Vo'buyakuru To'di ndi 'Bädri To'di be
Hurting-Article
1 'Dooko mandre vo'buyakuru to'di te ndi 'bädri to'di be. Vo'buyakuru käti ndi 'bädri käti be ijete, ago gyi'desi te i'do. 2 Ago mandre 'Bakici Alokado, Yerusalema to'di te, ikyivoya vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi, edete ago te nja, oso toko se abe ogyena koso boŋgo be kabe drî ago ro utu ronye. 3 Meri kporo ata rote ugu ata ni giti resi ekye: “Yauono 'ba Lu rote orivoya lidri be! Nda orina 'da ànya be, ago ànya a'dona 'da lidri ndaro. Lu andivo a'dona 'da ànya be, ago nda a'dona 'da Lu ànyaro. 4 Nda oyona miendre cini 'da wäṛi ni mi ànyaro yasi, Odra a'dona ko tona, ca tusu kode liyi kode lomvoluwu. Ŋgase uku ijete.”
5 'Dooko nda se koribe giti dri ana atate ekye: “Yauono ma'ba ŋga cini te orivoya to'diro!” Nda ata kpate märi ekye: “Nyegyi ta ono, tana ta kwoi orivoya endaro ago änina ndi taoyine kigye.” 6 Ago nda atate ekye: “Andete! Ma orivoya käti ago ädu yi, etovo ago ondevo yi. Nda se aza gyilu be mozona gyi 'da umvune ndäri awi ni gyi legwalegwaro adri ro yasi teinye ŋga ozo ako tana ro. 7 Nda se kabe ŋgaopeṛe uruna ŋga ono ni maresi, ma'dona 'da Lu ndaro, ago nda a'dona 'da ŋgwa maro. 8 Oko turi'bai, dríozo'bai, taenji'bai, 'diufu'bai, ronyi'bai, taläkä'bai lui awi mätu'bai, ndi koweoga'bai cini be vo ànyaro orivoya fofo asi ro se kabe ugu uje bäruti be ya, se ni odra ṛiri yi.”
Yerusalema To'di
9 Alo aza malaikai se njidrieri ro se deŋbele njidrieri twi taezaro njidrieri be ro ikyite mare ago atate ekye: “Nyikyi, ago maka'dana toko se abe ogyena 'da miri, toko Timelegogo ro.” 10 Tori ru ma te, ago malaika ŋgyi ma te le dridopi 'bereŋwa ogwaekye roya. Nda ka'da Yerusalema, 'Bakici Alokado te märi, ka ikyi vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi 11 ago läguläguro ŋgaeyi Lu robe. 'Bakici lägute oso kuni lagyeamba be ronye, oso Jasepa ronye, wäṛiro oso ŋga läguläguro ronye. 12 Anya orivoya tiṛi ogwaekye dereŋwà 'butealo foritu be ago malaikai 'butealo foritu be dri'ba dereŋwà ro. Egyi ävuru 'bakala 'butealo foritu lidri Yisaraele ro rote dereŋwà drisi. 13 Dereŋwà orivoya nätu lamadri alona ya, nätu 'buzelesi, nätu ŋgäṛiŋwa drisi, nätu mä'du drisi, ago nätu aŋgoyasi. 14 Tiṛi 'bakici ro abete kotopa kuni 'butealo foritu dri, egyi ävuru lazo'bai 'butealo foritu Timelegogo ro rote driigye. 15 Malaika se katabe märi ono orivoya dofo läguläguro ŋgaojoro be 'bakici ojoza, dereŋwà anyaro, ndi tiṛi anyaro be ojoza. 16 'Bakici kpeye gämigämiro, bäräŋgälä ago ocaekye. Malaika ojo 'bakici te dofo ndaro ŋgaojoro si. Ocana orivoya jä'dijä'di kutu ritu kama su ago kpa orivoya bäräŋgälä ago kpa ogwaekye oso ocana ronye. 17 Malaika ojo tiṛi na kpate, ogwana orivoya kadrakadrana 'bute njidrialo, nda ojote ŋgaojo lidri ro si. 18 Abe tiṛi te jasepa si, ago 'bakici andivona abete kpeye logo lägulägu wäṛiro si, kändrä oso madara ronye. 19 Kuni kotopa 'bakici ro ro itirate kunii liŋgyiekye si. Kuni kotopa käti ro jasepa yi, ṛirina ro safire yi, ninana ro agati yi, lisuna ro emeraleda yi, 20 linjina ro onuke yi, njidrialona ro kaneliana yi, njidrierina ro kaureteza walawala yi, njidriena na ro berule yi, njidriesuna ro topaza yi, 'butealona ro kalesedonu yi, 'butealo foalona ro turekoise yi, 'butealo forituna ro ametuseta yi. 21 Dereŋwà 'butealo foritu orivoya ŋgoŋgo 'butealo foritu yi, dereŋwa alona edete ni ŋgoŋgo alo yasi. Liti 'bakici ro orivoya logo läguläguro wäṛiro, kändrä oso madara ronye.
22 Mandre yekalu kote 'bakici ya, tana yekalu anyaro ni Opi Lu Mbaraekye ndi Timelegogo be owo. 23 'Bakici le kitu ndi imba be ko voeyine ni kigye, tana lägu Lu ro kani voeyi kigye, ago Timelegogo orivoya ni lamba na yi. 24 Lidri 'bädri ro abana 'da ŋgaeyi na si, ago 'bädri'bai 'bädri ro ezinayi ŋgadriamba ànyaro 'da kigye. 25 Dereŋwà 'bakici ro orina 'da uŋbo ro tu cini si, ànya osene i'do alona, tana ŋgäkyi a'dona i'do lau. 26 'Desipara ndi ŋgadriamba tu'dei robe ezina 'da 'bakici ya. 27 Oko ŋga aza se orivoya undiro ecina ko 'bakici ya, ca 'diaza se kabe driupi eziezi, kode koweoga iyi. Toto ànya se egyi ävurunai be buku Timelegogo 'di lidriidriro roya 'do ocinayi ni 'bakici ya.
Leere liyaŋ nǝ ṯurmun ṯiyaŋ.
1 E-ta ninyeese leereya liyǝŋ nǝ ṯurmunǝ ṯiyaŋ tok. Nǝ leere lǝthi kerreny-ŋwɔ nǝ ṯurmun ṯǝthi kerreny-ŋwɔ irṯathalɔ, mindaŋ nǝ bahar ere iijini fuuthilu kwokwony mac. 2 Mindaŋ ninyeese Mǝḏiinǝ Kwirllinǝlɔ ter, kwǝni Urshaliim kwiyaŋ kwɔɔɽɔ ki-leere-na naanɔ-gwɔ Allah, kwɔdaɽiminna naana, nǝ kwɔnaanalɔ cɔgwo-cɔgwop kaka ŋiira ŋɔgɽanna naana ŋǝkkicǝ kwɔlen kizǝn. 3 Nǝnyii neŋne ṯogɽo ṯɔppa ṯuruuthu naanɔ-gwɔ kwɔrsi kwǝthi ŋeeleny ṯandisa ṯaarɔŋw, “Iisaṯi dɔɔnɔŋw kwǝthi Allah kwɔmǝ naani ki-lizi-na. Ŋwɔṯaŋw ŋwɔ nanni ŋundu-ŋǝli mindaŋ ǝroro lizi luuŋwun. Nǝ a Allah nanni rogɽo-ri ruuŋwun ŋundu-ŋǝli, mindaŋ ŋworo Allah weeŋen. 4 Ŋwɔsi firṯatha ŋwal kii tatap ki-yǝy-nǝ yeeŋen. E-ta a ŋiɽany ere naani kwokwony mac, nǝ a ṯɔrɔɔnyɔna-ŋa ŋwal-ŋi nǝ ŋijma ǝreere naani kwokwony mac. Kaka mǝgwɔ kwomne tatap kwɔɔɽɔn irṯathalɔ kithaay.”
5 E-ta nǝ ŋgwa kwɔnaanalɔ kwɔrsi-la kwǝthi ŋeeleny aarɔŋw, “Nyii kwɔmǝ daɽimatha kwomne tatap mindaŋ kwɔmoro kwiyaŋ!” Nɔŋwaaɽi kwokwony nɔŋwaarɔŋw, “Luuthusi ŋɔ, kaka nɔrɔ-gwɔ ŋiɽaŋal ŋɔ rerrem, mindaŋ nǝrǝthi ŋɔma ethisi allatha ṯɔgwori naana.” 6 E-ta nɔŋwɔccǝ nyuŋw-ŋwɔ, “Ŋimǝ rattathi! Nyii kwɔrɔ kwir nda nǝ kwɔrɔ yuṯṯu, nǝ ninyoro kwiŋna nǝ kwirimthithɔ. Mǝ ǝwthǝ yee kweere tǝ, nyii inḏǝthǝ ŋaaw ethisii-lɔ domony ŋǝthi ṯuwǝ ṯǝthi ŋaaw ŋimiithɔ. 7 Kweere kwillasi kii ta, nyinḏatha ŋɔɔrɔ ŋɔ: mindɔŋ nyoro Allah wuuŋwun, nǝ ŋundu tǝ ŋworo tɔr tiinyi. 8 Laakin kila lir nḏeny mindaŋ, liira ṯǝmminǝ mindaŋ, ludur mindaŋ, lǝṯi kette ḏimmiya mindaŋ, liijin mindaŋ, nǝ lozŋor mindaŋ, kila lǝṯi kwogwɔcce kwomne-lɔ mindaŋ, lɔluŋw tɔtap mindaŋ, e-ta a azir weeŋen oro bɔheyra kwǝṯi fɔɔdi iigǝŋi nǝ kibriiṯ tok, kwir ŋiɽany ŋir nimrǝ kwuɽǝn.”
Urshaliim kwiyaŋ.
9 Ŋwɔṯaŋw mindaŋ nǝ meleka kwette iila kwǝthi kila lir dɔvokwɔɽony, kwappa looro dɔvokwɔɽony luurǝnnǝ jiizǝ-nǝ deddep kwir dɔvokwɔɽony kwirimthithɔ, nɔŋwiila naaniny-gwɔ nɔŋwaarɔŋw, “Ǝthi-ŋǝ baaŋaci Ŋiira ŋir kwaaw kwǝthi Tirany.” 10 Nɔŋw dimmi nyuŋwɔ Ṯigɽim-thi mindaŋ nɔŋw iili nyuŋwɔ kaayin-la wɔppa wɔɔlala tottoc, e-ta nɔŋw baaŋaci nyuŋwɔ mǝḏiinǝ kwirllinǝlɔ ter kwǝni Urshaliim kwɔɔɽɔ ki-leere naanɔ-ŋwɔ Allah, 11 kwɔthiŋathi fɔɔri-lɔ kwǝthi ŋinith ŋǝthi Allah. Mindaŋ nǝ mǝḏiinǝ erṯelɔ kaka yaali yir ghaali, yaaɽinna yǝshibǝ, nǝ yisɔɔɽɔ cɔr-cɔɽic yaaɽinna bǝlwǝrǝ. 12 Nɔŋwɔthi heyṯa wɔppa wɔɔlala tottoc, wǝthi ŋwɔbaaba wrii-kwuɽǝn, ŋwɔṯisi limeleka lir wrii-kwuɽǝn kagirni. Nǝ yiriny lothone ki-ŋwɔbaab yǝthi yǝbiilǝ yǝthi nyɔr nyǝthi Israa-iil yir wrii-kwuɽǝn. 13 Ǝṯi ṯuɽumǝ ṯette ǝthi ŋwɔbaaba ṯoɽol: sherig ṯoɽol, jǝnuub ṯoɽol, shimaal ṯoɽol, nǝ gharib ṯoɽol. 14 Nǝ heyṯa wǝthi mǝḏiinǝ ǝni wǝccinǝ ki-rɔgwagiza la rir wrii-kwuɽǝn rǝthi yall, nǝ yiriny lothone yǝthi yaavɔr yǝthi Tirany ki-rigwagiza-la reere-reere.
15 Nǝ meleka ŋgwa kwandica-nyii ǝthi tɔmɔr tir ḏahab tǝthi-ri ṯǝccici mǝḏiinǝ, nǝ ŋwɔbaab ŋa ŋweṯe-ŋi ŋwuuŋwun. 16 Mǝḏiinǝ tǝ, nɔŋworo mɔrǝba@ oroŋgina, nǝ oleŋgi tok. Nǝ meleka ṯǝccici mǝḏiinǝ tɔmɔr-ri tuuŋwun: nǝ ole kwuuŋwun oro alf khumsu miiyyǝ miil kwɔbɽithɔna tittir oleŋgina, oroŋgina, nǝ oleŋgila tok. 17 E-ta nǝ meleka ṯǝccici heyṯaya wǝthi mǝḏiinǝ mindaŋ nɔŋw kaṯṯasi wir miiyyǝ arba@ wa arba@iin ḏɔraa@ ṯǝthi kwizigwunǝŋ, kaka-ṯǝ kitha ṯiṯǝccǝ-thi meleka. 18 Nǝ heyṯa ǝni wǝccinǝ yǝshib-yi, nǝ mǝḏiinǝ tǝ nɔŋw daɽimanni ḏahab-thi ṯir min-min, ǝṯi mǝḏiinǝ iijini-nǝ dar-dar kaka gizaaza. 19 Nǝ ṯɔgwagiza ṯǝthi yall ṯǝthi heyṯa wǝthi mǝḏiinǝ, ɔgɽanni ŋaamal-ŋi ŋir yall yisaaw yirna ter-ter. Nǝ ṯɔgwagiza ṯǝthi yall ṯir nimrǝ kwette, oro ṯǝthi yǝshib, nǝ ṯir nimrǝ kwuɽǝn oro yaaŋuuṯ yir ǝzrǝg, nǝ ṯir nimrǝ ṯoɽol oro @agiig wɔfiithɔ, nǝ ṯir nimrǝ kwaɽiŋan oro zumurruḏ. 20 Nǝ ṯir nimrǝ ṯɔthni oro @agiig, nǝ ṯir nimrǝ nyirlil oro @agiig wɔɔri, nǝ ṯir nimrǝ dɔvokwɔɽony oro zabarjaḏ, nǝ ṯir nimrǝ dɔvokwɔppa oro jaza@, nǝ ṯir nimrǝ kwunǝṯurri oro yaaguuṯ asfar, nǝ ṯir nimrǝ wrii oro @agiig wiglǝ, nǝ ṯir nimrǝ wrii-kwette oro fǝyruuz, nǝ ṯir nimrǝ wrii-kwuɽǝn oro jamashith. 21 Nǝ ŋwɔbaab ŋwir wrii-kwuɽǝn nǝroro ŋwir lu-u-lu-u lir wrii kwuɽǝn, nǝ ŋwɔbaab ŋweere-ŋweere daɽimanni lu-u-lu-ǝ-li leere-leere. Nǝ shaari kwǝthi mǝḏiinǝ oro ḏahab ṯir min-min, ṯiijinǝ-nǝ dar-dar kaka gizaaza.
22 Ŋwɔṯaŋw ninyeere ese heikala weere mac ki-mǝḏiinǝ-nǝ, kaka nɔrɔ-gwɔ Kweeleny heikal wuuŋwun, kwir Allah wǝthi Ŋɔma Ŋɔppa, nǝ Tirany tok. 23 Nǝ mǝḏiinǝ ere naŋni aaŋwɔna wala ǝwǝ ethi irṯacalɔ fɔɔri-gi mac, kaka nɔrɔ-gwɔ ŋinith ŋǝthi Allah ɔfɔri kwuuŋwun, nǝ lombo luuŋwun nɔŋworo Tirany. 24 Mindaŋ a lizi lǝthi ṯurmun tatap ele fɔɔri-gi kwuuŋwun, nǝ a limǝlik lǝthi ṯurmun tatap ǝri ǝvicǝ ŋunḏuŋw ŋɔrṯɔwa ŋeeŋen. 25 E-ta a ŋwɔbaab ŋwɔthi mǝḏiinǝ naani ŋwɔgiṯṯinǝ kaaŋwɔn-kaaŋwɔn; ǝreere lǝŋthǝnni ḏuṯ, kaka niti ninḏi-gwɔ kulu ethi naani kinanaŋw mac. 26 Ǝri ǝvicǝ mǝḏiinǝ ŋinithi-ŋwsi ṯiiɽǝ-thi-nǝ ṯǝthi ŋeeleny tatap. 27 Laakin ŋeere ŋir ŋiɽigin areere andi ki-mǝḏiinǝ-nǝ mac, wala kweere kwǝṯisi ǝrri ŋir ŋiɽigin, nǝ ŋir ŋǝluŋw tok, illi kila dak lɔlɔɔthɔna kiṯaab-na kǝthi ŋimiitha kǝthi Tirany.