ba yi kode ko ya, mäni ko. Ŋgase alodi mäni ndi; ma miako'ba yi, ago yauono ma voondre!”
26 Ànya ejiyitate ekye: “Nda ye e'diyi miri ya? Nda ede miako miro eŋwanye ya?”
27 Nda zatadrite ekye: “Miti ṛote nja ämiri, ago nyèri kote. Mìle taerine to'di etaya? Kode mìle a'done taeri'bai ndaro ya?”
28 Ànya 'dayi nda te ago atayite ndäri ekye: “Mi orivoya taeri'ba mano ana ro, ama orivoya taeri'bai Musa ro. 29 Mä̀ni ndi Lu atate Musa ri, caoko, mano ono, mä̀ni vose nda kikyini kigyesi ko!” 30 Mano ana zatadrite ekye: “'Do orivoya talaro ro yi! Mìni vose nda kikyi ni kigyesi ko, oko nda ede miako maro te! 31 Mä̀ni ndi anjioko Lu eri ta takozi'bai ro ko, nda ka lidri se kabe nda oro ago kabe tase nda kolebe oyena erina ayani. 32 Tana ṛoni eto 'bädri rosi eri ta 'diaza ro kote se ozo voondre te mano se ätite miako ri. 33 Mano ono aba kikyi ko ni Lu resi, nda unina ko a'done mbara be ŋga aza oyene.”
34 Ànya zayitadrite ekye: “Äti mi te ago mimba te takozi ya; ago inye'do nya ojoni ama embane ya?” Ago ànya njayi nda teni zotaeriro yasi.
Miako A'do Tori ro Voro
35 Ondro Yesu keri tase ka'dobe ana tana te oko, nda usu mano ana te ago eji nda ekye: “Inye'do mima ndi Ŋgwa Lidri ro ya ya?”
36 Mano ana zatadrite ekye: “'Desi nyiti tana märi nda a'di owo, tana mama ta robe nda ya!”
37 Yesu atate ndäri ekye: “Mindre nda teṛo nja, ago nda ni se kabe ugu ata mibe ono owo.”
38 Mano ana atate ekye: “Mamate Opi!” Ago sokayate vuru Yesu kandra.
39 Yesu atate ekye: “Mikyite 'bädri ono ya vure opene, tana se miako kondre vo robe ago ànya se kabe voondre ka'do robe miako.”
40 Rukä Parusii ro se orivoya lau nda be ana keriyi nda be ta ono atavoya ejiyi nda te ekye: “Inye'do mima be mikye ama kpa miako ya?” 41 Yesu zatadrite ekye: “Ondro nyà'do gwo orivoya miako, 'dooko nyà'dona ko taenji be; oko nyàta ṛote mìkye ya voondre, ono ka'da teṛo anjioko ami orivoya 'du taenji be.”