Ŋen Bulus na Barnaba ləfo alo y-Iguniya
1 Alo y-Iguniya Bulus na Barnaba ldënṯi ndəm emajma y-Alyawuḏ ldəlërrəŋaici ŋen ŋabəɽaŋa ŋoɽra, nṯia led̶a lwaiña ig-Alyawuḏ na ig-Alyunaniyin ləno ŋen ldëndi. 2 Orn led̶a ig-Alyawuḏ ildi lero ləbëndia ŋen, labwaid̶o led̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ, ldəɽrid̶i ŋəṯəɽa ṯa aləgeiye lorəba ləkanisa. 3 Nṯia Bulus na Barnaba laɽaŋo alo yakəl ñoman ñwaiña ṯalërrəŋaicu led̶a ŋen ŋ-Eləŋ Yesu lero ŋəd̶aiña nano, na lënəŋulu laɽo d̶aməd̶aṯa eŋen ŋəlëɽəŋu iŋi ŋəd̶ənaica məɽəməɽeñ d̶əlëɽəŋu, na lid̶u ŋen ŋoɽra na aŋwara rəŋəra eren. 4 Na led̶a lalo yakəl lakarnəd̶iano, ləmaṯan lwonaṯa ŋen ŋ-Alyawuḏ na ləmaṯan lwonaṯa ŋen ŋəled̶a ləd̶weinu. 5 Nṯia ŋen nəŋeṯa eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ na ig-Alyawuḏ com na enələŋ enen, ṯa aldëndi na aldaməndaiye ŋwandraŋa. 6 Orn ndə ṯaləmis yiləŋinu nano nəyobəd̶aṯe alo yi-Lisṯra na yi-Ḏarba irnuŋ g-Iguniya na alo pred̶ tu, 7 na ṯalërrəŋaicu led̶a ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa alo yakəl.
Ŋen ləfo alo yi-Lisṯra na Ḏarba
8 Alo yi-Lisṯra maje gafo gənəŋ gəɽaŋa alo igi gaijəba rəmanəñara, gələŋənu egare gələŋgen gaijəba gəbərlda kwai kwai. 9 Maje gano Bulus gəɽwata, na Bulus ṯaŋəmaseicu kaiñ nəŋələŋeṯe ṯa gënəŋu gerṯo d̶wonaṯa ṯa aŋeid̶ini, 10 nəŋəlwaɽe oliaga goɽra, nəŋaṯa, “Twod̶o ŋəd̶uri.” Na nəŋəborṯe elo ṯaŋerldo. 11 Na ndə led̶a pred̶ lənwano ŋen iŋi Bulus gid̶u, ldəlwaɽe pəlelo oliaga galo y-Iguniya ldaṯa, “Imwa yirəwuṯəndrau yarno led̶a.” 12 Na led̶a lënəcu Barnaba Səfəs na Bulus Armis, ŋen ŋanṯa gënəŋu gaɽənda eŋen. 13 Kana yirəmwa ranṯa Səfəs, irri rerṯo eɽa gəlëɽəŋu gəd̶əbuŋṯia ed̶ad̶ id̶i d̶əbënṯia irnuŋ igei, na led̶a lirnuŋ larno ñənḏəri na ŋəd̶obəra ŋen ŋanṯa lwonaṯa ləbəṯia Bulusanda d̶əɽəd̶ənia igëuwər yirnuŋ.
14 Orn ndə led̶a ləd̶weinu, Barnaba na Bulus lano, ldəgere ndrenia enen ldobad̶aṯe led̶a nano ndëuwər ṯaɽrəjaico olia, 15 ldaṯa, “Led̶a bəṯrau, ñagëbəd̶ia ṯia ed̶a? Nanda ñagaɽo led̶a com, ñagarno ñaŋ! Na ñagəndërrəŋaicia ŋen ŋəŋəra ṯa ñaŋgiṯi ŋen iŋi ŋəpiano ñateṯe Rəmwa rəməṯo irri rid̶u elo na alo na ebarlda na laŋge pred̶ ildi ləfəlau. 16 Iliga ləpənde Rəmwa raŋgiṯu led̶a ṯalerldo eŋen eŋen. 17 Orn rerṯo d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu jaica jaica, ŋen ŋanṯa rënəŋu rid̶u ŋen ŋame ranaicənde ŋawa ŋəd̶ənia na laləsənia igiṯəlia, na nara enalo nəbeṯe nəŋəreṯe nano.” 18 Ndə led̶a ləno ŋen iŋi lwonaṯa ṯa lalnaica d̶əɽəd̶ənia məldin orn Bulus na Barnaba lad̶ərnəlo ŋenŋa ŋəbɽwaŋəno.
19 Orn Alyawuḏ yemaṯan yeṯo alo y-Anṯakiya na alo y-Iguniya yanaico led̶a ŋen niyətud̶i nara enen orn led̶a ldaməndaiye Bulus ŋwandraŋa ldamabəled̶eṯe ndëuwər ldaṯa gaiyo. 20 Orn ṯaləmis yarraid̶əma nano yəd̶iṯəma iligano nəŋətwod̶e nəŋoɽəbaṯe alo yakəl na eloman leṯeɽe ldabəla Barnabaga alo yi-Ḏarba.
Ŋen ŋəd̶oɽəbaṯa alo y-Anṯakiya alo yi-Suriya
21 Ndə lërrəŋaicu led̶a ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa alo yakəl na led̶a lwaiña lateṯəlo ldid̶əni ləɽo ṯaləmis, ldoɽəbaṯe alo yi-Lisṯra na alo y-Iguniya na alo y-Anṯakiya, 22 ldaməd̶aṯe ṯaləmis eŋen ŋə-Rəmwa ldəlwaɽəṯi ṯa ald̶uri ŋopia alerṯe d̶wonaṯa, ldaṯa, “Ləgəbënṯiar eŋələŋe ŋə-Rəmwa d̶irənḏeiniad̶a d̶waiña na ŋenŋa ŋubwa.” 23 Na ṯalṯurṯu Rəmwa ṯalɽaŋo ŋorwaṯaŋa ṯa alwoṯe led̶a ildi Rəmwa rwonaṯa ṯa aləɽeṯe nələŋ ikanisa pred̶, na leɽəd̶o Eləŋ Yesu ṯa aŋələbuŋṯi ildi lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu.
24 Na ldəməñe alo yi-Bisiḏiya ldeṯa alo yi-Bamfiliya, 25 na ndə lërrəŋaicu led̶a ŋen ŋə-Rəmwa alo yi-Barja ldirəwuṯa alo y-Aṯaliya. 26 Na ldətwod̶e tu id̶əpundr d̶eŋau ldabəṯa alo y-Anṯakiya, alo isi kanisa yed̶waṯəlau d̶ənaicad̶a ṯa alid̶i ŋəmëɽria ŋə-Rəmwa iŋi ləɽiñad̶aṯo.
27 Na ndə lərəmaṯo d̶əge ldərreid̶i led̶a ləkanisa ldəlwaɽəṯi ŋen pred̶ Rəmwa rid̶əliya na fəṯau ragagid̶u ëuwər eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ ṯa aləɽwad̶aṯe ləberṯia d̶wonaṯa. 28 Ldəɽaŋe tu ñoman ñwaiña ṯaləmisya.
Paulo ndi Baranaba be Ikoniuma ya
1 Ŋga gialo ono a'dote Ikoniuma ya: Paulo ndi Baranaba be oyiyite zotaeriro ya ago peyi tate mbara ago oti Yudai ro amba ndi Atrai be a'dote taoma'bai ro. 2 Oko Yudai se taomaako'bai ana eŋgayi ya Atrai rote ago 'bayi ànya te a'done kyilaro taoma'bai be. 3 Lazo'bai riyite lau tuna amba, uguyi taope te turiako si ta Opi rota, se ka'date anjioko lazo ànyaro ta tai'dwero ndaro rota orivoya endaro mbara ozo si ànyari talaro ro ndi rubä be oyene. 4 Lidri 'bakici ro lonyirute, rukäna iro Yudai be, azakana iro lazo'bai be.
5 'Dooko rukä Atrai ro ago Yudai ndi tro dri'bai ànyaro be, äyiyitate lazo'bai oyene koziro ago ànya ovone kuni si. 6 Ondro lazo'bai kuniyi tana te oko, ànya muyite 'bakici Lisetra ro ndi Derebe be Lukonia ya ya ago warii se gbikyi ana yasi. 7 Ànya peyi Lazokado te lau.
Paulo ndi Baranaba be Lisetra ndi Derebe be ya
8 Lisetra ya lau mano aza a'dote ka'bo ro ṛoni uti ndaro si a'dote mbaraako abane. 9 Nda rite lau ago eri ata Paulo rote. Paulo ndrete anjioko nda matate ago änina ndi nda edene, ago nda ndrevote ŋgye nda dri 10 ago atate ndäri ṛeṛe ekye: “Nyedre ŋgye pa miro dri!” Mano ana ŋgate kuru ago eto aba te. 11 Ondro lowa kondre tase Paulo koyebe ana te oko, ànya etoyi otrete kala modo ànyaro Lukonia rosi ekye: “Lui ikyite vuru amare beti lidri ro ronye!” 12 Ànya ozoyi ävuru te Baranaba ri Zeu, ago Paulo ri Heremesa, tana nda orivoya taope'ba 'desi yi. 13 Kohani lu Zeu ro, se yekalu na edrete tesi 'ba'desi kundusi, ezi 'daŋgoi ndi foi be te dereŋwa kala, tana nda ndi lowa be leyite tori olone lazo'bai ri.
14 Oko ondro lazo'bai, Baranaba ndi Paulo be keriyi tase ànya kayi oye oyene ono te oko, ànya towayi boŋgoi ànyaro te ago muyite lowa lako, ugu otrebe ekye: 15 “Nyà ugu tase ono oye etaya? Andivo amaro lidri yi kpa oso ami ronye! Mìkyi noŋwa Lazokado opene ämiri drietaza ni ŋgase takadoako kwoi yasi Lu lidriidriro re, se 'ba vo'buyakuru, 'bädri, gyi'desi ndi ŋgase cini kigye ono ni. 16 Tu kyeno ana si nda ba lidri cini te taoyene taoye modo ànyaro ro ronye. 17 Oko nda ondoalo edretazevo a'do ndaro rote ŋga kado se nda kabe oyena si, nda kani 'bu ozo ämiri ni vo'buyakuru yasi ago kani ŋga o'ba owane tu ŋgyena si; nda kani ŋgaonya ozo ämiri ago kani ya amiro o'ba a'done twi riyä si.” 18 Lazo'bai katayi ta kwoi gica nonye oko, usuyite rritiro lowa lagane ni tori olovoya ànyari.
19 Rukä Yudai ro se kikyibe ni Anetiokia Pisidia roya ago ni Ikoniuma yasi kai; ànya 'bayi lowa epirute ànya resi, voyi Paulo te kuni si ago eseyi nda te tesi ni 'ba'desi yasi, kusuyi iro be ekye nda drate. 20 Oko ondro taoma'bai kotoyikalate nda lomvo oko, nda ŋgate kuru ago gote kovole 'ba'desi ya. Kyenonosi oko nda ndi Baranaba be oyiyite Derebe ya.
Ego Paulo ndi Baranaba be ro Anetiokia Siria roya
21 Paulo ndi Baranaba be peyi Lazokado te Derebe ya ago 'ba taeri'bai a'dote amba. 'Dooko ànya goyite kovole Lisetra ya, Ikoniuma ya, ago lävuyite Anetiokia Pisidia roya. 22 Ànya tombayi taoma'bai te ago ozoyi agoago te ànyari orine ŋgye taoma ya. Ànya embayi ŋga te ekye: “Beṛo ämäri oyine rriti amba yasi ociza Miri 'Bädri'ba Lu ro roya.” 23 Ànya ka'dayi 'desii te känisa cini yasi, ago mätu amba oye si ndi akpa be ànya ozoyi ànya te Opi ri, se ànya koyiyi ta ànyaro be nda ya ono.
24 Oyi wari Pisidia ro yasi vosi oko, ànya ikyiyite Pamefulia ya. 25 Lau ànya peyi lazo te Perega ya ago lävuyite Atalia ya, 26 ago ni nasi ànya diyite kovole Anetiokia ya, vose ozo ànya be ni kigyesi taoti tai'dwero Lu ro rosi ta losi se ànya kondeyibe yauono rota.
27 Ondro ànya kesayite Anetiokia ya oko, ànya otoyikala lidri känisa ro rote voaloya ago itiyi tase cini Lu koyebe ànya si ago tase nda pi käläsi te Atrai ri taomaza ono be tana te ànyari. 28 Ago ànya riyite mada lau taoma'bai be.