Lu ndi Lidri Onjionji Ndaro be
1 Ma ugu taŋgye ata, ma orivoya Kristo ro ago maga kowe ko. Tavousu maro se imirite Tori Alokado si, ka kpa tazevo edre märi anjioko maga kowe ko, 2 ma ata makye tusu maro orivoya 'desi, luwu okyeako orivoya ya maro ya 3 ta lidri maro rota, 'didiri modo maro rota uti yasi! Tana ta ànyaro ta male ndi andivo maro ri orine latri Lu ro zele lewelewe ro ni Kristo resi. 4 Ànya orivoya lidri Lu ro; nda 'ba ànya te ŋgwà ndaro ro ago ka'da 'desi ndaro te ànyari; nda 'ba tao'baro ndaro te ànya be; ago ozo Ota te ànyari; ànya orivoya liti ŋgye mätu oyero be; ànya usuyi tao'ba Lu rote, 5 ànya efoyi ni zutui likuekye Ebere'ba ro yasi; ago Kristo oso a'do lomvo si voro, ni beti ànyaro yasi. Ka'do inye, Lu se kabe ni ŋga cini miri ono ka'do räṛuräṛu ro äduako. Amen.
6 Ma ko ugu ata makye tao'ba Lu ro tana kyete; tana lidri cini Yisaraele ro ko orivoya lidri Lu ro. 7 Ca zelevoi cini Abarayama ro ko ŋgwà Lu ro. Lu atate Abarayama ri ekye: “Yisika si anjioko nya'dona 'da zelevoi se ma'ba tana be miri ono be.” 8 Se takacina anjioko ŋgwà se ätibe liti 'di utiro voro orivoya ko ŋgwà Lu ro; oko ŋgwà se ätite tao'ba Lu ro ronye ni zelevoi ŋgye yi. 9 Tana tao'ba Lu ro a'bate ata kwoi si ekye: “Tu ŋgyena si oko, megona 'da ago Sara utina ŋgwaagoro 'da.”
10 Ago ko toto alo ono, oko ŋgwàagoro ritu Rebeka ro a'dote täpi alodi be, se ni zutu amaro Yisika. 11 Oko ta'doro anji ŋgwa alodi ro ko'ba ta tao'baro ro Lu modo ro robe osane mina ya, Lu atate anyari ekye: “Kayoŋwa induruna 'da kovolesi ri.” 12 Nda ata tase ono te teinye ànya utiako, teinye ànya yeyi ŋga aza ca kado kode kozi dri ko, ago ŋgaonji Lu ro änju zevona te läzi ndaro dri, ago ko ŋga aza se ànya koyete dri. 13 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Mulu Yakoba te, oko ya maro osete Esau lomvo.”
14 Inye'do màtana ndi màkye Lu orivoya taŋgyeako ya? I'do inye. 15 Tana nda atate Musa ri ekye: “Ma'dona 'da yauni be 'dise aza malebe ri; ago ma'dona 'da yai'dwe be 'dise malebe ri.” 16 Ka'do inye, ŋga cini ätirute, ko tase lidri kabe olena oyena dri, oko toto yauni Lu ro dri ayani. 17 Tana taegyi atate 'bädri'ba Ezipeto ro ri ekye: “Ma'ba mi te 'bädri'ba ro tana maye losi robe mi si, mbara maro ka'daza ago liku maro lariza 'bädri cini yasi.” 18 Ka'do inye, Lu orivoya yauni be 'diaza se nda kabe olena ri, ago nda kani 'diaza se nda kolebe o'bane taeriako o'bana.
Kyila Lu ro ndi Yauni be
19 Oko alo amiro atana 'da märi ekye: “Ondro ono ka'do gindi inye, Lu unina taenji usune 'diaza be eŋwanye ya?” A'di lagana ole ndaro zo niya? 20 Oko mi orivoya a'di owo ya, lidri, ogone tadri Lu ro ozane ya? Lakaza ludri ro unina ko obe'ba se kobe anya be ejine ekye: “Mibe ma te nonye etaya?” 21 Caoko, mano se kabe lakaza obe nda orivoya taŋgye be losi oyene ludri si oso nda kolebe ronye, ago obena lakaza ritu ndi ni duŋguṛu alodi ludri ro yasi, alodi aza losi lämu'du aza ta ago azana ta losi menyeŋwa aza rota.
22 Endaro Lu ye ta kpate oso inye. Nda lete kyila ndaro ka'dane ago mbara ndaro o'bane unine. Oko nda a'dote yauni amba be ugu yaiŋgyivoya ta ànya se kyila ndaro kabe a'do sina rota, se te ṛo tufune ono. 23 Ago nda le kpate 'desi ndra ndaro ka'dane se edate ama se yauni ndaro zele ono dri, ama se nda edete 'desi ndaro urune ono. 24 Tana ama orivoya lidri se nda kuzibe owo, ko toto ni Yudai lakosi oko kpa ni Atrai lakosi. 25 Ono ni tase nda katabe buku Osea roya owo ekye:
“Lidri se ko orivoya lidri maro
mäzina 'da ‘Lidri Maro.’
Tu'de se mulu kote ana
mäzina 'da ‘'Dise Mulu Tawi.’
26 Ago vo modo gi se ititabe ànyari kigye
ekye: ‘Ami ko lidri maro’
lau äzina ànya 'da ŋgwai Lu lidriidriro ro.”
27 Ago Yesaya atate ta Yisaraele rota ekye: “Ondro lidri Yisaraele ro ka'do gica amba oso siŋgwa gyi'desi kala ronye, caoko toto fereŋwa ànyaro apana 'da; 28 tana Opi ondena vure ndaro 'bädri be 'da ndriŋwa ago tiṛi.” 29 Ndi oso Yesaya katabe kyeno ronye ekye: “Ondro aba Opi Mbaraekye ke'be zelevoi aza ko ämäri, aba mà'dona ndi oso Sodomo ronye, mà'dona ndi oso Gomora ronye.”
Mätu Paulo ro Yisaraele ta
30 Ago ma ata makye Atrai, se kojoyi kote andivo ànyaro o'bane ŋgye Lu be, a'bate ŋgye nda be taoma si; 31 oko lidri Lu ro, se kabe ugu ota uṛi se ekye o'bana iyi ni ŋgye Lu be ono, usuyi anya kote. 32 Usuyi kote etaya? Tana ànya 'bayi mi kote taoma dri oko 'bayi mi te tase kayibe oyena dri ayani. Ago ànya ugunayi pälite kuni ugu päli ro drisi 33 se taegyi kabe ata ronye ekye:
“Mindre, ma'ba kuni te Zaiona ya
o'bana lidri 'da päline,
kuni se o'bana ànya 'da o'dene owo.
Oko nda se kabe taoma nda ya a'dona kote driupiro.”
Allah-ŋǝ lizi-li luuŋwun licca-ŋwsi-na.
1 Nyii ŋgwɔ kwandisa rerrem ethi Kwɔrɔstɔ-na, nyii kwiti kwukǝkkǝ ŋǝluŋi mac; ṯɔgwor ṯiinyi ṯir shuhuuḏ kwiinyi Ṯigɽim-thi Ṯirllinǝlɔ ter, 2 nǝthiny-gwɔ ṯɔrɔɔnyina ṯɔppa, nǝ ǝṯi-nyii ṯɔgwor yatha dooɽe. 3 Kaka nǝthiny-gwɔ sɔɔrɔma beṯṯen, mindaŋ eŋgi-nyii ollone nǝ ǝŋgir-nyii alla Kwɔrɔstɔ-ŋw naana pǝk ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi liyǝŋgǝri liinyi, lir lizi liinyi. 4 Lir Israa-iil, limǝsi Allah ruusi nyɔr nyuuŋwun nyir nyoŋwor. Nǝrǝthi ŋinithi, wa@ḏ, Sherii@ǝ, ṯɔgwɔccalɔ, nǝ ŋa ŋigittathɔŋw-ŋi ethisi inḏǝthǝ, 5 nǝroro ŋwɔɔla ŋwɔthi Papa-ŋa lǝthi kerreny-ŋwɔ, nǝ ŋizigwunǝŋ-ŋi nǝ Kwɔrɔstɔ ruuthǝ ki-jinis-nǝ kweeŋen. Nǝ Allah wimthi kwomne tatap, ethɔŋw ɔrtanni dok-dok. Amiin.
6 Laakin nǝreere oro kaka ŋiɽaŋal ŋǝthi Allah ŋimǝ bǝriyǝnni mac. Kaka niti nɔrɔ-gwɔ gŋwɔɔla tatap ŋwa mac ŋwuruuthu ki Israa-iil-na ethoro ŋwɔthi Israa-iil. 7 Nǝ nǝreere oro tatap mac nyɔr nyǝthi Ibraahiim kaka nɔrɔr-gwɔ ŋwɔɔla ŋwuuŋwun; laakin nǝ Allah ǝccǝ Ibraahiim-ŋwɔ, “Is-haag-ŋgi ǝri oro ŋwɔɔla ŋwɔɔŋa.” 8 Ŋǝniŋw nyɔr kinya nyǝthi aŋna nyiti nyir nyɔr nyǝthi Allah mac, laakin nǝroro nyigittathir-nyi nyuruusǝsi Allah ŋwɔɔla ŋwuuŋwun rerrem. 9 Nǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ŋǝthi wa@ḏ ǝniŋw, “Mǝnyii aaɽa ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ lir kaka kɔlɔ a Saara ǝthi tɔɔrɔ tir toŋwor.” 10 Nǝreere oro ŋɔ dak mac, laakin nǝ Rifga ethe nyɔɔrɔ kwɔr-ŋgi kwette kwir papa kwǝri kwǝni Is-haag, 11 nǝ niti nilŋinar kinnǝni mac, mindaŋ ethisi mǝ ǝrri ŋeere ŋisaaw alla ŋigii, laakin nǝr-tǝ oro ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi Allah ethisi allana, nǝreere ǝni ŋothɽor ŋeere mac, laakin nǝtǝ ṯumunǝ oro ṯuuŋwun-lɔ dɔṯṯɔk. 12 Nǝrǝccǝ Rifga-ŋwɔ, “Kira tir nda ŋwɔkkici eŋgen kwokwɔɽony ŋothɽor.” 13 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Nyii kwamɽa Ya@guub-ŋwɔ, laakin @iisɔ-tǝ nǝnyii firasi.”
14 E-ta a kwǝr aari tha? Allah wir ḏaalima? Bǝri-mǝ! 15 Kaka nǝccǝ-ŋgwɔ Muusǝ-ŋw, “Kwǝnyii ǝthici ŋimɽiyǝ-na ŋgwa kwɔnaŋna-nyii ethisi ǝthici-nǝ, nǝ ǝnyii-gwɔ ṯɔgwor yatha naanɔ-gwɔ ŋgwa kwɔnaŋna-nyii ethi-gwɔ ṯɔgwor ṯiinyi yatha.” 16 Ŋwɔṯaŋw nǝreere ǝni ŋǝṯisi kwizigwunǝŋ naŋni mac alla ethisi ǝrri, laakin nǝroro ŋǝthi ŋimɽi ŋǝthi Allah ṯɔɽɔk. 17 Nǝ Kiṯaab-na Kirllinǝlɔ ter nǝ Allah ǝccǝ Fir@awn-ŋwɔ, “Nyii kwǝlliŋǝ-nǝ sǝbǝb-gi ŋgwɔ ethoro mǝlik, mindaŋ mǝ ŋɔma ŋiinyi ruwǝnnǝlɔ dɔŋgwɔŋa-na, mindaŋ mǝ yiriny yiinyi andanni wurǝyuŋi naana tatap.” 18 Ŋwɔṯaŋw ǝṯɔŋw ǝthici kweere nyithak ŋimɽiyǝ-nǝ ŋgwa kwǝṯɔŋw naŋni, nǝ ǝṯɔŋw ɔnḏici kweere nyithak ṯɔgwori kwǝṯɔŋw naŋni.
Ŋirŋasa ŋǝthi Allah nǝ ŋimɽi ŋuuŋun.
19 A kwinḏiny-pǝ ethi ǝccǝŋw, “Nǝ Allah wotho wǝṯi-nyji kette kaṯṯi? Ǝyǝ kwǝthi ŋɔma ethisi dirnaca-lɔ ŋǝthi ṯɔgwor ṯuuŋwun?” 20 A kwǝni-thi ǝyǝ ŋa ŋgwɔ kwir kwiziŋwunǝŋ ethi mǝmlithici Allah? Kwomne kwǝṯir ṯoo kwǝthi ŋɔma ethi ǝccǝ kworṯowa-ŋwɔ, “A kwotho kwuthuuthi-nyii ŋwɔ-a?” 21 Kworṯo kwǝthi ŋwii kwiti kwǝthi hɔrriyya kɔlɔɔ-la mac-a ethi ṯoo dɔŋw ṯǝ kila lɔtɔpɔt kwomne kwette kwǝthi ŋothɽor ŋisaaw beṯṯen, nǝ dɔŋw ṯǝ kila lette-lette ethi ṯoo kwomne kwir ter kwǝthi ŋothɽor ŋette nyithak-a? 22 E-ta mǝ Allah naŋni ethi ruwǝzi ŋirŋasa-lɔ ŋuuŋun, nǝ ethi aari a@lina ŋɔma ŋuuŋun, nǝ tok nɔŋw mithǝ ṯɔgwori ṯindinyanna-thi ṯurvǝ naana lǝlu-ttuk ṯǝthi ŋgwa kwuthuuthur, kwinḏi ethi kee ŋirŋasa-ŋi, 23 nǝ nɔŋw naŋni ethi ruwǝzi ŋinithǝ-lɔ ŋuuŋun ŋɔppa, ŋa ŋibalsar-nyji naana, nyiiŋǝ kila lir lǝthi ŋimɽi ŋuuŋun nyiiŋǝ kila limǝŋwsi kette-lɔ cɔgwo-cɔwop ethaavi ŋinithi ŋuuŋun. 24 Nǝ nyiiŋǝ kila lɔrnɔṯɔŋwsi, liti lɔrnɔṯɔŋwsi ki Yahuuḏ-nǝ ṯɔɽɔk mac, laakin ki Umam-na tok. 25 Kaka nandisa-ŋgwɔ Hawsha@-ŋgi naarɔ-ŋgwɔŋw,
“Kila liti lir lizi liinyi mac ǝnyji ruusi ‘lizi liinyi’,
nǝ kila liti lamɽa-nyji mac nyji ǝccǝŋw ‘nyii kwamɽa-ŋǝsi’.”
26 “Nǝ kǝzir-ṯǝ wa wette-wette nǝccǝr-siŋw,
‘Ŋaaŋa liti lir lizi liinyi mac’,
ǝrsi ǝccǝŋw ŋaaŋa linḏi ethoro nyɔr nyir nyoŋwor nyǝthi
Allah wumiithɔ.”
27 Nǝ Isha@ya aari kwɔɔla ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Israa-iil, nɔŋwaarɔŋw, “Mǝ kinnǝni ŋwɔɔɽɔ ŋwɔthi nyɔr nyǝthi Israa-iil oro kaka kifirṯa kǝthi bahar, ǝrtǝ kilaaw kila lǝɽinnǝ ṯɔɽɔk; 28 kaka ninḏi-gwɔ Kweeleny ethi ṯimmasi hɔkwɔma wuuŋwun kworo fittak ki-lizi lǝthi ṯurmun.” 29 Kaka nandisa Isha@ya ŋiɽiiya-ŋi naarɔ-ŋgwɔŋw,
“Ǝŋgi-nyji Kweeleny kwǝthi ŋɔma ere ǝɽicci nyuŋwsi
nyɔɔrɔ mac,
ǝŋgiroro kaka Saḏɔɔm-ŋwɔ, mindaŋ ǝŋgir aaɽanni
@amɔɔra-ŋwɔ.”
Israa-iil-ŋǝ Kwɔrɔstɔ-gi.
30 E-ta a kwǝr aari tha? Umam witi wɔnaŋninna ŋirllalɔ mac, wɔmaavi ŋirllalɔ ṯǝmminǝ-thi; 31 laakin Israa-iil kwɔnaŋninna ŋirllalɔ ki-ṯɔgwagiza-la ṯǝthi Sherii@a nɔŋweere ɔvthasi mac ethisi ṯimmasi kworo ŋǝthi Sherii@a ŋgwa. 32 Arpa? Kaka niti ninaŋninnǝr-gwɔlɔ ṯǝmminǝ-thi mac, laakin nǝr naŋninnalɔ ŋothɽor-ŋi, ŋwɔṯaŋw nǝr-mǝ ṯɔgdanni kall-gi. 33 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw,
“Iisar-ṯi nyii ŋgwɔ kwɔgette kaali-lɔ Sihyɔɔn-na kǝthi-gi
ṯɔgdasi lizi,
liiɽiiya linḏisi ethisi ṯiŋaṯṯa;
nǝ Weere kwǝmminci ŋunduŋw a ṯɔrony ere yee-na
kwokwony mac.”