Yauni Lu ro Yisaraele dri
1 Ma taeji makye: Inye'do Lu ga lidri modo ndaro ro tezo ya? Endaro i'do inye! Ma andivo orivoya Yisaraele'ba yi, zelevo Abarayama ro, 'di 'bakala Benjamina ro ro. 2 Lu ga lidri ndaro ko tezo, se nda konjibe ṛoni etosi ono, mini tase taegyi kabe atana ni vose Eliya eji Lu be Yisaraele lomvo rota se ekye: 3 “Opi, ànya tufuyi nebii miro te ago togayi voi tori oloro miro te riya; e'bete toto alodi ma, ago ànya kayi ugu ruutri ma ufune.” 4 Lu zatadri ndaro te eŋwanye ya? “Meta lidri kutu njidrieri (7,000) te andivo maro ri se mätuyi lu awi Bala kote.” 5 Kpa oso inye yauono; oti giṛiŋwa ànya se Lu konjibe tai'dwero ndaro si ro orivoya. 6 Ŋgaonji ndaro änjute tai'dwero ndaro dri, ko tase ànya koyebe dri. Tana ondro ka'do tai'dwero Lu ro änju gwo tase lidri kabe oyena dri, 'dooko yauni ndaro a'dona ko tai'dwero endaro yi.
7 'Do eŋwanye ya? Lidri Yisaraele ro usuyi ŋgase kayibe ugu uṛina kote. Toto gboko giṛiŋwa se Lu konjibe usute ni; ago anjokona a'dote tuṛu ro läzi Lu ro eriako. 8 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Lu 'ba tauni drî ndi ya ànyaro robe te a'done tauniako, gile tu ono si ono ànya niyi ko voondrene kode ta erine.” 9 Ago Dawidi ekye:
“Mi'ba karamai ànyaro kuru ànya ago ka'do abari ro ànyari;
mi'ba ànya kolo'deyi ago eza ànya.
10 Mi'ba mi ànyaro kuni tana ànya ka'doyi robe voondreako;
ago mi'ba ànya keŋgoru rriti ànyaro zele tu cini si”.
11 'Dooko ma taeji makye: Ondro Yudai käpäliyite oko, inye'do utufu ànya gindi ya? Ko inye! Tana ànya yeyi takozi te, ŋgaoparo ikyite Atrai ri, ko'ba Yudai robe a'done yaoko be ànya be. 12 Takozi Yudai ro ezi äṛu 'desi te 'bädri ri, ago o'de ànyaro ezi äṛu 'desi te Atrai ri. Ka'do inye, äṛu a'dona te ndra ondro oti Yudai ro olocite kpeye kigye owo.
Ŋgaoparo Atrai ro
13 Ma ugu ata yauono ämiri Atrai: oso mabe orivoya ni lazo'ba Atrai ro ono ronye, ma'dona ndi driuŋgyi be losi maro ya. 14 Kode azaya ma'ba lidri beti modo maro ro robe yaoko be, ago ma'do robe mbara be rukä ànyaro opane. 15 Tana ondro Lu koga ànya tezo oko, otoza lidri teni kyila'baazii Lu ro ro a'done bereazii ndaro ro. Äru ànya te oko, 'dooko te e'di a'dona gwo ya? Adri a'dona gwo avo ri!
16 Ondro kye'begye käti ambata ro ozote Lu ri, 'dooko duŋguṛuna kpate orivoya cu ndaro; ago ondro pajii ce ro ozote Lu ri; gwoṛii kpate orivoya ndaro. 17 Rukä gwoṛii ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro aŋgote vuru, ago gwoṛi ice ido ro vocowa ro ro ikicute lomvoigye. Ami Atrai nyàlaba oso ice ido ro ro se vocowaro ono ronye, ago yauono nyà ŋgadriamba ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro la'dona. 18 Ka'do inye, beṛo ko ämiri ànya se aŋgote oso gwoṛii ronye mawone. Minina a'dona driuŋgyi be eŋwanye ya? Ami orivoya gwoṛi yi, nyà ko ni pajii äti, pajii kayi ni ami äti.
19 Oko nyàtana 'da mikye: “Owo, oko gwoṛii aŋgote vuru, vo ozoza märi.” 20 'Do orivoya endaro. Aŋgo ànya te vuru tana ànya mayi kote, nyà ori tana mima ta yi. Oko nyà'do ko driuŋgyi be tana ro, nya'do turi be. 21 Lu e'be Yudai kote ezaako, se ṛo orivoya gwoṛi modo yi vo dri, inye'do nyusube nda e'bena ami ndi ya? 22 Noŋwa màndre takado ndi siomba Lu robe orivoya. Nda orivoya siomba be ànya se lo'deyite ri, oko takado be ämiri, ondro mìri ndi 'du takado ndaro ya owo. Oko ondro mìri kote, aŋgona ami kpa vuru. 23 Ago ondro Yudai ke'beyi taomaako ànyaro te, ago ologona ànya 'da vose ànya ka'do be kigye ya, tana Lu orivoya mbara be 'do oyene. 24 Ami Atrai nyàlaba oso gwoṛi ice ido ro ro vocowaro ronye aŋgote vuru, ago toni gwoṛi modo risi, änjute ice ido ro ikyi'dibe kyi'di dri; Yudai laba oso ice se ikyi'di be kyi'di ono ronye, ago a'dona ndi pari rritiako Lu ri gwoṛii se aŋgobe vuru ogo kicune ice modo ànyaro ro drisi.
Yauni Lu ro 'Dicini dri
25 Taŋgye ndrwi orivoya, ädrupii maro, se male ämiri unine, se lagana ami ni tavousu ya mikye iyi orivoya tavouni'bai. Anjioko ni taeriako lidri Yisaraele ro ro se ko orivoya 'duro, oko okyena'da gialo andena oti Atrai se kabe ikyi Lu re ro kpeye lutu. 26 Ago apana vo Yisaraele cini ro 'da. Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Opa'ba ikyina 'da ni Zaiona ya
ago anana takozi cini 'da ni zelevoi Yakoba ro yasi.
27 Ma'bana tao'baro ono 'da ànya be
ondro mana takozii ànyaro te zwi owo.”
28 Tana ànya gayi Lazokado tezo. Yudai orivoya Kyila'baazii Lu ro ta ami Atrai rota. Oko tana ta ŋgaonji Lu ro rota, ànya orivoya bereazii ndaro ta zutui ànyaro rota. 29 Lu läpi drî ndaro kote ta 'dise nda konjibe ago käṛube rota. 30 Ago ami Atrai, kyeno mìro Lu kote, oko yauono nyùsu yauni Lu rote tana Yudai royi ta kote. 31 Kpa oso inye, tana yauni se nyùsube ono si, Yudai yauono royi Lu kote tana anjioko ànya ka'do robe kpa yauni Lu ro be. 32 Tana Lu 'ba lidri cini te kamba'bai taoroako ro, tana nda kaka'da yauni ndaro robe ànya cini ri.
Räṛu Ka'do Lu ri
33 Ŋgadriamba Lu ro para! Tavouni ndaro ndi tauni be orivoya gyuru! A'di unina ni taora ndaro tazevona edrene ya? A'di unina ni taoye ndaro unine ya? 34 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“A'di ni tauni drî Opi ro ro niya?
A'di ni mbara be miomba ozone ndäri ya?
35 A'di ozo ŋga ni ndäri,
nda kologo vona robe ya?”
36 Tana ŋga cini a'bate nda si, ago ŋga cini ka ori nda si ago ndäri. Räṛu ka'do Lu ri äduako. Amen.
Ŋimɽi ŋǝthi Allah ŋǝni Israa-iil.
1 Ŋwɔṯɔŋw nǝnyii ɔṯalɔ nǝnyaarɔŋw, e-ta Allah wɔmǝ mǝnyjǝ-tǝ dirnatha lizi-lɔ luuŋwunǝ? Bǝri-mǝ! Nyii kwir-pa Israa-iil rogɽo riinyi kwir lɔɔla lǝthi Ibraahiim, kwɔɽɔmaṯṯir dɔŋw gǝbiilǝ-gi kǝthi Ban-yaamiin. 2 Allah witi wɔmǝ dirnatha lizi-lɔ luuŋwun mac kila lǝllɔŋwsi-nǝ kerreny tuk. Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi mac ŋa ŋandisasi Kiṯaab ŋǝni Iliiyyǝ, kinaŋw nɔkkwaza-ŋgwɔ Allah Israa-iila naana? Nǝccǝ-ŋgwɔŋw, 3 “Kweeleny limǝ ɽeenye liɽliyaŋi lɔɔŋwa, nǝrŋǝ kiici ŋwɔthgwunǝ ŋwɔɔŋa, mindaŋ nǝnyii ṯathni nyii kwɔtɔpɔt, nǝ kilala linaŋna ŋimiitha-lɔ ŋiinyi tok.” 4 Laakin kwɔmǝ Allah ǝŋnici nɔŋwɔccǝ-tha? “Nyii kwɔmǝ ǝɽicci rogɽo riinyi lɔɔrɔ lir saba@ alf liti limǝ kwocce Libayila-lɔ ŋwɔrgwɔ-ŋalɔ ḏuṯ.” 5 Ŋwɔṯaŋw tok kire-kirem-ŋgwɔ nǝr naani kila lǝɽinnǝ, liccarsi-na ne@ma-gi. 6 Laakin mǝrsi iccana ne@ma-gi ta, nǝreere ǝni kwokwony mac ŋothɽor-ŋi; nǝ mǝreere oroŋw mac tǝ, a ne@ma ere oro ne@ma kwokwony mac.
7 E-ta aatha kwɔrɔ? Israa-iil kwɔmǝ bǝryǝnni ŋiɽaŋali naana ŋa ŋiccaŋwsi-a? Nǝ kila lǝllirsi-nǝ, nǝrsi aavi ŋundu-ŋǝ, laakin kila lǝɽinnǝ tǝ nǝr ɔnḏi rɔgwori, 8 kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Linḏǝthǝsi Allah ṯigɽimǝ ṯǝthi ŋithiya kii, nǝ yǝy yiti yǝṯi iisithi mac, nǝ yǝni yiti yǝṯi neŋne tok mac, mindaŋ laamin limoro kɔlɔ kimaara.”
9 Nǝ Ḏaawḏ aarɔŋw tok,
“Ethi rerbeeza reeŋen oro diivǝ-ŋǝ kiɽibin-gi,
nǝ ṯɔthɔgdasa-ŋa jiizǝ-gi kweeŋen.
10 Ethi yǝy yeeŋen riiminǝ mindaŋ mǝreere iisithi mac,
ethi rɔɔɽɔ reeŋen kwɔdɔmannitha lur.”
11 Ŋwɔṯaŋw nǝny-ŋi ɔṯalɔ ŋǝniŋw, limǝ ṯɔgdanni mindaŋ nǝr iidi-a? Bǝri-mǝ! Laakin ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋikiya ŋeeŋen, nǝ ŋiglǝthǝ iila naanɔ-gwɔ Umam, mindaŋ ethi ruusi Israa-iila wigii ŋiɽany. 12 Mǝ ŋikiya ŋǝthi Yahuuḏ ǝvicǝ ṯurmunǝ ŋɔrṯɔwa, na mǝ ṯiidǝ ṯeeŋen ǝvicǝ Umama ŋɔrṯɔwa; e-ta barka kwiti-pǝ kwɔthamthalɔ beṯṯen-pa, mǝ ŋwɔɔɽɔ ŋwɔthi Yahuuḏ ǝnḏi tok-a!
Ŋiglǝthǝ ŋǝthi Umam.
13 Nǝ kire-kirem-ŋgwɔ tǝ, ŋǝsi andaci ŋaaŋwɔsi kila lir Umam. Kaka nɔrɔny-gwɔ kaavɔr kǝthi Umam, ǝṯi-nyii ǝllini ki-rogɽo ŋothɽor-ŋi ŋiinyi. 14 Mindaŋ mǝnyii ɔkkwazi liyǝŋgǝri-ŋwɔsi lir Yahuuḏ ethisi kiici ŋiɽany, mindaŋ mǝnyji vǝtǝ kilǝthi lokwo leeŋen. 15 Nǝ mǝrsi dirnathalɔ tǝ, nǝ ṯurmun ammithina Allah-yi. Nǝ aatha kwɔrɔ kwinḏi ethoro, mǝrsi ǝmmini? Ǝreere ǝni kwokwony ŋiɽaŋal ŋeere mac illi ŋimiitha ŋǝthi ṯidiiɽǝ ṯǝthi ŋiɽany ṯɔɽɔk! 16 Mǝ khamiirǝ kǝṯir rillǝlɔ kerreny rillinǝlɔ ter, ǝṯiṯǝ rǝghiiv tatap rillinǝlɔ ter tok, na mǝ rɔvɔɔ rillinǝlɔ ter, ǝṯiṯǝ rill oroŋw tok.
17 Laakin mǝ rill rokwo ǝkkirini kithaay, nǝṯoro ŋaaŋa lir zeiṯuun kwǝthi yaaɽi-na limǝr-ŋǝsi unduthǝ mindaŋ nǝrŋǝsi mɔrthasi ki-ŋwɔɔbi ŋweeŋen ethi-li ɔɽɔmaṯṯi ki-ŋɔrṯɔ-na ŋǝthi kwaaɽi kwǝni zeiṯuun. 18 Ŋwɔṯaŋw ere ǝllinǝthǝ rill naana mac kira ruuɽunnǝ. Na mǝ ǝllini ki-rogɽo tǝ, a kithaayini ethaarɔŋw ŋaaŋa liti lir mac lǝṯi appi rɔvɔɔ-la, laakin nǝ rɔvɔɔ oro rǝṯi-ŋǝsi appila. 19 Ŋaaŋa linḏi ethaarɔŋw, “Rill ruɽuthirsi-pǝ kithaay mindaŋ ethi mɔrthasi nyuŋwsi ki-ŋwɔɔbi ŋweeŋen.” 20 Ŋǝthi-pǝ yǝnǝ rac. Rundǝthir-sǝlɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝmminǝ ṯeeŋen ṯiira, laakin ŋaaŋa-tǝ, nǝnyji ŋwaara-la tetter ṯǝmminǝ-thi dak. Ŋwɔṯaŋw ǝṯi piŋǝ rogɽo raalɔ mac, laakin ǝṯaami rilliŋw ṯiiɽǝthi-nǝ. 21 Nǝ niti naŋrica Allah rill kira mac rir rerrem, ŋwɔṯaŋw ŋweere aŋraci ŋaaŋwɔsi tok mac. 22 Kitticar ŋimɽiyǝ nǝ ŋirŋasa ŋǝthi Allah yǝy, nǝ wir kwirŋasa ki-lizi kila limǝ iidi, laakin ŋwɔthici ŋaaŋwɔsi ŋimɽiyǝ-nǝ mǝ nannatha ki-ŋimɽi-nǝ; laakin mǝseere ǝrri ŋɔ mac tǝ, ǝrŋǝsi uɽuthǝthǝlɔ tok. 23 Nǝ Yahuuḏ mǝrsi duŋgwǝcǝ ŋa ŋeeŋen ŋiira ṯǝmminǝ-nǝ tǝ, ǝrsi kiithi kwokwony kǝzir wa wɔnaanir-gwɔ kerreny, kaka nǝthi-gwɔ Allah ŋɔma ethisi-ṯǝ kiithi kwokwony-ŋwɔ. 24 Nǝ moro ŋaaŋa luɽuthirsi kwaaɽi naana kwir zeiṯuun kwǝllithǝlɔ domony mindaŋ nǝrŋǝsi kiithi kwaaɽi naana kwir zeiṯuun kwɔgiithinǝ, e-ta ǝreere aaɽasi rill kira kwokwony ǝrsi kiithi kwaaɽi naana kwir zeiṯuun kweeŋen-pa?
Ŋimɽi ŋǝthi Allah ŋir ŋǝthi lizi tatap.
25 Nyii kwɔnaŋna-ŋǝsi ethisi elŋe ŋɔ liyǝŋgǝri, mindaŋ etheere ruusi rogɽo raalɔ lǝthi yǝnǝ fikir-gi kwaalɔ mac: Israa-iil wɔmǝ ɔnḏi wokwo rɔgwori, ǝri nanni mindaŋ mǝ ŋwɔɔɽɔ ŋwɔthi Umam ṯimmanni kworo rac, 26 e-ta ǝmǝ Israa-iil tatap kilaaw, kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw,
“Kwiglǝthǝ kwinḏi ethiila Sihyɔɔn-ŋgi,
mindaŋ ŋwɔ iiri ŋithǝmbǝŋǝ kithaay tatap kwelle-na
kwǝthi Israa-iil.
27 Ǝnyii-li kittathisi mindaŋ mǝnyji dimmǝthǝ ŋikiyaŋi
ŋeeŋen kithaay.”
28 Nǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Inyjiil tǝ, nǝroro ṯuwǝn ṯǝthi Allah, ŋiɽaŋal-ŋi ŋaalɔ; nǝ ŋǝthi allana tǝ, ǝṯisi Allah amɽi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi papa-ŋa leeŋen. 29 Nǝ ŋǝthi haḏaaya nǝ ṯɔrnɔṯa ṯǝthi Allah, ǝṯɔŋwseere urlǝ ŋaɽiny-lɔ ŋuuŋun mac. 30 Kaka-ṯǝ kinaŋw nɔrŋa-gwɔ kerreny lɔdɔrllathɔ naanɔ-gwɔ Allah, laakin kirem tǝ, ŋaaŋa limǝ aavi ŋimɽiyǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋɔdɔrllathɔ ŋeeŋen. 31 Nǝ limoro-pa lidɔrllathɔ mindaŋ nǝr aavi ŋundu-ŋǝ tok ŋimɽiyǝ ŋa ŋaaŋicar-ŋǝsi. 32 Kaka nɔruusǝ-gwɔ Allah lizi tatap lɔdɔrllathɔ, mindaŋ mɔŋwsi ǝthici ŋimɽiyǝ-nǝ tatap.
Ethi ɔrtatha Allah.
33 Athrɔ ŋɔrṯɔ ŋǝthi Allah ŋir-mba ŋɔppa ṯǝthinǝ-thi yǝnǝ, ṯilŋiṯṯathina tok! Ǝya kwɔrɔ kwǝthi ŋɔma ethi uppupi ŋiɽaŋali-na ŋuuŋun, ǝyǝ kwɔrɔ kwǝthi ŋɔma ethi elŋe raay ruuŋwun. 34 Kaka naarɔ-gwɔ Kṯaab-ŋwɔ,
“Ǝyǝ kwɔrɔ kwilŋithi ŋaɽinyi ŋǝthi Kweeleny,
nǝ ǝyǝ kwɔrɔ kweere kwir kwɔthɽitha kwuuŋwun?”
35 “Alla ǝyǝ kwɔrɔ kweere kwinḏǝthǝ ŋunduŋw haḏiiyyǝ
mindaŋ ethi-mǝ ǝɽiccǝ ŋunduŋw tok?”
36 Kaka nuruuthu-gwu kwomne tatap duŋgwun-nǝ, nǝ nɔŋw nanni ŋunduŋw-ŋgi, nǝ nɔŋw ǝni kwuuŋwun. Nǝ ethi ŋimith rɔɔthatha ŋuuŋun dok-dok. Amiin.