Ta Ŋgaembaro Zutui ro
(Matayo 15:1-9)
1 Rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe se kikyibe ni Yerusalema yasi ana otoyikalate Yesu re. 2 Ànya ndreyite anjioko rukä taeri'bai ndaro ro kayi ŋgaonya dri undi be; anjioko ànya joyi drí ànyaro kote oso se Parusii katabe beṛo lidri ri oyene ronye.
3 (Tana Parusii, ndi Yudai cini be, kayi oso ta ŋgaemba ro se ànya kuru yibe ni zutui ànyaro rigyesi 'do voro, ànya nyayi ŋga ko e'be gialo ànya joyi drí ànyaro lutu! 4 Ondro ànya kegoyite ni vo ŋgalogyero yasi, ànya nyàyi ŋga ko, e'be gialo ànya wäṛina andivo ànyaro käti. Ànya kayi oso ota azaka amba se arabe ànya kuruyibe iyi vo, oso ta kofo, lakaza, deŋbele ndi kitapara ojoro kadoro 'do ronye vo.) 5 Ago Parusii ndi miemba'bai Ota robe ejiyi Yesu te ekye: “Taeri'bai miro soyi ko ta ŋgaembaro drí ojoro se zutui amaro kembabe vo, oko nyayi ŋga gwo drí undiro be etaya?” 6 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ta Yesaya ro orivoya ŋgye se nda käŋgube ta amiro ta! Ami orivoya miomba'bai, ndi oso se nda kegyibe ronye se ekye:
‘Lu atate ekye, lidri kwoi, kayi ma oro toto kala ànyaro si,
oko endaro ya ànyaro orivoya lozo ni mare si.
7 Mätu oye ànyaro märi kadona i'do,
tana ànya kayi ŋgaemba ota se lidri ko'babe ni si,
osoago ànya orivoya ota maro!’
8 “Mìna Ota Lu ro gwo tesi ago mìro gwo ŋgaemba lidri ro ayani.”
9 Ago Yesu ugu atate ekye: “Nyà Ota Lu ro ogana zo tauni amba si tana mìle ŋgaemba modo amiro ro eŋgane ayani. 10 Tana Musa atate ekye: ‘Miro täpi miro ndi endre miro be,’ ago, ‘nda se kabe täpi ndaro kode endre ndaro otrina beṛo ufune.’ 11 Oko nyà ŋgaemba mìkye ondro ka'do 'diaza orivoya ŋga aza be ozone täpi ndaro kode endre ndaro opaza, ka ata ekye: ‘Korebana yi’ (takacina anjioko, anya ni Lu ro), 12 alaga nda tezo täpi ndaro ndi endre ndaro be opavoya. 13 Ŋgaemba se nyàbe copena azii ri nonye ono ka ata Lu ro forona. Ago nyà ŋga amba azaka oso ono ronye oyena.”
Ŋgase Kabe Lidri O'ba Undiro
(Matayo 15:10-20)
14 'Dooko Yesu zi lowa te kpa to'di ndare ago atate ànyari ekye: “Nyeri ta maro, ami cini, ago mìni tana. 15 Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro. Oko ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro.” 17 Ondro nda ke'be lowa te ago kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ejiyi nda te ata ono tazevona edrene. 18 Yesu atate ànyari ekye: “Ami kpa tauniako oso azii ronye. Mìni ta ono tazevona koya? Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro, 19 tana ci ko ya ndaro ya oko cite kävuye ndaro ya ago 'dooko fote tesi ni lomvo yasi.” (Ta ono atana si, Yesu ekye ŋgaonya cini orivoya kado onyane.)
20 Ago nda ugu atate ekye: “Ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro. 21 Tana ni ya yasi, ni ya lidri ro yasi, tausu undiro ka efo se kani nda o'ba ŋga koziro oyene ŋgatopane, 'diufune, 22 ronyi oyene ago kode toko drisi, a'done yagäru be, ago kani 'di o'ba ŋga cini se undiro dritoto, 'diodo, a'do undiro, yaoko, taiti kowero, driuŋgyi ndi amaama be oyene. 23 Ŋgase cini undiro kwoi ka efo ni ya lidri ro yasi ago kani nda o'ba undiro.”
Taoma Toko aza ro
(Matayo 15:21-28)
24 'Dooko Yesu e'be vo ana te ago oyite wari se loto 'bakici Tura ro lomvo ana ya. Nda cite zo ya ago leko 'diaza alo ri unine ekye nda orivoya lau, oko nda ni kote yi da'done. 25 Toko aza, se ŋguti anyaro orivoya tori undiro be anya ya ana eri ta Yesu rote ago ikyite dori ndare ago 'dete pa ndaro ya. 26 Toko ana orivoya atrai ätite wari Foenesia roya Siria ya. Anya lo'barute Yesu ri demona isine tesi ni ŋguti anyaro yasi. 27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Dri mi'ba ämäri ŋgàga ecane käti, ko kado ŋgaonya ŋgàga ro urune ago ovone kokyei ri.”
28 Anya zatadrite ekye: “'Desi, kokyei se tara'biza zele nyayi ŋgase ŋgàga ke'bebe 'do kpa!”
29 Ago Yesu atate anyari ekye: “Tana tadrioza miro ono ta, nyoyi kovole 'bäru, ndi endaro nyusuna demona fote ni ŋgutiŋwa miro yasi!”
30 Anya oyite 'bäru ago usu ŋgwa te u'duvoya kitapara dri; demona fote tesi ni anya yasi.
Yesu Ede Tuṛu aza te
31 'Dooko Yesu e'be wari Tura rote ago oyite Sidona yasi le Fofo Galilaya roya, ugu oyite liti wari Dekapolisi ro yasi. 32 Lidri azaka eziyi mano aza te ndare mano na ana tuṛu yi ago ni ata ko, ago ànya lo'barute Yesu ri drí ndaro o'bane nda lomvo. 33 Ago Yesu ru nda te iṛe pere, lozo ni lowa resi, 'ba driŋgwa ndaro te bi mano ana roya, vo to te ago do ladra mano ana rote. 34 'Dooko Yesu ndrevote kuru vo'buyakuru ya, lawate äfu, ago atate mano ana ri ekye: “Efefata” se takacina ni ekye “nya'do uŋbo!”
35 Dori mano ana eritate, ladra ndaro onjirute, ago nda eto atate teinye rritiako. 36 'Dooko Yesu tadri lidri rote ko tana itine 'diaza alo ri; oko nda tadri ànyaro ca mbara ko tana itine, caoko ànya itiyi tana te ndra. 37 Ago vona se cini keriyi tana be laroyi tawi. Tana nda ye ŋga cini te kado! Ànya ekye: “Nda 'ba tuṛu te taerine ago ataako'ba kpa atane.”
Ṯa@liim tǝthi ǝthi wǝthi lugwurnǝ.
(Maṯṯa 15:1-9)
1 Mǝ Lifirriisiiyyiin ɔɽɔmaṯṯa dɔŋw mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a kwɔɔɽɔ Urshaliim-ŋgi, nǝr iila naanɔ-ŋgwɔ. 2 Mindaŋ nǝreese ṯalaamiiza ṯuuŋwun ṯokwo ṯiṯhna rii-ri ruruuŋwɔ riṯi rɔɔnarsi mac. ( 3 Kaka nǝṯi-gwɔ Lifirriisiiyyiin-ŋǝ Yahuuḏ-yi ere ethne mac, mǝreere iiyi rii-na reeŋen mac, kaka nǝṯir-gwɔ mithǝ ǝthiyǝ wǝthi lugwurnǝ lǝthi kerreny-ŋwɔ; 4 na mǝr aaɽa ki-suug-nǝ ǝṯireere ethne mac mindaŋ mǝr suuɽi rogɽo reeŋen rac kerreny. Nǝ ǝthi naani wɔthaathɔ wittǝzir wǝṯir mithǝ, ethi iyi nyiṯiraŋi-na, nǝ ŋwibriigǝ mindaŋ, nǝ looro lǝthi lisartɔ tok.) 5 Nǝ Lifirriisiiyyiin-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a uṯicǝlɔ nǝrǝccǝŋw, “Ṯaiaamiiz ṯɔɔŋwa ṯende ṯǝṯi rɔɔmi ǝthiyǝ wǝthi lugwurnǝ lǝri lǝthi kerreny-ŋwɔ, mindaŋ ǝṯiraami ethne liti lɔɔna rii mac?” 6 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Isha@ya kwaami andasiŋw ŋiɽaŋali ŋǝni ŋaalɔ, ŋaaŋa kila lǝṯi arri-ri ŋidiny, kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw-ŋiŋw,
‘Lizi kɔlɔ lǝṯi-nyii iiɽinǝ ruunyu-ri dɔmɔny,
laakin ǝṯi rɔgwor reeŋen rucci nyuŋwɔ-nǝ tuk;
7 lende lǝthi faayitha kweere ethi kwocce nyuŋwɔ-lɔ,
kaka nǝṯir-gwɔ ǝccǝ lizi @allima waamira wǝthi ŋizigwunǝŋ,
mindaŋ ǝṯiraami ruusi kaka wiinyi wiri!’
8 Ǝṯi dappi waamir-yila wǝthi Allah, nǝ ǝṯi mithǝ ǝthiyǝ tetter wǝthi lizigwunǝŋ.”
9 Nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lǝthi ṯǝrṯiibǝ ṯette ṯiccaaw ṯǝṯi-thi dirnatha waamira-lɔ wǝthi Allah, mindaŋ ǝṯi mithǝ ǝthiyǝ waalɔ ethi aŋraci! 10 Kaka naarɔ-gwɔ Muusǝ-ŋw, ‘Ǝṯiiɽi ṯarnyalɔ-ŋwɔsi-na laanyalǝ-gi’, nǝ ‘Kweere kwǝṯi ǝrmithǝthǝ ṯǝrnyin-ŋwɔsi lǝnyin-gi naana ŋiɽaŋal-ŋi ŋigii, ethiŋwɔ ai rerrem’; 11 laakin ŋaaŋa-tǝ naarɔŋw, ‘Mǝ kwizi kweere ǝccǝ ṯǝrnyin-ŋwɔ alla lǝnyin, kwomne-ŋgwɔ kwǝŋgi-ŋǝsi-gi mǝcci rac, laakin kwɔmoro kwǝthi gɔrbaan’ (ŋǝniŋw kwomoro kwǝthi Allah). 12 Ŋwɔṯaŋw ǝṯeere duŋgwǝci kwizi ŋgwa mac ethi ǝrrici ṯǝrnyin alla lǝnyin kwomne kweere ḏuṯ. 13 Nǝ ṯǝrṯiib-thi-ṯǝ kɔthɔ ṯǝthi ṯa@liim ṯaalɔ ṯǝtisi ilŋithini lithaathɔ, ǝṯi iiri ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah yǝnǝ. Na nǝr naani ŋittǝzir ŋirṯaŋw ŋǝṯisi ǝrri.”
Kwomne kwǝti ruuŋwuci kwizi ṯɔgwori.
(Maṯṯa 15:10-20)
14 Nɔŋw ɔrnɔṯi lizi etheele naanɔ-ŋgwɔ kwɔkwɔny, mindaŋ nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Niŋnacar-nyii-ṯi tatap, ǝsi elŋe tok ethaarɔŋw, 15 kwomne kwiti kweere mac kwǝthi parŋgala kwɔtǝthi ŋɔma ethi ruuŋwuci kwizi kweere ṯogwori mɔŋgwɔ ǝndinǝ. [ 16 Mɔŋwɔthi kweere yǝni yǝthi-yi neŋne ethiŋw nǝŋne.”] 17 Mɔŋw ɔrlacci lizi ŋwɔdoŋw, mɔŋw ǝnḏi kiininy, nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun uṯicǝlɔ mǝthǝl-gi ethisi uppucinǝ. 18 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiṯi ŋilŋithi-ŋǝsi ŋaaŋa tok mac-a? Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi mac ethaarɔŋw kwomne kwǝthi parŋgala kwǝṯi ɔɽi kwizigwunǝŋ-nǝ kwiti kwǝṯi ruuŋwi ŋunduŋw-nǝ mac, 19 kaka ǝṯɔŋgweere ǝnḏi ki-ṯɔgwor-na mac, laɔkin aṯɔŋw ɔɽi kaari-na, mindaŋ ǝṯɔŋw ruwǝthǝlɔ par-a?” (Ŋwɔṯaŋw nǝ ethne ǝni tatap wɔsɔɔɽɔ.) 20 Ṯaŋw nɔŋwandasi bɔɔcǝk, nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Ŋǝti ruuthǝ kwizi-nǝ, nǝroro ŋǝṯi ruuŋwuci ṯɔgwori ŋir kaka: 21 afkǝr wigii, ŋurṯǝthǝ, ḏimmii 22 ŋiijin, ḏaalim, ṯigiirɔ, ŋǝluŋw, @eeb, kee ŋiɽany, ṯɔŋwɔn, ṯippiiŋǝ rogɽo, ŋithiya kii, 23 kwomne-ŋgwɔ tatap nɔŋwɔni kwigii kwǝṯi ruuthǝ ininyŋgǝ-nǝ kwundǝr-ṯǝ kwǝṯi ruuŋwi kwizigwunǝŋi-nǝ.”
Ṯǝmminǝ ṯǝthi kwaaw kwir Kan@aaniiyya.
(Maṯṯa 15:21-28)
24 Nǝ Yǝcu diiɽǝ kinaŋw nɔŋweele kǝzir wǝthi Sɔɔr-ŋǝ Sayda-gi. Nɔŋw ǝnḏi ki-dɔɔnɔ, mindaŋ nɔŋweere naŋni kweere ethi elŋece ŋunduŋw ǝzir mac; laakin nɔŋweere ǝthi ŋɔma mac ethi luccuni. 25 Mǝ kwaaw kwette kwǝthi tɔɔrɔ tir tiirɔ tǝthi ṯigɽima-nǝ ṯigii, neŋne ŋiɽaŋali ŋǝni Yǝcu, nɔŋw iilanna fittak, nɔŋw iidǝthǝ ŋwɔɽelle-na ŋwuuŋwun. 26 Laakin kwaaw ŋgwa tǝ, nɔŋworo Yuunaaniiyya kwǝthi Fiiniigliyyǝ-ŋw kwǝthi Suuriiyya-ŋw. Nɔŋw tuurǝccǝlɔ tur ethi ǝllici tiira ṯigɽima ṯigii kithaay. 27 Nɔŋwɔccǝŋw, “Ethi kwelle ethne kerreny, ŋende ŋɔvthanna ethi dimmethe kwelle ethneya ethi kaṯṯici nyinyǝnu.” 28 Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Imba Kweeleny, nyinyǝn nyǝṯi-pǝ naani ṯerbeeza kuṯṯu ǝṯir ɔṯanni kwuuthunǝŋi kworo kwɔbiinḏǝthǝ-lɔ!” 29 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kaka mǝgwɔ andasi ŋiɽaŋali ŋɔ ṯǝ, nḏi kaniny nǝ ṯigɽim ṯigii ṯimǝ ruu kithaay ŋiira-na ŋɔɔŋa!” 30 Mɔŋw aaɽitha dɔɔnɔ, nɔŋw kaṯṯasi tiira ṯinḏiralɔ kwaŋgiraŋ-la, timǝ ruu ṯigɽimǝ-nǝ kithaay ṯigii.
Ṯisǝwǝ ṯǝthi kwɔr kwiriimǝ yǝninǝ, nɔŋworo kwiila tok.
31 Ŋwɔṯaŋw na Yǝcu ṯayya ǝzirlɔ wǝthi Sɔɔr-ŋwɔ, nɔŋw ṯamthɔ Sayda-ŋgi mindaŋ nɔŋw ɔppathi ki-bahar kwǝthi Jǝliil-ŋwɔ, kwuthǝmthi ǝzir-yinǝ wǝthi Ḏikabɔɔlɔs-ŋwɔ. 32 Nǝr mɔlca kwette kwiriimǝ yǝni-nǝ, nǝ nɔŋw rɔɔthanni kwiila tok; nǝr daadica-lɔ ethi kette rii naana. 33 Mɔŋw mɔlɔ mɔŋgi rucci lizi-nǝ kwokwo tǝ, nɔŋw anyjici nyaamin ki-yǝni-nǝ yuuŋwun, nɔŋw ɔnyaci ŋwony, mindaŋ nɔŋw mummuci ṯiŋla; 34 mɔŋw baaŋatha leereya-la tǝ, nɔŋw kaṯṯɔ wǝŋ nɔŋwɔccǝŋw, “Afthah,” ŋǝniŋw, “Kiṯṯinǝ!” 35 E-ta nǝ yǝni kiṯṯini, nǝ ṯiŋla kǝdinni tok tɔc, mindaŋ nɔŋw andisalɔ dar-dar. 36 Taŋw nɔŋw ellici lizi waamira ethiseere andaci kweere nac; laakin nellice-ŋwsi-vǝ kinne waamira tok, nǝrsi me kǝniny iirǝci rerrec. 37 Nǝr liŋɽi beṯṯen, nǝraairɔŋw, “Kwɔmǝ ǝrri ŋiɽaŋali tatap ŋir dap-dap; mindaŋ lirimǝ yǝninǝ limǝ neŋne tok, nǝ lanninna riŋla-lɔ limǝ andasi!”