Ŋen Bulus gəfo isəria Fasṯus nëiñua
1 Na ndə eləŋ Fasṯus geṯo gəɽaŋa alo eŋələŋe ŋəlëɽəŋu, ndə ñoman ñəŋgaṯo ñiɽijin nəŋətwod̶e alo yi-Gaisariya nəgabəṯa alo yi-Ursalim. 2 Na nələŋ nəkana na led̶a ildi loɽra eŋen ig-Alyawuḏ ldəmaŋaici ŋen iŋi ləgiyacau Bulus, na ldəmalwaɽəṯi kaiñ ṯalmariṯu ŋabaiya, 3 ṯa aŋəlaməd̶aṯe, ldaṯa ŋgiṯu maje aŋəd̶weinia alo yi-Ursalim, ŋen ŋanṯa lënəŋulu lerṯo ŋen enare ṯa aləmaɽaŋəṯi ed̶ad̶ ṯa almaɽiñe. 4 Na Fasṯus nəŋəlwaɽəṯi ṯa Bulus aŋarəmujəni alo yi-Gaisariya, orn aten gid̶i aŋəɽe tu gënəŋu. 5 Nṯia nəŋaṯa, “Ŋgiṯr led̶a ildi loɽra eñaŋ ñirəwəlda, na ndə ŋen ŋənəŋ ŋəfo mənna emaje igi, ŋgiṯəlo almasəki.” 6 Ndə ləɽaŋəlda ñoman ñəmaṯan ñəməñaṯo d̶enəŋ nəñəməñe ñiɽijin walla red̶, nəŋirəwuṯi alo yi-Gaisariya, na eloman leṯeɽe nəŋəɽaŋe nalkurs eŋələŋe nəŋəlwaɽe ṯa Bulus aŋəyelnia. 7 Na ndə geṯod̶əge Alyawuḏ isi yafo yeṯo alo yi-Ursalim nimad̶iṯi ṯwaiñ nisəki Bulus ŋenŋa ŋwaiña ŋinia na nəyerṯe yeɽwad̶aṯa yibërrəŋaid̶ia ŋen ŋənəŋ ṯa ŋad̶eṯəm. 8 Orn ndə Bulus gopəṯo gënəŋu nəŋaṯa, “Egero egəgera ŋen ŋənəŋ ŋ-Alyawuḏ walla ŋ-Alekəl walla ŋeləŋ goɽra gə-Roma.”
9 Orn Fasṯus gwonaṯa Alyawuḏ yimaŋërṯia nano, nəŋeiṯi Bulus ṯa, “Agwonaṯa agabəṯa alo yi-Ursalim ṯa ŋinḏeini tu eŋen iŋi yilwaɽəṯəñi?”
10 Orn Bulus nəŋaṯa, “Igad̶əru kursi nëiñua yeləŋ goɽra gə-Roma alo isi ŋen ŋərəjad̶aṯo iwinḏeini, egero igəbiṯia Alyawuḏ ŋen ŋəfo mənna ŋənəŋ garno agələŋeṯo ŋopia com aganəŋa. 11 Ndə igid̶u mənna na igid̶u ŋen ŋənəŋ ŋeicia ŋəɽwad̶aṯa ŋəma ŋəɽiañ egaber egwonaṯa igëbərnia eŋəɽaiñ, orn ndə ŋen ŋero ŋənəŋ id̶əskid̶ia ed̶en ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gaiñənaid̶ia iŋulu. Egwonaṯa eləŋ goɽra gə-Roma aŋinḏeici ŋen.” 12 Oro Fasṯus, ndə linḏeicu ŋen led̶ala ildi laməd̶aṯəma nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Agwonaṯa eləŋ goɽra gə-Roma, egaŋad̶waṯa ŋaɽe eləŋ goɽra gə-Roma nano.”
Ŋen Bulus gəfo Agribas nëiñua na Barnika
13 Na ndə ñoman ñəŋgaṯo ñəmaṯan eləŋ Agribas na Barnika leṯo alo yi-Gaisariya ŋen ŋanṯa alne eləŋ Fasṯus ëiñua. 14 Na ŋen ləɽaŋa tu ñoman ñwaiña Fasṯus nəŋəlwaɽəṯi eləŋ Agribas ŋen ŋə-Bulus nəŋaṯa, “Maje gëni gənəŋ Filiks gəṯad̶əma gëndənu, 15 na ŋen egəfo alo yi-Ursalim nələŋ nəkana na led̶a loɽra eŋen ŋ-Alyawuḏ lalwaɽəṯiñi ŋen ŋəlëɽəŋu, ldəñeɽəde ṯa emakəme. 16 Orn iguɽəbiṯəlo eŋen ṯa gerṯe ŋen ŋə-Romaniyin ṯa yanaid̶ia ed̶a gənəŋ ndə gəmulu gəbinḏeinia led̶a nëiñua ildi ləmasəkia, na aŋerṯe liga ṯa aŋopəṯe eŋen iŋi ləsəkimau. 17 Na ndə lərraid̶o ëli niyerṯe igəṯurṯia liga lərto orn eloman leṯeɽe neɽaŋe nalkurs yeŋələŋe nilwaɽəṯi ṯa maje aŋəməni. 18 Na ndə led̶a ildi lasəkima latwod̶o, lderṯe ləmasəkia eŋen ŋeicia ŋənəŋ gid̶u garno egəbaṯa aŋgaica ŋëni, 19 orn lderṯe ŋen ɽetəɽeteo eŋen iŋi lëndu na eŋen ŋəmaje gənəŋ gəbërnia Yesu igi gaiyo orn Bulus ṯaŋaṯa gaməṯo. 20 Na egaijəba ŋen ṯa igəbinḏeicia ŋen iŋi ṯau, orn nemeɽəd̶e ndə gwonaṯa gabəṯa alo yi-Ursalim ṯa aŋinḏeini tu eŋen eŋen. 21 Orn Bulus gwonaṯa ṯa aŋəŋgid̶eini ëli ŋen ŋanṯa aŋinḏeini egələŋ goɽra gə-Roma, na nelwaɽe ṯa aŋəd̶ərneini ëli ŋen ŋanṯa yid̶i imad̶weiti eləŋ goɽra gə-Roma.” 22 Na Agribas nəŋeiṯi Fasṯus ṯa, “Igënəñi egwonaṯa enaṯe maje ŋen igi.” Na Fasṯus nəŋaṯa, “Eṯeɽe agid̶i ŋamanaṯe.”
23 Na eloman leṯeɽe Agribas na Barnika leṯo ldënṯi alo isi led̶a laurarraid̶ia ləṯiñia ŋen nano, nələŋəna naskari na led̶ala ildi loɽra eŋen lalo isi. Na Fasṯus nəŋəlwaɽe ṯa Bulus aŋəmənia. 24 Na Fasṯus nəŋaṯa, “Ya eləŋ Agribas na ñəŋgi pred̶ ləgafr, ñagaseicia maje igi Alyawuḏ pred̶ isi yalo yi-Ursalim na alo isi com, yarəjaico olia na yalwaɽəṯiñi ṯa maje aŋerṯe gəməṯia təŋ. 25 Orn igënəñi egero igəfid̶ia ŋen ŋənəŋ gid̶u ŋeicia ŋərəjad̶aṯo eŋen ŋəŋəɽaiñ, na ŋen ŋanṯa gënəŋu gwonaṯa gəbinḏeicia ŋen ŋəlëɽəŋu egeləŋ goɽra gə-Roma, egaṯa egamad̶waṯa. 26 Orn egero igəfid̶a ŋen ŋənəŋ d̶urri eŋen ŋəlëɽəŋu ṯa igawërd̶əṯia eləŋ goɽra gə-Roma ad̶am. Nṯia egeṯəmaiya ñaŋ nëiñua na ŋa d̶urri, na eləŋ Agribas, ṯa ndə ləgindeicəmar ifid̶i ŋen ŋənəŋ iwërd̶i. 27 Ŋen ŋanṯa igënəñi egaṯa ŋen ŋafo mənna egad̶waṯa ed̶a gëndənu eleŋ goɽra gə-Roma nëiñua na egero egalwaɽa ŋen ŋənəŋ ṯa gəsəkinu ed̶a.”
Paulo le 'Bädri'ba Ondrene
1 U'du nätu Feseto kesabe wari ya vosi oko, nda oyite ni Kaisaria yasi Yerusalema ya. 2 Lau kohanii 'desi ndi dri'bai Yudai robe itiyitate Paulo lomvo. Ànya ejiyi Feseto te 3 takado oyene ànyari Paulo ezi si Yerusalema ya, tana ànya äyiyitate nda ufune liti ya. 4 Feseto zatadrite ekye: “A'ba Paulo te kamba ya Kaisaria ya ago andivo maro ma oye ogone lau ndriro. 5 Mì'ba dri'ba amiro koyiyi Kaisaria ya mabe ago kikicuyi mano ana ondro nda koye ŋga aza te koziro owo.”
6 Feseto go rite u'duna njidriena kode 'butealo ànya yibe ago 'dooko oyite Kaisaria ya. Kyenonosi oko nda rite vo vureopero ya ago ozotate Paulo ezine. 7 Ondro Paulo kesate oko, Yudai se kikyiyibe ni Yerusalema ya ana edreyite gbikyi nda lomvosi ago etoyi takozi amba itite nda lomvo, se taŋgye i'do kigye. 8 Oko Paulo ititate andivo ndaro ta ekye: “Maye ŋga koziro aza kote Ota Yudai ro lomvo, kode Yekalu lomvo kode 'Bädri'ba Roma'ba ro lomvo.”
9 Oko Feseto le Yudai i'dwene, ago nda eji Paulo te ekye: “Milena gi'da oyine Yerusalema ya vure miro ape robe makandra lau ya?”
10 Paulo atate ekye: “Ma edrevoya yau vo vure opero 'Bädri'ba ro modona kandra, se beṛo vure maro opene kigye owo. Maye ŋgakozi aza kote Yudai ri, ago mi andivo minite kado. 11 Ondro mepere Ota te ago maye ŋga azaka te se egyena odra ndi mädri, märi taejine i'do voopaza ni kigyesi. Oko ondro taŋgye ka'dote i'do tase itibe malomvo ono ya, 'diaza unina ko ma ozone ànyari. Moyina ndi 'Bädri'ba re.”
12 'Dooko Feseto käyitate taäyi'bai ndaro be oko, zatadrite ekye: “Milebete 'Bädri'ba ondrene nyoyina ndi 'Bädri'ba re.”
Paulo Aguripa Kandra ndi Berenisa be
13 Tu aza si oko 'Bädri'ba Aguripa ndi Berenisa be ikyiyite Kaisaria ya mede oyene Feseto ri. 14 Ori ànyaro lau u'duna amba vosi oko, Feseto iti ta Paulo rote 'bädri'ba ri ekye: “Mano aza orivoya noŋwa se Felikisi e'bete kamba'ba ro, 15 ago ondro moyite Yerusalema ya oko, kohanii 'desi Yudai ro ndi 'di'desii be itiyitate nda lomvo ago ejiyi ma te nda ezane. 16 Oko mititate ànyari makye a'do ama Roma'bai ro ko mano se ikicube taenji aza ro ozone teinye ndäri ta ata ako miya miya nda kicu'bai be ago ta andivo ndaro ro ata ako ŋgakicu ono lomvo. 17 Ondro ànya kesayite noŋwa oko, meleye ṛo ko, kyenono si marite vo vureopero ya ago mozotate mano ana locine. 18 Kyila'baazii ndaro edreyite kuru, oko ànya kicuyi nda kote takozi aza se taenjiro musu tana be rota. 19 Ànya cini a'dote kaladiṛivoya nda be ta mätu modo ànyaro rota ago ta mano se äzibe Yesu ono rota, se drate, oko Paulo ka ata ekye nda orivoya lidriidriro. 20 Musu ta aza kote atane ta nonye ono ta, ago meji Paulo te kode nda a'dona ndi olebe oyine Yerusalema ya ago vure tase kwoi ro ape robe lau. 21 Oko Paulo ejitate vure ndaro ugune vure 'desi ya, nda ejitate nda gagane ago 'Bädri'ba ri ni vure ndaro opene. Ago mozotate ndäri a'done vookwa'ba zele madale mazona nda gwo 'Bädri'ba re.” 22 Aguripa atate Feseto ri ekye: “Andivo maro male ta mano ono ro erine.”
Feseto zatadrite ekye: “Nyerina ta ndaro 'da ondo.”
23 Tu kinjo si oko Aguripa ndi Berenisa be ikyiyite taoro amba be ago ciyite ya zo kalakoto roya ndi kyila'bai se 'desii ro iyi yibe ndi lidri dri'bai 'bakici ro yibe, Feseto ozotate, ago oloci Paulo te. 24 Feseto atate ekye: “'Bädri'ba Aguripa ndi 'dicini se orivoya ama be noŋwa ono be: Mindre mano gi ono se lidri cini Yudai ro a'dote kyilaro sina, kpa noŋwa ago kpa Yerusalema ya. Ànya itiyi tate märi nda lomvo, ànya treyite ekye beṛo ndäri odrane. 25 Oko musu ta aza ko se nda koyebe koziro nda o'baza odrane. Ago nda andivo ejitate 'Bädri'ba ondrene, maratate nda ozone. 26 Oko ma ta gya aza ako egyine 'Bädri'ba ri. Ago mezi nda te ami kandra, ago ndrana ro mikandra 'Bädri'ba Aguripa! Tana vure ndaro ondrena vosi, ma'do robe ta aza be egyine. 27 Tana landre ko kadoro märi kamba'ba aza ozone teinye tase itibe nda lomvo tana ka'da ako ŋgye.”