Ŋen ŋə-Yesu na Nikəḏimus
1 Maje gafo gənəŋ g-Alfarisiyin gəbërnia Nikəḏimus, gënəŋu gaɽo eləŋ g-Alyawuḏ. 2 Gënəŋu gabəɽo Yesu nano uləŋgi nəŋəmeiṯi ṯa, “Ya Rabbi ñagaləŋeṯaŋa ṯa agaɽo. Ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen igi geṯo Rəmwa nano, ŋen ŋanṯa ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gəbəd̶ia aŋwara isi agəbəd̶ia, illi ndə Rəmwa lafəldəga.”
3 Yesu nəŋəmalwaɽəṯi ṯa, “Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, ed̶a gero gənəŋ gələŋənia gəmaijən gaber gəɽwad̶aṯa gənwana ŋələŋe ŋə-Rəmwa.”
4 Nikəḏimus nəŋəmeiṯi ṯa, “Fəṯau ed̶a gəɽo uṯëɽi gəɽwad̶aṯa gələŋənia? Ed̶a gaɽwad̶aṯa gəbënṯia ləŋgen egare təŋ oro aŋələŋəni təŋ?”
5 Yesu nəŋəmeiṯi ṯa, “Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, ndə ed̶a gənəŋ gero gələŋənia eŋau na ig-Usila gënəŋu gaber gəɽwad̶aṯa gəbënṯia eŋələŋe ŋə-Rəmwa. 6 Ed̶a gələŋənu egaŋəno gënəŋu gaɽo aŋəno na ed̶a gələŋənu ig-Usila gënəŋu gaɽo usila. 7 Gerṯe agirəwano eŋen igəlwaɽəṯiaŋa ṯa d̶eṯəm ŋələŋəni agəmaijən. 8 Đəbera d̶ura eŋen ŋəlëɽəŋu na ṯəŋano olia gəlëɽəŋu, orn nəŋaijəbeṯe alo ṯa d̶eṯo ŋga na d̶abəṯa ŋga, na led̶a pred̶ lələŋənu ig-Usila larno ṯia.”
9 Nikəḏimus nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ŋen iŋi ŋid̶i aŋəfeṯe ṯau?” 10 Yesu nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Aganəŋa agaɽo ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen galo y-Israyil, orn agaijəba ŋen iŋi? 11 Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, nanda ñagaɽwata ŋen iŋi ñagələŋeṯo na ñagaməd̶aṯa ŋen iŋi ñagəseicu, orn ñaganəñaŋ ñaganed̶o ŋen eŋaiñ. 12 Ndə igəlwaɽəṯənde ŋen ŋəlaŋge lalo na nəñerṯe ñabəŋënṯia, ŋen ŋafəṯau ñagid̶i ñaŋënṯi, ndə igəndəlwaɽəṯia ŋen ŋəlaŋge lelo? 13 Ed̶a gero gənəŋ gabwoṯwa elo illi Id̶ia gə-Led̶a igi girəwu elo.”
14 Ŋen ŋarno Musa gëɽu rəmwa reicia elo ed̶əñwa, ṯia com ŋen d̶eṯəm Id̶ia gə-Led̶a gid̶i aŋëɽəni elo, 15 nṯia ṯa ed̶a gənəŋ gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu araga, gid̶i aŋerṯe d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte. 16 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rabwa led̶ala lalo kaiñ, nṯia ndrəd̶waṯe Id̶ia gəlëɽəŋu gonto ŋen ŋanṯa ed̶a gənəŋ gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu gaber gid̶i aŋəməndëd̶əni orn aŋerṯe d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte. 17 Nṯia Rəmwa rad̶waṯo Id̶ia gəlëɽəŋu alo gerṯe ṯa aŋakəme alo orn ṯa alo aiyëbərni gënəŋuga.
18 Ed̶a gənəŋ igi gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu gaber gid̶i aŋakəməni kwai kwai, orn ed̶a gero gəbëndia ŋen ŋəlëɽəŋu gënəŋu gakəmənu d̶əge ŋen ŋanṯa gero gəbaŋënṯia Id̶ia gə-Rəmwa igi gəɽo gonto. 19 Fəŋu d̶akəmia id̶i, ṯa arrerre geṯo alo, na led̶a lwonaṯa ŋərəmia laməñaṯo arrerre ŋen ŋanṯa ŋəmëɽria eŋen ŋeicia. 20 Ŋen ŋanṯa led̶a pred̶ ildi ləbəd̶ia ŋen ŋeicia laber lwonaṯa arrerre, na lënəŋulu laber leṯo egarrerre lomanəŋ ṯa ŋen eŋen aŋerṯe ŋələŋinia. 21 Orn ed̶a gəbəd̶ia ŋen ŋəd̶eṯəm jaica geṯo egarrerre, ṯa ŋen ŋəlëɽəŋu aŋələŋini ṯa ŋen iŋi ŋid̶ənu d̶aməd̶aṯad̶a d̶ə-Rəmwa.
Ŋen ŋə-Yesu na Yuanna igi gənanaid̶ia mamuḏiya
22 Nṯia d̶əge Yesu na ṯaləmis ilëɽəŋu ldabəṯa alo Yuḏiya, na gënəŋu ldəɽaŋəlda tu ñoman ñəmaṯan nəŋənanaice led̶a mamuḏiya. 23 Yuanna com gafo gananaica led̶a mamuḏiya alo y-Anun, alo yafo Salim ṯwaiñ, ŋen ŋanṯa ŋawa ŋwama kaiñ alo isei. Na led̶a iderlda ldənaneini mamuḏiya. ( 24 ŋen iŋi ŋafo liga Yuanna gəmulu gəbëɽənia isijən).
25 Na ŋen ŋatwod̶o ŋəd̶əgerd̶ia iṯaləmis ye-Yuanna Alyawuḏya eŋen ŋəd̶ətəɽia. 26 Nṯia ldəɽe Yuanna nano ldəmeiṯi ṯa, “Ya ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen, ed̶a igi gegəluŋ ñagəldəgəɽaŋa d̶əbarlda nëiñua d̶-Urḏun, igi agənaicəma d̶aməd̶aṯa, gënəŋu gëni gananaica led̶a mamuḏiya, na led̶a pred̶ lamaninia nano!”
27 Yuanna nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ed̶a gero gəɽwad̶aṯa gəma wagənəŋ, illi ndə Rəmwa rəmanaica. 28 Ñaganəñaŋ ñagaɽwad̶aṯa ñagaiñaməd̶aṯa ŋen iŋi egaṯa, ‘Igënəñi egero egəɽia Almasiya, orn ṯa igad̶weinu ŋen ŋəɽənda’. 29 Ed̶a gerṯo ŋere ŋəmənia, fəŋu maje igi gəməd̶ia. Orn d̶appa d̶əmaje igi gəməd̶ia, id̶i d̶əd̶uru ṯad̶əno olia gəlëɽəŋu, d̶ënəŋu nəd̶əŋəreṯe nano kaiñ ŋen ŋanṯa olia gəmaje gəməd̶ia. Nṯia com d̶əŋəra nano d̶əlëɽəñi d̶undeinu nḏəməñaṯe ndëuwər. 30 Đeṯəm gënəŋu aŋoɽreṯe na aŋoɽreṯe orn igënəñi eteṯe na eteṯe.”
Ŋen ŋed̶a igi geṯo elo
31 Gënəŋu igi geṯo elo gaɽənda nëiñua iliji pred̶, gënəŋu igi geṯo id̶ud̶a gënəŋu gad̶ud̶a, gaɽwata ŋen ŋəd̶ud̶a. Gënəŋu igi geṯo elo gaɽənda nëiñua iliji pred̶. 32 Gënəŋu gaɽwata ŋen iŋi gënəŋu gəseicu na gəno orn ed̶a gero gənəŋ gëndu d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu. 33 Ed̶a igi gëndu d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu gabërrəŋaid̶ia ŋen ṯa Rəmwa raɽo d̶eṯəm. 34 Gënəŋu igi Rəmwa rəd̶waṯəma gabëkëɽia ŋen ŋə-Rəmwa ŋen ŋanṯa Rəmwa ramananaica Usila Gətəɽe gəɽiñəd̶einu. 35 Đaṯa gəbwa Id̶iaga na ganaid̶o ŋen pred̶ erəŋ rəlëɽəŋu. 36 Ed̶a gëndu ŋen ŋ-Id̶ia gə-Rəmwa gerṯo d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte, orn ed̶a gəned̶o Id̶ia gaber gid̶i aŋəseici d̶əməṯia, orn d̶eiciano d̶ə-Rəmwa d̶əmaɽaŋa nano.
Yesu ndi Nikodema be
1 Dri'ba aza Yudai ro äzite Nikodema, se ni gboko Parusii ro lakosi. 2 Ŋgäkyi alo si oko nda oyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Rabi, mä̀ni ndi mi ni orivoya Miemba'ba se Lu ezoni owo. 'Diaza ni ko talaro ro se nya ugu oyena be oyene e'be gialo Lu orivoya nda be.”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ma taŋgye iti miri, 'diaza alo unina ko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ondrene e'be gialo ätina nda to'di.”
4 Nikodema ejitate ekye: “'Dise mbate änina utine to'di eŋwanye ya? Endaro nda unina ko ocine ya endre roya ogo utine pere ṛiri si.”
5 Yesu logotate ekye: “Ma ugu taŋgye iti miri, 'diaza unina ko ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya e'be gialo äti nda te gyi si ago Tori si. 6 'Dise ätite lomvosi uti'bai lomvo si ro, oko nda se ätite tori si Tori ro. 7 Nya'do ko larolaro ro tana mabe ata miri ono ro, ‘Beṛo ami utine to'di.’ 8 Oli ka oli vose anya le oline kigye ya; nyeri kporo olina ro ndi, oko mini ko anya kikyi ni eŋwaro kode anya ka ugu oyi eŋwaro. Nda se ätite Tori si laba oso inye.”
9 Nikodema ejitate ekye: “Ono unina a'done eŋwanye ya?”
10 Yesu zatadrite ekye: “Mi orivoya miemba'ba 'desi Yisaraele ro, ago mini ta ono ko ya? 11 Ma ugu taŋgye iti miri; mà tase mä̀nibe ago màndrebe tana itina, caoko aza amiro le ko lazo amaro urune. 12 Mìma ko ma ya ondro mabe ŋga 'bädri ono ro tana itina ämiri; ka'do inye, mìmana maya eŋwanye, ondro ka'do miti ŋga vo'buyakuru ro tana be ämiri ya? 13 'Diaza alo oyi kote vo'buyakuru ya e'be gialo Ŋgwa Lidri ro, se ikyite vuru ni vo'buyakuru yasi.
14 “Oso Musa eŋga ini atala robe kuru ce cari ro dri vocowa ya ana ronye, kpa oso inye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru, 15 tana ànya se cini kabe taoma nda ya ka'do robe adri äduako be. 16 Tana Lu lu 'bädri tawi inye, nda ozo Ŋgwa alodi ndaro te, tana 'dise cini kabe taoma nda ya odra na ko oko ka'do robe adri äduako be. 17 Tana Lu ezo Ŋgwa ndaro kote 'bädri ya a'done vureope'ba na ro oko a'done opa'ba na ro.
18 “Nda se kabe taoma Ŋgwa ya apena vure na ko, oko nda se koma ta ko ape vure na ṛote nja, tana nda ma ta kote Ŋgwa alodi Lu roya. 19 Vureope ka losi oye orivoya nonye; ŋgaeyi ikyite 'bädri ya, oko lidri lu vouni ṛo ndrani ŋgaeyi ri, tana taoye ànyaro orivoya undiro. 20 'Dise kabe ta undiro oye yana ka oso ŋgaeyi lomvo, ago ikyi ko ŋgaeyi re, tana nda le ko taoye undiro ndaro ka'dane tesi. 21 Oko nda se kabe tase ŋgye oye ka ikyi ŋgaeyi re tana ŋgaeyi kaka'da robe anjioko tase nda koyebe orivoya taoro yi Lu ri.”
Tazevoedre Yoane ro ta Yesu rota
22 Ono vosi, Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite wari Yuda roya. Ago nda ri tu azaka te ànya yibe lau ago ye bapatisi te. 23 Yoane ugu bapatisi oye kpate Aenona ya, loto Salima lomvo, tana gyi orivoya amba vo ana ya. Lidri ugu oyite ndare, ago nda ugu ànya bapatisi te. 24 (Se ono a'dote käti teinye Yoane o'baako kamba ya.)
25 Rukä taeri'bai Yoane ro ro etoyi kaladiṛite azaka Yudai ro be ta la'bi 'diojo ro wäṛi rota. 26 Ago ànya oyiyite Yoane re ago itiyi tana te ndäri ekye: “Miemba'ba, mano se mibe 'buzele Yaradene roya, mipe tana be 'do miyi tana ndiya? Yauono, nda ka ugu 'di bapatisi, ago 'dicini ka ugu oyi ndare!”
27 Yoane zatadrite ekye: “'Diaza alo unina ko a'done ŋga aza be e'be gialo Lu kani ozona ndäri. 28 Ami andivo ni tazevoedre'ba maro matate makye: ‘Ma ko Mesiya owo, oko ezo ma te nda mile.’ 29 Toko se agyebe ni kodrogo ro, oko bereazi kodrogo ro se kedrebe loto ago kabe taeri orivoya yai'dwesi ondro nda keri ata kodrogo rote owo. Ya modo maro ro i'dwe tawi ta ono ro. 30 Beṛo ndäri a'done parandra oko märi a'done giṛiŋwa pari.”
Nda Se Kabe Ikyi ni Vo'buyakuru yasi
31 Nda se kabe ikyi ni kurusi orivoya para ndrani 'dicini drisi. Nda se orivoya ni 'bädri yasi orivoya 'bädri ro ago ka ta 'bädri ro atana ayani, oko nda se ka ikyi ni vo'buyakuru ya orivoya para ni vona cini ri. 32 Nda ka tase nda kondrebe ago keribe itina, caoko 'diaza alo ru tazevoedre ndaro ko. 33 Oko nda se kabe tazevoedre ndaro uru ta ono si letadrina ndi anjioko Lu orivoya taŋgye yi. 34 Nda se Lu ezoni ka ata Lu ro opena, tana Lu kani Tori ndaro ozo twi ndäri. 35 Täpi lu Ŋgwa ndaro ago 'ba ŋga cini te mbara ndaro zele. 36 Nda se kabe taoma Ŋgwa ya orivoya adri äduako be, nda se ro Ŋgwa ko a'dona ko adri be, oko taezaro Lu ro orina 'da nda dri.