Ŋen ŋ-Ananiya na ŋə-Safira
1 Orn maje gənəŋ gəbërnia Ananiya na wasen gəlëɽəŋu gəbërnia Safira laṯwe gii egen, 2 na Ananiya nəŋëndi gərus yemaṯan, na wasen galəŋeṯo ŋen, nəŋəme gərus isi yiṯënu nəŋəlëɽi erəmanəŋ rəled̶a ləd̶weinu. 3 Orn Buṯrus nəŋəmeiṯi ṯa, “Ananiya, Seṯan yonḏəjaico ara gəlaɽəŋa ed̶a ṯa ŋagəbiṯi Usila Gətəɽe alo na agëndu gərus yemaṯan ŋaməɽa isi yigii? 4 Ŋen gii əmulu əbəlid̶ənia erṯe ala ə a? Na ndə ilid̶ənu d̶əge gerṯe algərus yafo ed̶əŋ d̶əlaɽəŋa? Orn agëɽu ŋen ŋəɽəṯia egare ed̶a? Agero agagəbiṯia led̶a alo orn agagəbiṯu Rəniwa alo.” 5 Ndə Ananiya gəno ŋen iŋi nəŋiɽi nəŋaiye. Na ŋəd̶aiña nəŋëndi led̶a kaiñ ildi ləno ŋen iŋi. 6 Na lëd̶əmwa ldətwod̶e ldəmaməndeici ereniaga, ldəmape ldəmaiyəməñaṯe ndëuwər ldəmuri.
7 Ndə sa yeŋgaṯo yarno iɽijin wasen nəŋënṯia gaijəba ŋen ŋid̶ənu. 8 Na Buṯrus nəŋəmeiṯi ṯa, “Lwaɽəṯiñi, fəgərus isi ṯia ñagəneinu igii?” Na wuji nəŋaṯa, “A, gərus fisi ṯia!” 9 Orn Buṯrus nəŋəmeiṯi ṯa, “Ŋen ŋanṯau ñagarreid̶u ŋen ñaŋ ndəm ṯa ñənḏeici Usila g-Eləŋ Rəmwa? Nwano led̶a ildi luru ebaŋgalo lafo igëuwər na lid̶i aləŋapaṯe ndëuwər com.” 10 Na taltal nəŋiɽəṯi erəmanəŋ rə-Buṯrus nəŋaiye. Ndə lëd̶əmwa lënṯu ldəmafid̶i gaiyo, ldəmapaṯe ndëuwər ldəmuri ebaŋgen ed̶əɽe. 11 Na ŋəd̶aiña nəŋëndi led̶a ləkanisa kaiñ, na ildi pred̶ ləno ŋen iŋi.
Ŋen led̶a ləd̶weinu lid̶u ŋen ŋoɽra na aŋwara
12 Ŋen ŋwaiña ŋoɽra na aŋwara lid̶ənu led̶a nëiñua rəŋəra rəled̶a ləd̶weinu. Na led̶a pred̶ ldərraid̶e iltu lə-Suliman, ildi labijəd̶ənu ləd̶əraiñjala, 13 na led̶a ləṯënu ldəd̶əñiṯalo ṯa aɽrgud̶əlda orn ldaṯa ṯa, led̶a ildi lame. 14 Na led̶a ildi lëndu ŋen ŋ-Eləŋ Rəmwa ṯalakaɽəjaid̶o egworəb lwaiña lərrwa na əɽəlda. 15 Na led̶a ṯalarrəpaṯo led̶a lwuma erad̶ aləŋgaremya na rəṯeliara ŋen ŋanṯa usila gə-Buṯrus aŋaləməñe nano ləmaṯan. 16 Na led̶a lwaiña com leṯo alo yi-Ursalim ṯwaiñ, larrəpo led̶a lwuma na ildi lerṯo nusila nano neicia, ṯa aleid̶ini pred̶.
Ŋen led̶a ləd̶weinu ləneinu ŋen ŋubwa
17 Orn eləŋ goɽra gəkana nəŋətwod̶e na ildi pred̶ lafəlda, na led̶a l-Asaḏḏugiyin ldəciṯano kaiñ. 18 Ldəkëndi led̶a ləd̶weinu ldələkëɽi isijən yoɽra, 19 orn uləŋgi malaiyəka d̶-Eləŋ Rəmwa nḏəgagid̶i ëuwər yəsijən na nḏələmiñeici ndëuwər nḏaṯa, 20 “Mbər ñad̶uri ig-Alekəl ñaɽwatiṯi led̶a ŋen pred̶ ŋəd̶əməṯia id̶i d̶əmaijən.” 21 Na ndə ləno ŋen iŋi ldënṯi ig-Alekəl ulaldiṯano ram bərni bərnia ṯalërrəŋaicu led̶a ŋen.
Orn eləŋ goɽra gəkana na led̶a ildi lafəlda ldundəd̶i nələŋ ini nərarraid̶ia n-Israyil ldəd̶waid̶e isijən ṯa aləma Buṯrus na Yuanna. 22 Orn ndə ləbəɽo lderṯe ldəfid̶a isijən ldoɽəbəd̶e, 23 ldaṯa ṯa, “Ñagafid̶u asijən yildanḏənu ŋopia na askari ycrəmoṯwa ëuwər orn ndə ñagəgid̶u nəñerṯe ñagəfid̶ia ed̶a gənəŋ egwaŋ.” 24 Na ndə nələŋ nəkana na eləŋ gaskari y-Alekəl ləno ŋen iŋi nəŋen nəŋəlajəbinṯi ldirəwano ṯa ŋen ŋafo ṯau. 25 Na ed̶a nəŋela gənəŋ nəŋəlwaɽəṯi ṯa, “Led̶a ildi ñageɽəlo isijən lwëtu ig-Alekəl ləṯurwa ləbërrəŋaicia led̶a ŋen.” 26 Oro eləŋ gaskari na ildi ləbəṯialo ŋəmëɽria labəɽo ldələma, orn laməlo ŋenŋa ŋame ŋen ŋanṯa lad̶əñia led̶a, ṯa aŋgaica lid̶i aldəməndaiye ŋwandraŋa.
27 Na ndə ləməlo ləldëɽi iligano nələŋ nëiñua ini nalmajlis na eləŋ goɽra gəkana geɽəd̶əlo, 28 nəŋaṯa, “Ñagalwaɽəṯənde ŋopia ṯa ñerṯe ñagabërrəŋaicia led̶a ŋen irəŋga gəmaje igi. Na nwanr ñagələldəd̶u ŋen alo yi-Ursalim d̶ërrəŋaid̶iad̶a ed̶alo na ñagwonaṯa ṯa ñagəbëɽia ŋəfəni ŋəmaje igi nanda nano!”
29 Orn Buṯrus na led̶a lwomən ləd̶weinu ldəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ŋen ŋarəjad̶aṯo d̶eṯəm ṯa ñaganaṯa Rəmwa ŋen ŋəməñaṯo led̶a. 30 Rəmwa rəbapanda ratud̶i Yesu igi ñagəɽiñəma ndə ñagëɽəma gabəreicia id̶uɽi. 31 Fəŋu igi Rəmwa rabaṯəma elo nḏəŋ d̶əŋaicəba d̶əlëɽəŋu gəɽo Eləŋ na Đëbəria ṯa aŋanaice led̶a l-Israyil ŋen enare ŋəd̶əṯad̶a na d̶əŋgəd̶einia ŋen ŋeicia na d̶oɽəbaṯa Rəmwa nano. 32 Na ñagaɽo d̶aməd̶aṯa eŋen iŋi na Usila Gətəɽe gaɽo d̶aməd̶aṯa com igi Rəmwa rananaica led̶a ləmanaṯa.” 33 Ndə ləno ŋen iŋi ldəciṯano kaiñ ṯalwonaṯo ldəɽiña. 34 Orn maje gənəŋ ig-Alfarisyin igi genələŋ ini nərarraid̶ia, gəbërnia Gəmalaiyəl igi gəbërrəŋaid̶ia ŋen ŋ-Alganun, led̶a pred̶ ləbwamaiya, gënəŋu gatwod̶o nəŋəleiṯi ṯa, “Miñeicərldo ndëuwər ŋen ŋətëfr.” 35 Nəŋəlwaɽəṯi ṯa, “Led̶a l-Israyil rəmojəd̶r eŋen iŋi ñagid̶i ñiṯi led̶a ildi. 36 Iliga ildi ləbəɽo maje gəbërnia Đuḏas gatwod̶o, nəŋaṯa goɽra eŋen, na liji lərrwa larno miyya marldwan lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu, orn nəŋəɽiñəni na led̶a lakəl pred̶ ləmateṯa ldəlaldəd̶əni alo na ŋen nəŋgaṯe d̶əge ŋəlëɽəŋu. 37 Na maje galo yi-Jalil gatwod̶o gəbërnia Yaud̶a, iliga lakəl nələŋ numad̶ata led̶a, na led̶a lateṯəma lwaiña, na gënəŋu gaɽiñənu com na led̶a lakəl pred̶ ləteṯəma ldəlaldəd̶əni alo. 38 Na d̶əñid̶i, eŋen ŋəled̶a ildi igandəlwaɽəṯia ñerṯe ñagəliṯia ŋen ŋənəŋ ŋgiṯərldo, ŋen ŋanṯa ndə ŋen iŋi ŋəled̶a, ŋid̶i a ŋəməndëd̶əni, 39 orn ndə ŋə-Rəmwa, ñagaber ñagəɽwad̶aṯa ñagələd̶ama. Aŋgaica ŋen ñagid̶i ñid̶i ñafid̶əni ñagəbwaiñəd̶ia Rəmwara.” 40 Na lënəŋulu ldəne ŋen ŋəlëɽəŋu, na ndə lundəd̶u led̶a ləd̶weinu ldëləpwi ldəlwaɽəṯi ṯa alerṯe ləɽwata irəŋga gə-Yesu na ldəlëbəri.
41 Ndə ləməño enələŋ ini nalmajlis ldəŋəreṯe nano ŋen ŋanṯa lafid̶ənu lərəjad̶aṯo eŋen ṯa alneini ŋen ŋubwa ŋen ŋanṯa irəŋ gə-Yesu. 42 Na ñoman pred̶ ig-Alekəl na irnuŋ lero ləŋgiṯia d̶ërrəŋaid̶ia ŋen ṯa Yesu gaɽo Almasiya.
Anania ndi Sapira be
1 Oko mano aza orivoya ävuruna Anania, nda ndi toko ndaro Sapira be gyeyi ŋga azaka ànyaro te. 2 Oko tadriole toko ndaro be si nda ta telesi parata na rote andivo ndaro ri ago 'ba anjokona te lazo'bai kandra. 3 Petero atate ndäri ekye “Anania, mi'ba Satani gwo mi urune ago mi o'bane kowe ogane Tori Alokado ri telesi parata se nyusube ŋga ogyesi ro etana si etaya? 4 Teinye miri ŋga ogyeako anya ṛo orivoya miro ago ogyena vosi parata na ro orivoya miro. Mi'de gwo tausune ta nonye ono oyene inye etaya? Miga kowe ono kote lidri ri oko Lu ri!” 5 Dori Anania keri ta ono te oko, nda 'dete vuru ago drate; ago 'dicini se keri ta ono be a'dote turituri ro. 6 Agoanjii eciyite, vuyi lomvo ndaro te, ŋgyiyi nda te tesi, ago seyi nda te.
7 Oso saa nätu vosi ronye oko toko ndaro ni tase ka'dobe ana ko, ago ecite. 8 Petero eji anya te ekye: “Nyiti ta märi, ono gindi ni ŋgase mi ndi ago miro be nyusube ŋga amiro ogyena si owo ya?”
Anya zatadrina te ekye: “Owo, otina ndi ni wo.”
9 Ago Petero atate anya ri ekye: “Mi ndi ago miro be mira tate Tori Opi ro tana ojone etaya? Lidri se koseyi ago miro be yauono te orivoya käläsi kala, ago ànya uŋgyinayi mi kpa 'da tesi!” 10 Dori anya 'dete vuru nda pa ago drate. Ago agoanjii eciyite ago ndreyi anya drate, ago ànya ŋgyiyi anya te tesi ago seyi anya te ago anyaro lomvo. 11 Känisa cini ndi ànya se cini keriyi ta ono be a'dote turituri ro.
Talaro ro ndi Rubä be
12 Lazo'bai yeyi talaro ro amba ndi rubä be te lidri lako. Taoma'bai cini otoyikalate troalo Ndiṛi Solomo roya. 13 'Dise tesi si lekote rudro'bene ànya yibe, lidri kufa ta ànyaro gica amba owo. 14 Oko lidri amba du ecite gboko ya, lowa mànoagoro ndi 'ditoko be se mayitate Opi ya. 15 Ago tase lazo'bai kugu oyena be ana si, äŋgyi lidri adravoro te tesi litiŋwà drisi ago a'bete kitapara ndi birisi be drisi tana lindri Petero ro ko'de robe rukä ànyaro dri ondro nda kate ugu lävu nasi owo. 16 Ago lidri lowaro ikyite ni 'ba'desii gbikyi Yerusalema lomvosi yasi, eziyi ànya se adravoro kode tori undiro be ànya ya kai te; ago ede ànya cini te.
Eza Lazo'bai te
17 'Dooko Kohani Fopara ndi azii cini ndaro be, gbokoi Sadukei robe, a'doyite yaoko be amba lazo'bai lomvo. 18 Ànya ruyi lazo'bai te ago 'bayi ànya te kamba ya. 19 Oko ŋgäkyi gi ana si malaika Opi ro pi dereŋwa kamba rote, lofo lazo'bai te tesi, ago atate ànyari ekye: 20 “Nyòyi, ago nyèdre Yekalu ya, ago nyìti adri to'di ono tana lidri cini ri.” 21 Lazo'bai royitate, ago 'buzevoosivoya oko ànya ciyite Yekalu ya ago etoyi ŋgaemba te.
Kohani Fopara ndi azii ndaro be ziyi 'di'desii cini Yudai rote voaloya taäyine troalo; 'dooko ànya zoyi lazo te kamba ya lazo'bai ezine ànya kandra. 22 Oko ondro ànya se azobe ana kesayite oko, ànya usuyi lazo'bai kote kamba ya, ago ànya goyite taäyi'bai re ago itiyi tana te ekye: 23 “Ondro màsate zo kamba roya oko, mùsute asete anda ndi ago vookwa'bai cini ka vookwa dereŋwa kalasi; oko ondro mä̀pi dereŋwa te oko, mùsu 'diaza kote kigye!” 24 Ondro kohanii 'desi ndi dri'bai 'desi yekalu okwa robe keriyi tana te oko, ànya laroyite tase ka'dobe lazo'bai ri ta. 25 'Dooko 'diaza ecite ago atate ànyari ekye: “Nyeri! Lidri se mì'babe kamba ya kai orivoya Yekalu ya kayi ugu lidri emba.” 26 'Dooko dri'ba oyite lidri ndaro be ago eziyi lazo'bai te kovole. Oko ànya yeyi kote mbarasi, tana ànya orivoya turiro ukyi lidri ovo ànya 'da kuni si.
27 Ànya lociyi lazo'bai te, edreyi ànya te taäyi'bai kandra, ago Kohani Fopara eji ànya te ekye: 28 “Mozo tate ämiri ko ŋgaembane ävuru mano ono roya, oko mìndre tase mìyebe ono! Nyàlari ta ŋgaembaro amiro te cini Yerusalema yasi, ago mile ama o'bane nda ufu'ba ro!”
29 Petero ndi lazo'bai azaka be zayitadrite ekye: “Beṛo ämäri Lu orone, ko lidri. 30 Lu zutui amaro ro eŋga Yesu teni avo yasi, se mìfu nda be nda oto si taka dri ana. 31 Lu eŋga nda te drígwo ndaro yasi Dri'ba ro ago Opa'ba ro, kandrakado ozoza lidri Yisaraele ro ri drietane ago ànya e'beza ta takozi ànyaro rota. 32 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase kwoi ro, ama ndi Tori Alokado be, se ŋgapäṛi Lu ro yi ànya se kabe nda oro ri.”
33 Ondro gboko taäyi'bai ro keriyi ta ono te oko, ànya a'doyite kyilaro ndra ago ànya leyite lazo'bai ufune. 34 Oko alo ànyaro, Parusi yi äzite Gamaliele, se orivoya miemba'ba Ota ro ago lidri cini rote ndra, edrete kurusi Taäyi'bai lako. Nda ozo tate lazo'bai lofone fere tesi, 35 ago 'dooko nda atate Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'bai azi, mì'ba mi amiro komba tase nyàbe oyene lidri se kwoi ri ta. 36 Miyi tase Teuda kaka'da yibe tuse kyeno ana si ana, 'bayite a'done 'di'desi aza ro, ago lidri oso kama su ronye dro'berute nda be, oko äfu nda te, ago oso'bai nda vo pererute, ago taoye ndaro drate kpeye. 37 Ono vosi, Yuda Galilaya'ba ka'da yite tu 'dioti rosi, nda ese lidri te nda vo, oko äfu nda kpate, ago oso'bai cini nda vo pererute. 38 Ago ka'do inye ta ono ta, mata ämiri mìye ta aza ko lidri kwoi ri. Nyè'be ànya iṛe! Ondro ta gi ànya korabe ago koyeyibe ono ka'dote ni lidri ro, okyene 'da, 39 oko ondro kikyite ni Lu resi, mìnina ko ànya opene ṛe. Nyùsuna andivo amiro ugu kyila oyevoya Lu be!”
Taäyi'bai soyite tazevoedre Gamaliele ro vo. 40 Ànya ziyi lazo'bai te ecine, ago 'biyi ànya te ago tayi ànya te ko taopene alona ävuru Yesu roya; ago ànya onjiyi ànya te dritai ro, 41 Ago lazo'bai kayite vo taäyiro e'be oko, a'doyite yai'dwesi, tana Lu ti ànya te takado'bai ro rueza driupi ro uŋgyine ta Yesu rota. 42 Ago ondoalo Yekalu ya ago 'ba lidri ro yasi ànya riyite 'du ŋgaemba ago peyi Lazokado te ta Yesu Mesiya rota.