Ŋen Ṯiməd̶awus ləpəɽo Bulusga na Sila alo yi-Lisṯra
1 Na Bulus nəŋeṯa alo yi-Ḏarba na alo yi-Lisṯra. Na ṯaləmis yafo tu yenəŋ yibërnia Ṯiməd̶awus, ləŋgen gaɽo Yawuḏ gëndu ŋen ŋə-Rəmwa orn eṯen gaɽo Yunani. 2 Lorəba pred̶ lalo yi-Lisṯra na lalo y-Iguniya laɽo d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu. 3 Na Bulus gwonaṯa gəmama Ṯiməd̶awus, nṯia guɽəd̶əma ŋen ŋanṯa Alyawuḏ isi yafo alo isi aiyələŋini nano ṯa eṯen gaɽo Yunani. 4 Na ŋen Bulus na Ṯiməd̶awus labərlda irnuŋ pred̶ ldërrəŋaici led̶a ŋen ŋ-Alganun yikanisa isi led̶a ləd̶weinu na nələŋ nəkanisa neɽu ŋen ləfo alo yi-Ursalim. 5 Nṯia kanisa alo pred̶ yafid̶u ŋabəɽa ed̶wonaṯa na led̶a ṯalakaɽəjaid̶o egworəb ñoman pred̶.
Ŋen Bulus gəseicu ŋen iŋurid̶ alo yi-Ṯruwas
6 Na Bulusanda ldəməñe alo yi-Frijiya na alo yi-Galəṯiya, na Usila Gətəɽe gero gələŋgiṯia ṯa alërrəŋaici led̶a ŋen ŋə-Rəmwa alo y-Asiya. 7 Na ndə ɽrəmaṯo alo yi-Misiya lwonaṯa ləbënṯia alo yi-Bid̶iniya orn Usila gə-Yesu nəŋerṯe gələŋgiṯia ləbënṯia, 8 nṯia ldəməñaṯe alo yi-Misiya ldabəṯa alo yi-Ṯruwas. 9 Na Bulus gaseicu ŋen iŋurid̶ uləŋgi nəŋəseici maje galo yi-Makəḏuniya gəd̶əru nəŋəmeɽəd̶e kaiñ ṯa, “Elaŋ ŋeṯa alo yi-Makəḏuniya ŋandəmad̶aṯe!” 10 Na ndə Bulus gəseicu ŋen iŋi, taltal nəñaṯa ṯa ñagabəla, Rəmwa rundəd̶ənde ṯa ñërrəŋaici led̶a ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa tu.
Ŋen Bulus gəfo alo yi-Filibi
11 Nṯia ñagatwod̶o alo yi-Ṯruwas id̶əpundr d̶eŋau na ñagarno d̶ad̶ id̶i d̶əd̶urwaṯo d̶abəṯa alo yi-Samud̶raki, na eloman leṯeɽe nəñarəmaṯe alo yi-Niyabulis, 12 na nəñeṯa alo yi-Filibi, irnuŋ goɽra galo yi-Makəḏuniya na led̶a lalo yi-Rumiya lerṯo ŋələŋe ŋalo isi. Nəñaɽaŋe alo isi ñoman ñəmaṯan, 13 na e-Loman ləd̶əmiñəniano nəñaməñaṯe ndëuwər, nəñagabəṯa d̶əbarlda nano, ñagaṯa aŋgaica alo aiyəfeṯe ñagauṯurṯia Rəmwa. Na ñagaɽaŋalo təñërrəŋaicu liji əɽəlda ŋen ildei lərraid̶o tu. 14 Na wuji gafo gənəŋ gənna ŋen eŋaiñ gəbërnia Lidiya galo yi-Điyaṯira, igi gəbirldid̶ia ndrenia nore d̶oria d̶əmunwa, ṯaŋəbuŋṯu Rəmwa, na Eləŋ Yesu gagagid̶u ara gəlëɽəŋu ṯa aŋəne ŋen ŋə-Bulus. 15 Na ŋen Liḏiya gəneinu mamuḏiya na led̶a pred̶ legeɽa gəlëɽəŋu, gënəŋu geiṯənde ṯa, “Ndə ñagaṯa ṯa igëndu ŋen ŋ-Eləŋ Yesu d̶eṯəm, eṯar eɽa gəlëɽəñi ñauɽaŋe”. Oro nəñane nəñagabəla.
Ŋen Bulus gəfo isijən alo yi-Filibi
16 Na lomanəŋ ndə ñagabəṯa alo id̶əṯurṯia Rəmwa ñagopəd̶aid̶o ŋerala ŋəɽo ebai ŋerṯo usila nano geicia, igi gəɽwata ŋen ŋəmulu ŋeṯo, na led̶a ildi ŋəd̶uɽəd̶ənṯəlo lamama gərus eŋen ŋəlëɽəŋu ndə ŋəlwaɽo ŋen ŋəmulu ŋeṯo. 17 Na ŋere iŋi ṯaŋəteṯo Bulus na nanda nəŋərəjaice olia nəŋaṯa, “Led̶a ildi lad̶uɽəd̶ənṯia Rəmwa irri roɽra rəməñaṯo laŋge pred̶ ləndërrəŋaicia ŋen ŋəd̶ëbəria!” 18 Na ŋere ŋid̶u ṯia ñoman ñwaiña. Orn Bulus nəŋəciṯano nəŋəred̶ialo nəŋeiṯi usila geicia ṯa, “Igaŋalwaɽəṯia irəŋga gə-Yesu Almasiya ṯa ŋaməñe ŋere nano.” Orn usila geicia nəŋəməñe ŋere nano iliga ildei d̶urri.
19 Orn ndə led̶a ildi lerṯo ŋere laləŋeṯo ṯa ŋen ŋagəro ŋəgərus d̶əge ldëndi Bulus na Sila ldələbərlded̶eṯe nəsuk nələŋ nëiñua, 20 na ndə leṯo nələŋ nano ldəleiṯi ṯa, “Led̶a ildi laɽo Yawuḏ na lid̶u ŋen ŋwaiña ŋeicia alo esaiñ, 21 labërrəŋaicia led̶a ŋen iŋi alganun esaiñ yaṯa ṯa ñerṯe ñagəbëndia walla ñagëbəd̶ia ŋen ŋanṯa ñagaɽo Romaniyin.” 22 Na led̶a ldətwod̶e leiciano, na nələŋ nələbərlded̶eṯe ndrenia nano naṯa purldo. 23 Na ndə led̶a ləpulo kaiñ ldəlëɽi isijən na nələŋ nəlwaɽəṯi gafir isi yerəmoṯwa sijən ṯa, rəmoṯo majanda ildi ŋopia. 24 Ndə gafir yeno ŋen iŋi nilënəci isijən egwaŋano nilërənəci rəmanəña esənḏug ŋen ŋanṯa alerṯe ləɽwad̶aṯa ləbərlda. Sanḏdug
25 Orn uləŋgiano Bulus na Sila lafo laṯurṯia Rəmwa na ṯalələŋəṯu, na led̶a ildi lakëndənu ṯaləno. 26 Na ŋen nəŋela taltal d̶ud̶a ṯad̶ətësənu na ad̶una yəsijən ṯaiyətësənu na taltal upəndria inëuwər nəgagid̶əni pred̶ na nurid̶a neməñe erəmanəña pred̶ rəled̶a ildi ləfo egwaŋ. 27 Ndə gafir isi yerəmoṯwa sijən yetwod̶o iŋurid̶ ṯaŋəseicu nëuwər nəgagid̶ənu pred̶ niyuɽəd̶eini d̶operria niyaṯa yaɽiñənia bəɽan ṯayaṯa led̶a lobəd̶o pred̶. 28 Orn Bulus ṯaŋamurundəd̶u pəlelo ṯaŋaṯa, “Ŋerṯe agəɽaica etam gəlaɽəŋa ŋen ŋənəŋ ñagëni pred̶!” 29 Na gafir niyed̶waṯe ed̶a aŋəmaməṯi lamba niyobəd̶aṯe egwaŋ, yegəd̶ia aŋəno, niywod̶əñiṯe alo Bulus na Sila erəmanəña, 30 na niləmiñi niyaṯa, “Ya nələŋ, igëbəd̶ia ṯau ṯa yëbərni?” 31 Na lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Ëndu ŋen ŋ-Eləŋ Yesu oro ŋëbərni na led̶a leɽa ləlaɽəŋa com.” 32 Na Bulusanda ldəmërrəŋaici ŋen ŋ-Eləŋ Yesu na led̶a legeɽa gəlëɽəŋu pred̶. 33 Na uləŋgi igi gafir neləme nelwase erëɽi, na yënəŋu nineini mamuḏiya na led̶a əllëɽəŋu pred̶, 34 orn yenəcəlo eɽa gəlëɽəŋu nilnaice ŋəsa, niŋërṯi Rəmwa nano kaiñ na led̶a legeɽa gəlëɽəŋu pred̶ ŋen ŋanṯa yëndu ŋen ŋə-Rəmwa.
35 Na eloman leṯeɽe alo yakaro nələŋ nəd̶waṯe askari naṯa aiyəɽe aiyəd̶waṯe Bulusanda. 36 Na gafir yalwaɽəṯu Bulus ŋen niyaṯa, “Nələŋ nad̶waṯənde ṯa ñandëbəri. Twod̶r ñaɽe d̶əge d̶əŋərad̶a nano.” 37 Orn Bulus nəŋəleiṯi ṯa, “Nënəŋulu nëpunde led̶a nëiñua, ñagero ñagakəmənia, na ñagaɽo Romaniyin, na nəndëɽi isijən. Orn d̶əñid̶i ṯandəd̶waṯo ŋaməɽa? Ŋgiṯəlo anela anəndebəri.” 38 Askari yalwaɽəṯu nələŋ ŋen iŋi na nəd̶əñiṯalo ndə ləno ṯa laɽo Romaniyin, 39 na neṯəlo nano nəlwaɽəṯi Bulusanda ṯa, “Ñagid̶u mənna.” Na nəmmeicəlo ndëuwər nəleiṯi ṯa, “Ŋgaṯr alo esaiñ.” 40 Na ndə ləməño isijən ldabəṯa eɽa gə-Liḏiya na ndə ləseicu lorəba ldəlaməd̶aṯe ŋenŋa ŋə-Rəmwa orn labəla d̶əge.
Oyi Timoteo ro Paulo ndi Sila be be
1 Paulo abate Derebe ndi Lisetra be yasi, vose Kristo'ba se äzibe Timoteo ana rite kigye. Endre ndaro, kpa Kristo'ba yi, orivoya Yuda yi, oko täpi ndaro orivoya Giriki yi. 2 Taoma'bai cini Lisetra ya ndi Ikoniuma ya be atayi ta Timoteo rote kado. 3 Paulo lete Timoteo urune oyine nda be, ago nda lo nda te ŋbiṛi ro. Nda yete inye tana Yudai se cini koribe vo kai yasi niyite anjioko täpi Timoteo ro orivoya Giriki yi. 4 Ondro ànya kayi ugu aba 'ba'desii yasi oko, ànya peyi tase lazo'bai ndi 'desii be korayibe Yerusalema ya ana te ànyari, ago ànya atayite ànyari ota se arabe kai orone. 5 Ago a'ba känisa cini te a'done mbara ro taoma ya ago otina ugu ombate ndra u'du cini ya.
Rulofo A'dote Paulo ri Troasa ya
6 Ànya abayite wari Ferugia ro ndi Galatia be ro yasi tana Tori Alokado leko ànyari lazo opene wari Asia roya. 7 Ondro ànya kesayite kishwe Musia roya oko, ànya ojoyite oyine wari Bitunia roya, oko Tori Yesu ro le ko ànyari oyine. 8 Ago ànya abayite siyivote Musia yasi ago oyiyite Troasa ya. 9 Ŋgäkyi gi ana si rulofo a'dote Paulo ri se kigye nda ndre Makedonia'ba aza te edrevoya ago ka ugu nda eji ekye: “Nyikyi Makedonia ya ama opane!” 10 Rulofo ono ka'dote Paulo ri dori nonye oko, màŋgate dori oyine Makedonia ya tana maratate anjioko Lu zi ama te oyine Lazokado opene lidri lau ana ri.
Ludia A'dote Kristo'ba ro Filipoi ya
11 Moyite toŋbo si ni Troasa yasi ago mä̀dite màsivote màzate Samoterake ya, ago u'du kinjo si le Neapolisa ya. 12 Ni nasi moyite liti drisi le Filipoi ya, se ni 'bakici käti kägyi Makedonia ro ro; orivoya kpa Roma'ba zele; ago mu'dute amba lau. 13 Sabata si moyite tesi ni 'bakici yasi golo kala, se musu amaro be vo mätu ro a'dona 'da lau se Yudai kabe kalakoto kigye ta mätu rota. Màrite vuru ago mìtitate 'ditoko se otoyikalabe lau ana ri. 14 Alo aza se keri ta amaro be ni Ludia ni Tautira yasi, se ni logye'ba boŋgo lärimiro ro. Anya orivoya toko se kabe Lu mätu owo, ago Opi pi drî anyaro te bi ogane tase Paulo kabe atana erine. 15 Anya ndi lidri zo anyaro robe bapatisina vosi oko, anya eji ama te ekye: “Nyìkyi ago mìri zo maro ya ondro nyùsutate mìkye ma orivoya taoma endaro be Opi ya owo.” Ago anya leye ama te oyine.
Paulo ndi Sila be Kamba ya Filipoi ya
16 U'du alo si ondro mate ugu oyi vo mätu roya oko, mà'bedrite ŋgutiŋwa aza iyeäṛi robe se orivoya tori undiro be se ozo mbara te anyari tase mileya äŋgune. Anya usu parata amba te kuzupii anyaro ri tase ka oyebe a'done ugu tana iti si. 17 Anya sote Paulo vo ndi ama yibe, ugu totrebe ekye: “Lidri kwoi orivoya ruindu'bai Lu Fopara ndra ro! Ànya kayi taope ämiri ta ami oparo ta!” 18 Anya ye tase ono te nonye u'duna amba, madale Paulo a'dote kyilaro ta anyaro ta ago nda zamite ago atate tori ri ekye: “Ävuru Yesu Kristo rosi mata mi efone tesi ni anya yasi!” Ndi tori fote tesi ni anya yasi ndriŋwa. 19 Ondro kuzupii anyaro kuniyite kandrakado ànyaro parata usuro te i'do oko, ànya ruyi Paulo te Sila be ndi eseyi ànya te drikaca'bai kandra goro ya miamba ya. 20 Ànya eziyi ànya te dri'bai miri ro Roma'ba ro kandra ago atayite ekye: “Lidri kwoi orivoya Yudai ago ànya kayi rriti ezi 'bakici amaro ya. 21 Ànya kayi la'bii se orivoya koziro ota amaro lomvo embana, ama orivoya 'bakici'bai Roma ro, ago mä̀ni ko la'bi kwoi urune kode oyene.” 22 Ago lowa dro'berute rutako kyila si Paulo ndi Sila be dri ya.
'Dooko dri'bai miri ro towayi boŋgo teni Paulo lomvosi ndi Sila be ago ozoyi tate ànya o'bine. 23 O'bi ànyaro rritiro vosi oko avo ànya te kamba ya, ago ata dri'ba kamba rote drî ànyaro osene anda. 24 Ota ono orona si dri'ba kamba ro vo ànya te le zoya yasi kamba roya ago embe pa ànyaro te lakole juṛu ritu kuluturo roya.
25 Oso o'bwaro ronye oko Paulo ndi Sila be kayi ugu mätu oye loŋgo oŋgo be Lu ri, ago kamba'bai azii kayi ugu ta ànyaro eri. 26 Ndriŋwa oko ägbigbi mbaraekye site, se kanda kotopa kamba rote. Dori käläsi cini tupirute, ago nyorii letrote ni kamba'bai cini rigyesi. 27 Dri'ba kamba ro pimite, ago kondre käläsii kamba ro tupirute oko, nda koma iro be kamba'bai mute ago nda eŋgye bando ndaro te aba koyete andivo ndaro ufune. 28 Oko Paulo trete otre amba si ekye: “Miye andivo miro ko koziro! Ama cini orivoya noŋwa!”
29 Dri'ba kamba ro ziläzite asi ta, ŋgovote zo ya, ago 'dete vuru lä'bilä'biro Paulo ndi Sila be kandra. 30 'Dooko nda lofo ànya te tesi ago ejitate ekye: “'Desii, beṛo märi e'di oyene apa ma robe ya?”
31 Ànya zayitadrite ekye: “Mima Opi Yesu ya, ago apana mi 'da ndi katidri miro be.” 32 'Dooko ànya peyi ata Opi rote ndäri ndi 'di cini azaka zo ndaro ya be. 33 Saa gialo ŋgäkyina ana rosi dri'ba kamba ro ru ànya te ago ja laza ànyaro te; ago nda ndi katidri ndaro cini be abapatisite dori. 34 'Dooko nda ru Paulo ndi Sila be te zo ndaro ya ago ozo ŋgaonya te ànyari onyane. Nda ndi katidri ndaro be a'dote twi riyä be; tana yauono ànya mayitate Lu ya.
35 Kyenonosi oko drikaca'bai Roma'ba ro zoyi dri'bai vookwa'bai rote ota be ekye: “Mì'ba lidri se kai koyi ri.”
36 Ago dri'ba kamba ro ititate Paulo ri ekye: “Dri'bai miri ro ezoyi tate mi ndi Sila be onjine, te ämiri oyine ago nyòyi liatokpe ro.”
37 Oko Paulo atate dri'ba vookwa'ba ro ri ekye: “Usu ama kote taenji be taoye kozi aza ro, caoko ànya 'biyi ama te miamba ya, ago ama 'bakici'bai Roma ro! Ago ànya voyi ama te kamba ya. Ago yauono ànya leyite ama ozone ndrwiro ya? Ko inye alona! Dri'bai miri Roma'bai ro andivona beṛo ikyine noŋwa ago o'bana ama ni oyine.”
38 Dri'bai vookwa'ba ro itiyi ta kwoi te dri'bai miri ro Roma'ba ro ri; ago ondro ànya keriyi tate ekye Paulo ndi Sila be orivoya 'bakici'bai Roma ro oko ànya a'dote turi ro. 39 Ago ànya oyiyite koziyi iyi te ànya kandra, 'dooko ànya lofoyi ànya teni kamba yasi ago ejiyi ànya te 'bakici e'bene. 40 Paulo ndi Sila be e'beyi kamba te ago oyiyite zo Ludia roya. Ànya tayi iyi te taoma'bai be lau, peyi ata agoago ozoro te ànyari, ndi oyiyite.