Ŋen Alyawuḏ yegeiyaco Bulus eŋen
1 Na ndə ñoman ñəŋgaṯo d̶enəŋ Ananiya eləŋ goɽra gəkana nəŋeṯa Gaisariya led̶ala ləmaṯan loɽra, na Ṯarṯulus igi gələŋeṯo ŋen ṯaŋəlukuɽəbeiṯu olia. Ldəlwaɽəṯi eləŋ ŋen iŋi ləsəkiau Bulus. 2 Na ndə Bulus gundəd̶ənu d̶əge Ṯarṯulus nəŋəlwaɽe ŋen iŋi ləsəkimau, nəŋaṯa ṯa, “Ya eləŋ Filiks, agame, ŋen ŋanṯa eŋen ŋəlaɽəŋa d̶ëuṯaralo d̶afo, na ŋen ŋid̶ənu ŋwaiña ŋame alo isëndr ŋen ŋanṯa d̶ələŋeṯa ŋen nəsi d̶əlaɽəŋa. 3 Na alo pred̶ ñagaŋënṯu ŋen pred̶ ŋəlaɽəŋa d̶əŋərad̶a nano. 4 Orn d̶əñid̶i ñagaber ñagwonaṯa ñagəŋagereicia ŋəmëɽria, orn egaŋeɽəd̶ia ŋen ŋanṯa agerṯo ŋəbaiyano ṯa agid̶i ŋandəne eŋen iŋi eŋaiñ ŋobəlano. 5 Ñagafid̶u maje igi gwaiña ŋeniano kaiñ na gaɽətud̶ia ŋen ŋwaiña jaica jaica ig-Alyawuḏ pred̶, na fəŋu d̶urri goɽra eled̶a ildi ləbërnia Nasəriyin. 6 Na gënəŋu gwonaṯa gəbəd̶ia Alekəl yetaŋa orn nəñamendi. [Na ñagaṯa ṯa ñagid̶i ñamakəme Alganunya esaiñ. 7 Orn eləŋ goɽra gaskari gəbërnia Lisias nəŋela nəŋəndəmamaṯe ŋenŋa ŋwonḏəṯo kaiñ. 8 Nəŋgəriñaṯe led̶a ildi ləsəkima ṯa aləŋeṯe ŋen iŋi ŋa nëiñua,] ndə agaminḏeicia aganəŋa, agaɽwad̶aṯo agid̶i ŋaləŋeṯe ŋen pred̶ iŋu iŋi ñagəsəkimau.”
Ŋen Bulus gopəṯo etam gəlëɽəŋu eləŋ Filiks nëiñua
9 Alyawuḏ com niyënṯi eŋen niyaṯa ŋen iŋi pred̶ ŋaɽo d̶eṯəm.
10 Na eləŋ goɽra galwaɽəṯu Bulus d̶əge ṯa aŋəlwaɽe d̶əge, na Bulus nəŋaṯa, “Ŋen ŋanṯa egaləŋeṯo ṯa agaɽo eləŋ alo isi nṯəlia nwaiña egopəṯa d̶əŋərad̶a nano. 11 Agaɽwad̶aṯa agələŋeṯa ŋen ŋopia ṯa liga lakəl egabəɽo alo yi-Ursalim ṯa yabuŋṯi Rəmwa egerṯo garno ñoman red̶ nəñəməñe ñəɽijan, 12 na led̶a lero ləñifid̶a ñagəgerd̶ia ed̶aga gənəŋ, walla igətud̶i ŋen eled̶a lwaiña, ndə ig-Alekəl walla emajma walla alo yenəŋ yi-Ursalim. 13 Na lero ləɽwad̶aṯa ləbəŋaid̶ia ŋen ŋonto d̶eṯəm eŋen ləsəkiñau d̶əñid̶i. 14 Orn igaŋəlwaɽəṯia ŋen iŋi, ṯa eŋen iŋi ŋəd̶ad̶ id̶i d̶ə-Yesu ŋen iŋi laṯa ŋafo mənna, igəbuŋṯia Rəmwa irri rəbapanda eldaiñ, na igëndu ŋen pred̶ iŋi ŋəwërd̶ənu enad̶am n-Alganun na nalanəbiya, 15 na egerṯo ŋen igəṯurṯia egare garno ŋulu lerṯo com ṯa d̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶id̶i ad̶əfeṯe eled̶a ildi ləd̶urwaṯo eŋen na ləɽiano eŋen com. 16 Nṯia egarəmoṯwa ŋen jaica ṯa ara gəlëɽəñi aŋəfeṯe ŋopia Rəmwa nëiñua na led̶a nëiñua. 17 Orn ndə nṯəlia nəŋgaṯo nəmaṯan egeṯo ṯa enaice led̶a ñdi ilëɽəñi gərus na d̶ənaid̶ia na yid̶i d̶əɽəd̶ənia d̶ə-Rəmwa. 18 Na ndə igəbəd̶ia ṯia, lafid̶iñi ig-Alekəl igətəɽinia, gerṯe led̶ala lwaiña walla ŋenŋa ŋwaiña. Orn Alyawuḏ yafo yemaṯan yalo y-Asiya. 19 Na gəbanṯa yënəŋulu aiyəfeṯe ŋa nëiñua d̶əñid̶i ṯa aiñəsəki, ndə yerṯo ŋen ŋənəŋ ṯa aməsəkiau. 20 Walla ŋgiṯəlo ildi ləfo d̶əñid̶i alwaɽe ŋen iŋi ləfid̶u ŋəfo mənna eŋen ŋəlëɽəñi ndə igəd̶əru nələŋ nëiñua ini nərarraid̶ia. 21 Illi ŋen iŋi ŋonto ndə egərəjaico olia ṯa, ‘Igabinḏeinia ñaŋ nëiñua d̶əñid̶i eŋen ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ’.”
Ŋen Bulus gəfo isyən alo yi-Gaisariya
22 Orn eləŋ Filiks galəŋeṯo ŋen ŋopia iŋi ŋəd̶ad̶ id̶i d̶ə-Yesu na gaburgwad̶eicu ŋen nəŋəlwaɽəṯi ṯa. “Ndə eləŋ goɽra gaskari Lisias geṯo igid̶i indeici ŋen eŋalo.” 23 Na gəlwaɽəṯu eləŋ gaskari ṯa Bulus aŋëndəni orn aŋebəreini alo, na ṯa ndə rappa reṯo rəlëɽəŋu rwonaṯa rəmaməd̶aṯa arerṯe rətrinṯia. 24 Ndə ñoman ñəŋgaṯo ñəmaṯan Filiks ldela wasenga gəbërnia Ḏrusila, igi gəɽo Yawuḏ, nəŋundəd̶ənti Bulus ṯaŋəmanaṯo gəɽwata eŋen ŋəd̶wonaṯa ig-Almasiya Yesu. 25 Na ndə Bulus gəɽwata eŋen ŋəd̶əd̶urwaṯa eŋen na ŋəd̶ërəkəd̶ia aŋəno na ŋəŋəra na ŋəd̶əkəmənia id̶i d̶id̶i ad̶əfeṯe d̶ə-Rəmwa, Filiks nəŋəd̶əñiṯalo na nəŋeiṯi Bulus ṯa, “Mbud̶əñid̶i! Ndə egerṯo liga oro iŋundəd̶i təŋ.” 26 Na gafo gabaṯa ṯa aŋgaica Bulus gid̶i aŋəmanaice gərus, nṯia ṯaŋamurundəd̶u ñoman ñwaiña ṯalɽwatəldəga. 27 Na ndə nṯəlia nəŋgaṯo nəɽijan Burkius Fasṯus nəŋəme ŋələŋe, orn Filiks ŋen ŋanṯa gwonaṯa ṯa Alyawuḏ yamaŋërṯia nano, nəŋgid̶iṯi Bulus isijən.
Yudai Kicuyi Paulo te
1 U'du nji vosi oko Anania Kohani Fopara oyite Kaisaria ya rukä 'di'desii robe ago ota uni'ba aza se äzite Teretulu ana be. Ànya edreyite Wari'ba Felikisi kandra ago itiyitate Paulo lomvo. 2 'Dooko äzi Paulo te zo ya, ago Teretulu eto nda kicute, nonye ekye: “Mi 'desi se kado para! Tavouni miro a'doro dri'ba ro ono 'ba marite liatokpero tuna te amba, ago ŋga kado amba ayete ta kado 'bädri amaro rota. 3 Màle taliatokpe ono ri a'done ago tu cini si, ago maye aro'boya amba miri.
4 “Male ko saa miro enjine amba, caoko, ma mi eji yauni si ago ta amaro erine aree. 5 Musu mano ono te 'di koziro rriti ozoozoro, nda 'ba Yudai te amone kyilaro 'bädri cini yasi, ago nda kpani dri'ba gboko Nazareta'bai ro. 6 Nda ojo kpate Yekalu enjine, ago märu nda te. 8 Ondro nyeji mano ono te, mi andivo minina ŋgase cini mìkicu nda be tana ro tana 'da ni nda resi.” 9 Yudai letadri ŋga kicu ono rote ago atayite ekye, ta cini ono orivoya taŋgye yi.
Paulo ka yi Gaga Ata si Felikisi Kandra
10 'Dooko Wari'ba atate Paulo ri ta itine, ago Paulo atate ekye:
“Mänite mirite vureope'ba ro Tu'de ono dri ndroa na amba, ago ma orivoya yai'dwesi ta andivo maro ro itine mi kandra. 11 Andivo miro mini ṛote, u'duna ko ndrani 'butealo foritu drisi moyite Yerusalema ya mätune. 12 Yudai usuyi ma kote ugu kaladiṛivoya 'dialo aza be Yekalu ya, usuyi ma kpa ko ugu ya lidri ro eŋgavoya, ca zoitaeriro ya kode ca 'bakici ya. 13 Ànya ka'dayi taŋgye tase ànya kikicuyi mabe tana ro kpa ko miri. 14 Ma ta ono o'bane unine miri: Ma Lu zutui amaro ro mätuna ugu oso si Liti Opi ro se ànya ekye kowe yi ono vo. Oko mama kpate ŋgase cini egyibe Ota Musa roya ago bukui nebii roya ono ya. 15 Ma kpa mio'ba alo ono be Lu ya oso ànya se kwoi ka'do be sina ronye, anjioko lidri se äzibe kado ago kozi efona 'da ni avo yasi. 16 Ago ma andivo mojote ondoalo a'done tavousu ŋgye ya robe Lu kandra ndi lidri be.
17 “Ndroa amba a'do maro i'do Yerusalema ya vosi, moyite lau parata ugune lidri modo maro ri ago kpa tori olone. 18 Ondro ma ugu ta ono oye nonye oko, ànya usuyi ma te Yekalu ya la'bi 'diwäṛiro ondena märi vosi owo. Lowa i'do mabe ago tagburu i'do. 19 Oko rukä Yudai ro ni wari Asia ro yasi orivoya lau; andivo ànyaro beṛo ikyine mikandra ànya kikicuyi ma robe ondro ànya ka'doyite ta aza be malomvo owo. 20 Kode lidri gi noŋwa kwoi kitiyi taenji se ànya kusuyibe mayebe koziro tuse medrete Taäyi'bai kandra ana si, 21 e'be gialo ta alodi medrete tuse medrete ànya kandra ana si makye: ‘Nya vure maro opena ondro ono ta taoma se ekye avo efona 'da ono rota.’ ”
22 'Dooko Felikisi se ni ta Liti Opi ro ono ṛote, shwe tu te mileya. Atate ànyari ekye: “Ondro otaozo'ba kyila'bai ro Lusia kesate oko, marana tu vure ro 'da.” 23 Nda ta dri'ba kyila'bai ro se kabe vo Paulo ro ondre ana te nda gagane, ago dritai ozone ndäri ago ole ozone bereazii ndaro ri ŋga ozone ta lemeri ndaro rota.
Paulo, Felikisi ndi Durusila be Kandra
24 U'du fere vosi oko Felikisi ikyite toko ndaro Durusila be, se orivoya Yuda yi. Nda zo lazo te Paulo vo ago eri ta ndaro te ondro nda ka ugu ta iti ta taoma Kristo Yesu ya rota owo. 25 Oko ondro Paulo kugu ta iti te ta takado rota, ta andivo rita rota, ago ikyi Tu Vureopero rota oko, Felikisi a'dote turituri ro ago atate ekye: “Yauono nyoyi amiro ri, mago mäzina mi 'da ondro manji tuna te owo.” 26 Ago tausu ya nda orivoya mio'ba be ekye Paulo ozona parata 'da iri tana ta ono ro nda zi Paulo te ondoalo atane nda be.
27 Ndroa ritu kälävute oko Porekio Feseto gorite vo Felikisi roya wari'ba ro. Oko tana Felikisi le Yudai i'dwene ndi nda e'be Paulo te 'du kamba ya.