Ŋen ləfo alo yi-Kərund̶us
1 Ndə Bulus gətwod̶o alo y-Ad̶ina nəgabəṯa alo yi-Kərund̶us, 2 nəŋəfid̶i maje gənəŋ gəɽo Yawuḏ gəbërnia Akila galo yi-Bunṯis, geṯo alo y-Iṯalia wasenga gəbërnia Briskila, ŋen ŋanṯa eləŋ Kuluḏius gëɽu ŋen ṯa Alyawuḏ pred̶ aiyətwod̶e alo yi-Rumiya. Na Bulus nəgabəla nəŋəlnwane, 3 na ldəɽaŋəlda ṯalid̶əlda ŋəmëɽria ŋonto, ŋen ŋanṯa ŋəmëɽria eŋen ŋadwad̶a ñəkema. 4 Na lukuɽəbijəd̶əṯu eŋen emajma ñoman pred̶ e-Loman ləd̶əmiñəniano Alyawuḏya na Alyunaniyinya gwonaṯa gələbeica ŋen ŋə-Rəmwa ŋopia.
5 Ndə Sila na Ṯiməd̶awus leṯo alo yi-Makəḏuniya d̶əge ldəfid̶i Bulus gəbërrəŋaicia led̶a ŋen kaiñ ṯaŋəɽwatiṯu Alyawuḏ ŋen ṯa Yesu fəŋu gəɽo Almasiya d̶eṯəm. 6 Na ndə ləmwara na ldəned̶e d̶ërrəŋaid̶ia id̶i orn nəŋape ndrenia nəlëɽəŋu nəŋəlupwi abəɽətua nəŋəleiṯi ṯa, “Ŋəfəni eŋalo ŋarəmad̶aṯənde ṯia nəŋəɽwa eŋalo, igënəñi igëpi. Đəñid̶i egabəla ṯa yërrəŋaici led̶a ŋen ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ.” 7 Na nəŋətwod̶e nəgabəṯa eɽa gəmaje gəbërnia Ṯiṯus Yusṯus, igi gabuŋṯia Rəmwa na eɽa gəlëɽəŋu gandraid̶o almajmaya. 8 Krisbus, eləŋ gəmajma gëndu ŋen ŋ-Eləŋ Yesu na led̶a pred̶ legeɽa gəlëɽəŋu, na led̶a lwaiña lalo yi-Kərund̶us ndə ləno ŋen ŋə-Bulus ldëndi na ldəneini mamuḏiya. 9 Na uləŋgi gənəŋ ŋen ŋamiñiṯu Bulus na Eləŋ Yesu nəŋəmeiṯi ṯa, “Ŋerṯe agəd̶əñialo! Ɽwato, ŋerṯe agəbwaiña ŋəma, 10 ləgafo, na ed̶a gero gənəŋ gid̶i aŋəɽwad̶aṯe aŋëndi walla aŋanaice ŋen ŋeicia ŋənəŋ ŋen ŋanṯa egerṯo led̶a lwaiña alo isi.” 11 Nṯia Bulus nəŋəɽiñad̶aṯe iṯəlia na nubwa d̶enəŋ nəŋəməñe gonto gəbërrəŋaicia led̶a ŋen ŋə-Rəmwa alo isei.
Ŋen ŋə-Kalyun na ŋə-Bulus
12 Orn ndə Kalyun gəɽo eləŋ galo y-Akaiya, Alyawuḏ nirreid̶i ŋen ldəɽo niyëndi Bulus nemaiyeɽe nəsəria, 13 niyaṯa, “Maje igi gërəkeid̶ia led̶a ṯa aləbuŋṯi Rəmwa ŋen iŋi Alganun esaiñ yened̶o!” 14 Orn ndə Bulus gwonaṯa gəlwaɽa, Kalyun nəŋeiṯi Alyawuḏ ṯa, “Ndə ŋen ŋoɽra ŋeicia na ŋəfo mənna ŋid̶ənu, egaɽwad̶aṯa egənna ŋen eŋalo ya Alyawuḏ, 15 orn ŋen ŋanṯa ŋen iŋi ŋəd̶ukuɽəbijəd̶əṯia egole, na ŋəndrəŋ na ŋalganun esalo, mbər ñanwane ŋen ñaganəñaŋ. Eganed̶o egakəmia ŋen iŋi igënəñi.” 16 Na gënəŋu nəŋələmiñi igasəria. 17 Na led̶a pred̶ ldëndi Sosṯanis, igi gəɽo eləŋ galmajma, ldəmëpwaṯe eɽa nëiñua gasəria, orn eləŋ Kalyun ŋen nəŋerṯe ŋəmuɽia ŋənəŋ.
Ŋen Bulus goɽəbaṯo alo y-Anṯakiya
18 Orn Bulus nəŋəɽaŋe alo isei ñoman ñwaiña təŋ, orn nəŋəṯad̶e lorəba nəgabəṯa alo yi-Suriya id̶əpundr d̶eŋau, na Briskila na Akila ldabəlalda. Na alo yi-Kangiriya Bulus nəŋəbəd̶əni nda ŋen ŋanṯa ŋen iŋi gəfo gëɽu. 19 Orn ndə lərəmaṯo alo y-Afəsus nəŋəlṯad̶e nəŋënṯi emajma ldukuɽəbijəd̶əṯi Alyawuḏya eŋen. 20 Ndə leɽəd̶əma ṯa aŋəɽaŋe alo esen Bulus nəŋəned̶e. 21 Orn ndə gwonaṯa gabəla d̶əge nəŋəleiṯi ṯa, “Igid̶i yoɽəbəd̶ia ndə Rəmwa rəŋgiṯiñi.” Orn nəŋënṯi id̶əpundr d̶eŋau nəŋətwod̶e alo y-Afəsus.
22 Na ndə gərəmaṯo alo yi-Gaisariya nəŋəɽe alo yi-Ursalim nəŋəne led̶a ëiñua ikanisa, na nəgabəṯa Anṯakiya. 23 Na ndə gəɽaŋo alo isei ñoman ñamaṯan nəŋakaldaice alo ikanisa pred̶, alo yi-Galəṯiya na yi-Frijiya, nəŋonḏəce ṯaləmis pred̶.
Ŋen Abullos gəfo alo y-Afəsus na y-Akaiya
24 Maje gənəŋ g-Alyawuḏ gəbërnia Abullos galo yi-Skandriya geṯo alo y-Afəsus. Gënəŋu galəŋeṯo gəɽwata na galəŋeṯo ad̶am gə-Rəmwa ŋopia. 25 Gënəŋu gafo gërrəŋeinu ŋen ŋ-Eləŋ Yesu, gerṯo ŋabəɽa ŋə-Rəmwa kaiñ, gabërrəŋaicia led̶a ŋen kaiñ d̶urri iŋi ŋə-Yesu na gënəŋu galəŋeṯo mamuḏiya d̶e-Yuanna d̶onto. 26 Na gënəŋu gërrəŋaicu led̶a ŋen emajma ŋabəɽaŋa ŋəd̶aiña ŋero, orn ndə Briskila na Akila lənaṯəma ldəmame ldəmaiyeɽe egeɽa taltal ldəmërrəŋaici ŋen ŋəd̶ad̶ d̶ə-Rəmwa ŋopia. 27 Na ndə Abullos gwonaṯa gabəṯa alo y-Akaiya lorəba ləkanisa ldəmaməd̶aṯe ldəwërd̶əṯi ṯaləmis tu ad̶am ṯa, “Aŋënṯr maje igi araga gonto.” Ndə gərəmaṯo tu d̶əge nəŋaməd̶aṯe led̶a kaiñ ildi lëndu ŋen ŋə-Rəmwa ŋen ŋanṯa d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa, 28 ŋen ŋanṯa gënəŋu gad̶ad̶amo Alyawuḏ ŋabəɽaŋa ŋə-Rəmwa led̶a nëiñua, na gaŋaicəlo ŋen ad̶amga ṯa Yesu gaɽo Almasiya d̶eṯəm.
Paulo Korineto ya
1 Ono vosi, Paulo e'be Atenea te ago oyite Korineto ya. 2 Lau nda ta Yuda aza äzite Akwila, ätite Pondusi ya, se ikyite ndriro ni Italia yasi toko ndaro Pirisila be, tana 'Bädri'ba Kelaudia ta Yudai cini te Roma e'bene. Paulo oyite ànya ondrene, 3 ago nda rite ago ye losi te ànya yibe, tana nda ka ŋga oriza ndäri usuna zo boŋgo ro o'di si, kpa oso ànya kabe oyena ronye. 4 Nda diṛi kalate zotaeriro ya Sabata cini si, ojote kaladiṛine Yudai ndi Giriki be leyene.
5 Ondro Sila ndi Timoteo be kesayite ni Makedonia yasi oko, Paulo ozo yi te ugu lazo opene tu cini si, ugu tazevoedre be Yudai ri anjioko Yesu ni Mesiya owo. 6 Ondro ànya kogboyite nda be ago katayi ta undiro te nda lomvo, nda kovo durufu teni boŋgo ndaro yasi ago atate ànyari ekye: “Ondro ka'do mijete, beṛo andivo amiro kozine ayani tana ro, ta maro i'do. Etoni yauono oyi gwo mileya moyina te Atrai re ayani.” 7 Ago nda e'be ànya te ago oyite orine zo 'di Atra aza se äzibe Tito Yusetu ana roya, se mätu Lu te, zo ndaro orivoya zotaeriro lomvo. 8 Kurisepo, nda se orivoya ni dri'ba zotaeriro ana, matate Opi ya, ndi tro katidri ndaro be, ndi lidri azaka se amba Korineto ya keriyi lazo te ana mayitate, ago abapatisi ànya te.
9 Ŋgäkyi alo si oko rulofo a'dote Paulo ri se Opi atate ndäri ni kigyesi ekye: “Nya'do ko turiro, oko nyugu taope ri ago nye'be ko, 10 tana ma orivoya mibe. 'Diaza i'do mbara be mi oyene koziro, tana 'di amba 'bakici ono ya orivoya lidri maro.” 11 Ago Paulo rite lau ndroa alo kpäkyi ugu lidri embavoya ata Lu rosi.
12 Ondro a'ba Galio Roma'ba te wari'ba Akaya ro oko, Yudai ŋgayite troalo ruyi Paulo te, ago uguyi nda te vure ya. 13 Ànya atayite ekye: “Mano gi ono ka ugu lidri o'ba Lu mätune liti se kabe ota amaro enjina si!”
14 Aba Paulo kaoye dri atane oko Galio atate Yudai ri ekye: “Ondro tase ono ka'dote taenji kozi aza yi kode ayete ŋgakozi yi, a'dona ndi kadoro märi a'done yaiŋgyi be ami Yudai be. 15 Oko ka'do bete ta kaladiṛi ro ta ata ro ndi ävurui be ro ndi ota modo amiro robe ta ono, mindre amiro tana ri. Male ko a'done vureope'ba ta nonye kwoi ro!” 16 Ago nda nja ànya te tesi ni vo vure ro yasi. 17 Ago ànya ruyi Sosetene, dri'ba zotaeriro te, ago 'biyi nda te mile vureope'bai ro yasi. Oko Galio ru tana kote.
Ogo Paulo ro Anetiokia ya
18 Paulo rite taoma'bai be Korineto ya u'duna amba, 'dooko e'be ànya te ago diyite Pirisila ndi Akwila be be Siria ya. Teinye udiako ni Kenekerea ya nda vu drî ndaro te tana ta tao'ba se nda ko'babe ana rota. 19 Ànya esayite Epeso ya, Paulo e'be Pirisila ndi Akwila be te lau. Nda oyite zotaeriro ya ago diṛikalate Yudai be. 20 Lidri eji nda te orine ga madaro oko nda gazo. 21 Nda atate ànyari ekye: “Ondro, ka'do gini ole Lu ro owo, megona 'da amire.” Ago 'dooko nda dite ni Epeso yasi.
22 Ondro nda kesate Kaisaria ya oko, nda oyite Yerusalema ya ago ye mede te Känisa ri, 'dooko oyite Anetiokia ya. 23 Ori fere lau vosi oko, nda e'be vo ana te ndi oyite wari Galatia ro ndi Ferugia be ro yasi, ugu taoma'bai cini tomba be.
Apolo Pe tate Epeso ya ndi Korineto be
24 Tu ana si Yuda'ba aza äzite Apolo, se ätite Alegezandria ya; ikyite Epeso ya, nda orivoya ta ata'ba yi ŋgälä ago ni Taegyi te kado. 25 Emba nda te liti Opi rosi, ago lomvo ndeṛi be amba nda petate ago emba ta Yesu rote ŋgyero. Caoko, nda ni toto ta bapatisi Yoane ro tana ayani. 26 Nda eto taope te turiako zotaeriro ya. Ondro Pirisila ndi Akwila be keriyi taope ndaro te oko ànya ruyi nda te 'bäru ànya rigä ago edreyitazevo liti Lu ro rote amba ndäri ŋgyero. 27 'Dooko Apolo ratate oyine Akaya ya, ago taoma'bai Epeso ya payi nda te taegyi si taoma'bai Akaya ya ri, atayite ànyari nda urune. Ondro nda kosate oko, nda a'dote ŋgaopa 'desi ro ànya se tai'dwero Lu rosi a'dote taoma'bai ro ana ri. 28 Tana kaladiṛi mbaraekye ndaro si nda pe Yudai te ṛe kalawasa miamba yasi si ugu taka'date ni Taegyi yasi anjioko Yesu ni Mesiya owo.