1 Na Bulus ṯaŋwondaṯo nələŋ isiano kaiñ ini nərarraid̶ia nəŋaṯa, “Ya lordaiñ, egafo Rəmwa nëiñua araga gətəɽe jaica na d̶əñid̶i məldin.” 2 Na eləŋ goɽra gəkana gəbërnia Ananiya nəŋəlwaɽəṯi led̶a ildi ləd̶urəma nano ṯa aləmabuɽwaṯe ëiñua. 3 Oro Bulus nəŋəmeiṯi ṯa, “Rəmwa rid̶i araŋëpwi aganəŋa, agarno uṯa gətaŋa igi gəbəlid̶ənu ŋawa nano ŋəbəjo. Agaṯa agaiñakamia eŋen ŋ-Alganun orn ṯaŋaɽwatiṯu led̶a ṯa aliñəpwi ŋen iŋi Alganun yened̶o?” 4 Na ildi ləd̶əru ldaṯa, “Agawara eləŋ goɽra gəkana gə-Rəmwa?” 5 Na Bulus nəŋaṯa, “Egaijəba lorldaiñ ṯa fəŋu gəɽo eləŋ goɽra gəkana, ŋen ŋanṯa ŋen ŋəwërd̶ənu ṯa, ‘Ŋerṯe agaboŋa eləŋ gəled̶a əllaɽəŋa’.”
6 Orn ndə Bulus galəŋeṯo ṯa led̶a ləmaṯan laɽo Asaḏḏugiyin, na ləmaṯan laɽo Alfarisiyini nəŋəraice olia enələŋ ini nərarraid̶o nəŋaṯa, “Lorldaiñ, egaɽo Farisi ig-Alfarisiyin, na iginḏeinia d̶iñəd̶i eŋen ləgəṯurṯiar ṯa led̶a laiyo lid̶i altwod̶e!” 7 Orn ndə gəlwaɽo ṯia d̶əge ŋen ŋatwod̶o ŋwaiña eled̶a ləɽo Alfarisiyin na Asaḏḏugiyin na led̶a ldakarnəd̶iano. 8 (Ŋen ŋanṯa Asaḏḏugiyin labaṯa ṯa d̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶ero na malaiyəka d̶ero na usila gero, orn Alfarisiyin yëndu ŋen iŋi pred̶.) 9 Oro ŋen ŋatwod̶o ŋwaiña ŋeicia d̶əge na led̶a ləmaṯan l-Alfarisiyin ildi ləbërrəŋaid̶ia ŋen ŋ-Alganun latwod̶o leiciano ldaṯa “Ñagero ñagəfid̶a ŋen ŋeicia ŋənəŋ emaje igi. Ndə usila walla malaiyəka d̶əlwaɽəṯəma ŋen, fəwandəgi təŋ?” 10 Na ndə ŋen ŋətwod̶o ŋubwa kaiñ d̶əge eləŋ goɽra gaskari nəŋəd̶əñiṯalo ṯa aŋgaica led̶a aləgələd̶e Bulus ano, na nəŋəlwaɽəṯi askari ṯa aiyirəwa aiyape Bulus eled̶a iligano aiyamaiyeṯa egwaŋ eɽa gaskari.
11 Na uləŋgiano Eləŋ Yesu nəŋəd̶uri Bulus nano nəŋəmeiṯi ṯa, “Ëɽənu d̶əñano ŋen ŋanṯa garno agəɽwato ŋen ŋəlëɽəñi alo yi-Ursalim d̶eṯəm, agid̶i ŋaɽeṯe d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəñi alo yi-Rumiya com.”
Ŋen Alyawuḏ yëɽu ŋen yageiya Bulus
12 Ndə ëd̶əñin gəɽo Alyawuḏ yemaṯan yarreid̶u ŋen niyëndəni bəɽan eŋen d̶aləfiad̶a, yaṯa ṯa yaber yesa walla yiṯia kwai kwai illi ndə yeɽiño Bulus. 13 Led̶a ildi ləlwaɽo ṯia laməñaṯo ered̶ia marldwan. 14 Na ldabəṯa nələŋ nano nəkana na led̶a nano loɽra ldaṯa, “Ñagëndənu bəɽan kaiñ eŋen d̶aləfiad̶a ṯa ñagaber ñagənaṯa ŋəsa ŋənəŋ kwai kwai illi ndə ñagəɽiño Bulus. 15 Nṯia ñaŋ na nələŋ com ini nərarraid̶ia, lwaɽəṯr eləŋ goɽra gaskari aŋəndeṯa nano Bulusga garno ṯa ñagwonaṯa ñagabinḏeicia ŋen ŋəlëɽəŋu ŋopia. Na nanda ñagaṯoɽaṯo ŋen ṯa ñagid̶i ñamaɽiñe ndə gəfo ed̶ad̶ gəmulu gəndrəmaṯa nano.”
16 Na id̶ia gorəba gəɽəbwa gə-Bulus nəŋəne ŋen eŋen nəgabəṯa alo yaskari nəŋënṯi cgwaŋ nəŋəlwaɽəṯi Bulus. 17 Na Bulus nəŋundəd̶i eləŋ gənəŋ gaskan nəŋəmeiṯi ṯa, “Mo ëd̶əmwa igi ŋamaiyeɽe eləŋ nano goɽra gaskari ŋen ŋanṯa gerṯo ŋen gwonaṯa gəmalwaɽəṯia.” 18 Nṯia nəŋəmaiyeɽe eləŋ nano nəŋaṯa, “Bulus igi gëndənu gundəd̶iñi ṯa yela ed̶əmwaga igi ŋen ŋanṯa gerṯo ŋen ŋənəŋ gwonaṯa gəŋalwaɽəṯia.” 19 Na eləŋ goɽra gaskari nəŋëndi ëd̶əmwa ed̶əŋ nəŋamaiyeɽe aləsoŋ nəŋəmeiṯi ṯa, “Ŋen ŋanṯau agwonaṯa agəñəlwaɽəṯia?” 20 Na ëd̶əmwa gaṯa, “Alyawuḏ yarreid̶u ŋen ldəɽo ṯa aiŋeɽəd̶e ṯa ŋaɽe Bulusga enələŋ ini nərarraid̶ia eṯeɽe, garno ṯa ywonaṯa yəbindeicia ŋen ŋəlëɽəŋu ŋopia. 21 Orn ŋerṯe aganna ŋen eŋen, ŋen ŋanṯa Alyawuḏ ywaiña yeməñaṯo ered̶ia marldwan yimaɽəŋəṯia ŋen ŋanṯa yaləfe bəɽan eŋen ṯa yaber yesa walla yiṯia kwai kwai illi ndə yeɽiño Bulus, na d̶əñid̶i yaṯuɽəd̶einu alo yaṯurṯia olia gəlaɽəŋa.” 22 Nṯia eləŋ nəŋəŋgiṯi ëd̶əmwa ṯa aŋəɽe orn nəŋəmeiṯi ṯa, “Gerṯe agəlwaɽəṯia ed̶a gənəŋ ṯa agalwaɽəṯiñi ŋen iŋi.”
Ŋen Bulus gəd̶weinṯu eləŋ Filiks
23 Eləŋ goɽra gaskari nəŋundəd̶i nələŋ nəɽijan naskari nəŋəleiṯi ṯa, “Uləŋgi igi garno sa d̶enəŋ nəməñe marldwan ṯoɽəd̶aṯr askari alo miyya eɽijan, na isi yenəmərṯa ered̶ia d̶enəŋ nalo ered̶ia gəɽijan, na isi eñarlda miyya eɽijan ṯa aiyəɽe alo yi-Gaisariya. 24 Na com mar nəmərṯa nəmaṯan ŋen ŋanṯa Bulus aŋabworṯe, ñəmaiyeɽe ŋopia eləŋ Filiks nano.” 25 Nəŋəwërd̶i ad̶am ŋen ŋəɽo ṯia,
26 “Fiñi Kuludius Lisias egeɽəd̶iaŋa kaiñ, ya eləŋ goɽra Filiks. 27 Alyawuḏ yëndu maje igi ywonaṯa yemaɽiña, na egano ṯa maje igi gaɽo Romani neleṯa nano askariya nimëbəri. 28 Na egafo egwonaṯa egaləŋeṯa ŋen ṯa yasəkima ed̶a, nṯia nemaiyeɽe nələŋ nano enen ini nərarraid̶ia. 29 Na igafid̶u ŋen ṯa yasəkima eŋen ŋ-Alganun esen, orn gerṯe ŋen iŋi ŋaɽwad̶aṯa ŋəma ŋəɽaiñ walla d̶ëndənia. 30 Na ndə egəno ŋen ṯa Alyawuḏ yarreid̶u ŋen ŋamageiya ṯa aiyəmaɽiñe niŋamad̶weiṯia taltal, na igalwaɽəṯu led̶a ildi ləsəkima ṯa alela aləŋalwaɽəṯi ŋen iŋi lwonaṯa lamasəkiau.”
31 Nṯia askari niyəme Bulus nemaiyeɽe uləŋgi ŋen ŋarno ilwaɽənṯu alo y-Anṯibaṯirs. 32 Na eloman leṯeɽe askari yemaṯan nəyoɽəbaṯe alo esen, na niyəŋgiṯi isi yerṯo nəmərṯa niyabəla Bulusga. 33 Ndə yerəmaṯo alo yi-Gaisariya nenaice eləŋ ad̶am nemanaice Bulus com. 34 Ndə gëgəri ad̶am nəŋeɽəd̶e Bulus ṯa fə irnuŋ gaŋga d̶urri gəlëɽəŋu. Ndə gələŋeṯo ṯa Bulus galo yi-Kilild̶ya, 35 nəŋaṯa, “Igid̶i eŋanaṯe ŋen com ndə led̶a leṯo ildi ləsəkiaŋa.” Na nəŋəlwaɽəṯi askari ṯa aiyerəmad̶waṯe Bulus egeɽa g-Iruḏus.
1 Paulo ndrevote ŋgye Taäyi'bai dri ago atate ekye: “Yisaraele'bai azi maro! Tavousu maro orivoya kadoro ta liti se maribe Lu kandra le tugi ono si ono rota.” 2 Kohani Fopara Anania ozo tate ànya se kedreyibe Paulo re kai ri nda o'bine kala ya. 3 Paulo atate ndäri ekye: “Endaro Lu o'bina mi 'da mi tiṛi gi a'bibe onjero ono! Miri iga vure maro opene Ota voro, caoko nya ugu Ota pere ta ozo si ànyari ma o'bine!”
4 Lidri se loto Paulo re ana atayite ndäri ekye: “Nya Kohani Fopara Lu ro o'da!”
5 Paulo zatadrite ekye: “Yisaraele'ba azi maro, mäni kote anjioko nda ni Kohani Fopara Lu ro owo! Taegyi kabe ata ekye: ‘Beṛo ko miri takozi miri'ba lidri miro ro tana atane!’ ”
6 Ondro Paulo kondrete rukä gboko ro orivoya Sadukei ago azaka Parusii oko, nda atate ṛeṛe Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'ba azi! Ma orivoya Parusi yi, ŋgwa Parusii ro. A vure maro ope noŋwa ono tana mio'ba se ma'dobe sina se avo efona 'da ana rota.”
7 Dori nda kata tase ono te oko, Parusii ndi Sadukei be etoyi kalaopete, ago gboko lonyirute. 8 (Tana Sadukei ka ata ekye lidri ri efone ni avo yasi i'do ago malaika kode torii i'do, oko Parusii mayi ndi tase cini nätu ono ya.) 9 Amo a'do gwo ndra, ago rukä miemba'bai Ota ro ro se orivoya gboko Parusii ro ana ŋgayite kurusi edreyite ŋgyiri ekye: “Musu ŋgakozi aza ko mano ono be! Kode azayi tori kode malaika ata ndi ni endaro ndäri!”
10 Kaladiṛi zarute kyilaro ta'doro Otaozo'ba kyila'bai ro te orivoya turiro ukyi otowa Paulo 'da jinyijinyi. Ta'doro nda zo kyila'bai ndaro te oyine gboko lako, Paulo urune ni ànya resi, ago ruyi nda te lociyite tiṛi gawa kyila'bai roya.
11 Ŋgäkyi gi ana si Opi edrete ago atate Paulo ri ekye: “Nya'do ko turiro! Nyedre tazevo maro te Yerusalema ya noŋwa, ago beṛo kpa miri oyene inye Roma ya.”
Taäyi Paulo Ufune.
12 Kyenonosi oko rukä Yudai ro otoyikalate ago rayitate, ànya äṛuyirute ànyari ŋgaonyane kode ŋga aza umvune i'do madale ànya ufunayi Paulo lutu. 13 Ànya orivoya ndrani 'butesu drisi se korayi ta ono be voaloya owo. 14 'Dooko ànya oyiyite kohanii 'desi re ndi 'desii be ago atayite ekye: “Mà'ba tao'ba lämu'duro te voaloya ko ŋgaonyane madale mäfuna Paulo lutu. 15 Ka'do inye, ami ndi Taäyi'bai be mìzo ta Otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ri Paulo ezine amire, miomba oyesi mìkye ìle taŋgye unine ndra ta ndaro ta. 'Dooko mà'dona ṛo nja nda ufune teinye esaako noŋwa.”
16 Oko ŋgwaagoro endreŋwa Paulo ro ro eri ta taäyiro ana te; ago nda oyite tiṛi gawa kyila'bai ro ya ago iti tana te Paulo ri. 17 'Dooko Paulo zi dri'ba kyila'bai ro alo aza te ago atate ndäri ekye: “Miru agoanji ono nyugu Otaozo'ba re; nda ta aza be itine ndäri.” 18 Dri'ba ru nda te, ugu nda te Otaozo'ba re, ago atate ekye: “Kamba'ba Paulo zi ma te ago eji ma te agoanji ono ezine mire, tana nda ta aza be atane miri.”
19 Otaozo'ba ru drí agoanji ana rote, ago ru nda te pere, ago eji nda te ekye: “Tase mibe sina itine märi e'di ya?”
20 Nda atate ekye: “Drikaca'bai Yudai ro leyitadrite mi ejine ondo Paulo ugune Taäyi'bai re, miomba oyesi ekye vure le taŋgye unine ta ndaro ta. 21 Ka'do inye, nyeri ta ànyaro ko, tana lidri orivoya ndrani 'butesu drisi se ka oye ruda'done ago kayi oye nda kwotene. Ànya äṛuruyite ko ŋgaonyane kode ŋga aza umvune madale ànya ufunayi nda lutu. Yauono ànya teṛo nja ta ono oyene ago kayi ta miresi kwotena.”
22 Otaozo'ba atate ekye: “Nyiti ta ono ko 'diaza ri mikye yiti ta ono te märi.” Ago nda 'ba agoanji ana te oyine.
Azo Paulo te Wari'ba Felikisi re
23 'Dooko Otaozo'ba kyila'bai ro zi dri'bai ritu kyila'bai rote ago atate ekye: “Mìru kyila'bai kama ritu (200) nja oyine Kaisaria ya, ago farasi'bai 'butenjidrieri (70) ndi äzu'bai kama ritu (200) be, ago nyà'do nja oyine saa nina ŋgäkyi rosi. 24 Nyozo rukä farasii ro Paulo ri umuza ago nyugu nda londro ro Wari'ba Felikisi re.”
25 'Dooko Otaozo'ba egyi te oso nonye:
26 “Ni Kelaudia Lusia resi, Felikisi, wari'ba kado para ri mede be. 27 Yudai ruyi mano ono te ago aba kayi oyete nda ufune, merite nda orivoya Roma'bai, ago moyite kyila'bai maro be ago mapa nda te. 28 Malete tase ànya kikicuyi nda be tana ro unine, ago mugu nda te Taäyi'bai ànyaro re. 29 Musu vona te anjioko nda ye ŋgakozi aza ko se nda ufune kode nda o'bane kamba ya tana ro, tase ikicu nda be tana ro anjioko ta Ota modo ànyaro rota. 30 Ondro ititate märi ekye, äyitate nda lomvo oko, maratate dori nda ozone mire. Mititate nda kicu'bai ri ta ànyaro nda lomvo itine mi kandra.”
31 Kyila'bai yeyi tase ozobe ànyari oyene te. Ànya ruyi Paulo te ŋgäkyi ana si ago uguyi nda te le Anetipatrisa ya. 32 Kyenonosi oko kyila'bai se kababe pa si goyite tiṛi ya ago e'beyi farasi'bai te ugu oyine nda be. 33 Ànya uguyi nda te Kaisaria ya, ozoyi waraga te Wari'ba ri ago eziyi Paulo te nda re. 34 Wari'ba zi waraga te ago eji Paulo te nda ni wari eŋwani yasi. Ondro nda kunite nda ni Silisia yasi oko, 35 nda atate ekye: “Merina ta miro 'da ondro mi kicu'bai kesayite owo.” 'Dooko nda ozotate Paulo gagane vo 'desi wari'ba roya.