Yesu Ede Mano Ciṛiciṛiro te
(Matayo 9:1-8Luka 5:17-26)
1 U'du fere vosi oko Yesu oyite kovole Kaperenauma ya, ago lazo larirute ekye nda orivoya 'bäru. 2 Ago lidri amba ikyite voaloya, ago vo ojo kote zo ya, ca käläsi kala. Yesu ka ugu taope ànyari oko 3 lidri su esate, ŋgyiyi mano aza ciṛiciṛiro te kayi nda ezi Yesu re. 4 Tana ta lowa rota, caoko, ànya niyi kote mano ana locine ndare. Ta'dota ànya ṛoyi drî kurusi zo rote gya vose Yesu koribe kigye ana ya. Ondro ànya koṛoyite uŋbo oko, ànya e'bayi mano ana te vuru, u'duu'duro para ndaro dri. 5 Ago ondro Yesu kondre taoma ànyaro te oko, nda atate mano se ciṛiciṛiro ana ri ekye: “Ŋgwa maro, e'be mite takozi miro ta.”
6 Miemba'bai azaka Ota ro se koriyibe lau kai usuyitate andivo ànyaro si ekye: 7 “Nda 'degwo atane inye etaya? Ono orivoya Lu o'da yi! Lu toto ni se kunibe 'di e'bene ta takozi rota owo!”
8 Dori Yesu ni tase ànya kusuyibe ana tana te, ndi nda atate ànyari ekye: “Mì'debe tausune oso 'do ronye ya amiro ya etaya? 9 Ta eŋwani ni rritiako atane mano ciṛiciṛiro ono ri, e'be mite takozi miro ta, kode atane ekye: ‘Miŋga kuru, miru para miro, ago nyaba ya?’ 10 Maka'dana ämiri anjioko Ŋgwa Lidri ro orivoya drikaca be 'bädri ya 'di e'bene takozii ta.” Ndi nda atate mano se ciṛiciṛiro ana ri ekye: 11 “Mata miri, miŋga kuru, miru para miro, ago nyoyi 'bäru!”
12 Mano ana ŋgate kuru, ŋgyi para ndaro te, ago abate dori tesi mile ànya cini ro yasi. Ànya cini laro tawi ago räṛuyi Lu te ekye: “Màndre ta aza kätina ko oso ono ronye alona.”
Yesu Zi Lewe te Osone Nda Vo
(Matayo 9:9-13Luka 5:27-32)
13 Yesu go kpate kovole Fofo Galilaya ro kala. Lowa ikyite ndare, ago nda eto ànya emba te. 14 Ondro nda ka ugu aba oko, nda ndre parata koto'ba aza te Lewe ŋgwa Alepayo ro, orivoya losioyevo ndaro ya. Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.” Lewe ŋgate kuru ago sote nda vo.
15 Ono vosi Yesu rite ŋgaonya onyane zo Lewe roya. Parata koto'bai amba ndi otapere'bai be soyite Yesu vo, ago amba ànyaro dro'berute nda be ndi taeri'bai ndaro be tara'biza lomvo. 16 Miemba'bai azaka Ota ro se ni Parusii, kondreyite Yesu ka ugu ŋgaonya otapere'bai ndi parata koto'bai be oko, ànya ejiyi taeri'bai ndaro te ekye: “Nda ka ŋgaonya lidri nonye ono be etaya?”
17 Yesu eri ta ànyaro te ago zatadrite ekye: “Ànya se jiŋgyiri ro le 'diede'ba ko, oko gialo ànya se adravoro ayani, mikyi kote lidri se taŋgye'bai ro uzine, oko otapere'bai ayani.”
Taeji ta Akpa rota
(Matayo 9:14-17Luka 5:33-39)
18 Tu alo aza si taeri'ba Yoane Bapatisi'ba ro ndi Parusii be kayite akpa. Lidri azaka ikyiyite Yesu re ago ejiyi nda te ekye: “Tana e'di taeri'bai Yoane Bapatisi'ba ro ndi taeri'bai Parusii robe kayi akpa, oko miro akpayi ko etaya?”
19 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìma amiro be ŋgwazii se Karama lagye ogyero ya akpanayi ndi ondro kodrogo drigba orivoya ànya yibe ya? Endaro ko inye. Ago oso kodrogo bedri gba orivoya ànya yibe ono ronye, ànya uninayi ko akpane. 20 Oko tu esana 'da ondro äru kodrogo teni ànya resi oko, ago 'dooko ànya akpanayi 'da.
21 “'Diaza lose boŋgo pelepele to'diro ko mi boŋgo uku se kelewabe roya, tana se to'diro 'do mociruna 'da ago owana boŋgo se ukuro 'do gwo ago mina lewana te ndra. 22 'Diaza so vino to'diro ko kuru kyini ro vino ro se ukuro 'do ya, tana vino oṛona kyini 'da, ago vino ndi riti kyini be enjiruna 'da. Beṛo vino to'di osone kuru kyiniro to'di vino roya.”
Taeji ta Sabata rota
(Matayo 12:1-8Luka 6:1-5)
23 Sabata aza si Yesu ugu abate ämvu inya ro yasi. Ondro taeri'bai ndaro kayi ugu aba tro nda be oko, ànya etoyi drî inya ro okyena te. 24 'Dooko Parusii atate Yesu ri ekye: “Mindre, taeri'bai miro kayi tase Ota le be ko oyene Sabata si ono oyena!”
25 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìzi tase Dawidi koyebe tu ana si se nda lebe ŋga aza onyane ana ṛo ko ya? Nda ndi tro lidri ndaro be orivoya täbiri ro. 26 Ta'dota nda cite zo Lu roya ago nya ambata se ozobe Lu ri ana te. Ta'do a'dote tu Abiatara Kohani Fopara rosi. Se ota amaro voro toto ni kohanii ri ambata ono onyane; oko Dawidi nyate ago ozo kpate lidri ndaro ri.”
27 Ago Yesu atate ànyari ekye: “A'ba Sabata te ta lidri rota; a'ba lidri ko ta Sabata rota. 28 Ta'dota Ŋgwa lidri ro kpani Opi Sabata ro.”
Yǝcu mǝŋgwǝ sɔwi kwǝǝrǝ kwir kibǝrkǝn.
(Maṯṯa 9:1-8Luuga 5:17-26)
1 Mǝ ŋwaamin ŋwokwo ere nɔŋwaaɽitha Kafranaahuum kwokwony, nǝ ŋiɽaŋal niŋnini ŋǝniŋw ŋgwana dɔɔnɔ. 2 Nǝr iirǝ dɔŋw littǝzir, mindaŋ nǝ ǝzir ere naani weere mac, lahaḏḏɔ ǝgwur kworo cuk-cuk; mindaŋ nɔŋwsǝccǝ bǝshirǝ ŋiɽanali ŋisaaw. 3 Nǝ lɔr kwaɽiŋan ɔppatha lǝppathɔ kwɔɔrɔ kwir kiborkon kwǝvicǝr Yǝcu-ŋw. 4 Mindaŋ mǝreere ǝthi ŋɔma mac ethi dɔŋgwatha keṯṯok, kaka nattathi-gwɔ lizi rɔgwɔṯ-rɔgwɔṯ, nǝr ulluthǝ kiɽibaŋi-na kǝzir wiisasa Yǝcu-ŋwlɔ; mindaŋ mǝr ullu ṯuu ṯǝ, nǝr ɔɽasa kiborkoni ŋwɔmbany-ŋi ŋwinḏirɔ-ŋgwɔ-la. 5 Mǝsi Yǝcu iisacci ṯǝmminǝ ṯeeŋen, nɔŋwɔccǝ kiborkoni-ŋwɔ, “Tɔr tiinyi, ŋikiya ŋɔɔŋa ŋimǝ-ŋǝ fivrinnici kithaay.” 6 Nǝr naani lokwo kinaŋw deŋgen-na lir mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a kwɔnaanalɔ kinaŋw lurtutunǝnǝ ki-rɔgwor-na nǝraarɔŋw, 7 “Kwɔr-ŋgwɔ kwotho manɔ kwandindisaŋw? Kwǝni-mi kwɔllɔthɔ! Ǝyǝ kwɔrɔ kwǝthi ŋɔma ethi fivri ŋikiyaŋi illi Allah ṯɔɽɔk?” 8 Nǝsi Yǝcu liŋthatha ŋiɽanali-na bir ṯigɽim-thi ṯuuŋwun urtutunǝr-gwɔ-nǝ, mindaŋ nɔŋwsi ɔccǝŋw, “A lotho manɔ lurtutunǝnǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ? 9 Ŋindǝr ŋǝndu ŋir heyyin, ethǝccǝ kibɔrkoni-ŋw, ‘Ŋikiya ŋɔɔŋa ŋimǝ-ŋǝ fivrinnicii, allǝ ethǝccǝŋw’. Diiɽu, a dimmi ŋwɔmbanyɔ ŋwɔɔŋa ǝŋeele? 10 Laakin ilŋithirsi ethaarɔŋw Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ tǝthi-ṯǝ ŋɔma-ŋw kwurǝyu-lu ethi-ŋi fivri ŋikiyaŋi.” Nɔŋwɔccǝ kiborkoni-ŋw, 11 “Nyii kwǝccǝŋǝ-mǝ ŋwɔ, diiɽu, a dimmi ŋwɔmbanyɔ ŋwɔɔŋa ǝŋeele dɔɔnɔ daŋgalɔ.” 12 Mɔŋw diiɽi, nɔŋw dimmǝnni ŋwɔmbanyɔ tɔc nɔŋw-li ruunǝ kila tatap; mindaŋ nǝr liŋɽalɔ buruc ndendeṯ nǝŋ nii Allah-na, nǝŋaarɔŋw, “Ŋende ŋimǝ-nyji inḏa ŋeere ŋɔŋɔŋw laamin leere ḏuṯ!”
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔrnɔti Laawi-ŋwɔ.
(Maṯṯa 9:9-13Luuga 5:27-32)
13 Nɔŋw ruu kwokwony nɔŋweele bahara kǝni. Nǝgwɔ ŋwɔdɔŋw lulbǝthǝ naanɔ-ŋgwɔ, nɔŋwsi ǝccǝ @allima. 14 Mindaŋ nɔŋw ṯamthɔ nɔŋweese Laawiya lette lǝni Maṯṯa lir tɔr tǝthi Halfa kwɔnaanɔ kǝzir wǝṯir-gwɔ ǝllilla ṯɔlba, nɔŋwɔccǝŋw, “Kwaathithǝ-nyii.” Nɔŋw diiɽi tɔc nɔŋw kwaathiṯha.
15 Nǝroro tɔŋw, mɔ Yǝcu naanalɔ kǝzir wǝṯhi ethne ki-dɔɔnɔ kwǝthi Laawi lizi-li lǝṯi ǝllilla ṯɔlba, nɔr nǝǝnalɔ ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun tɔk; kaka a kwaathathir-gwɔ luuru. 16 Nǝ mǝ mɔ@allimiin kwokwo kwǝthi Sherii@a, kwir Lifirriisiiyyiin ese kwithnar lizi-li lǝṯi allilla ṯɔlba, nǝ lizi-li ligii rɔgwori tok, nǝrǝccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun-ŋwɔ, “Kwotho manɔ kwǝṯir-li ethne kila lǝṯi ǝllilla ṯɔlba nǝ ligii rɔgwori tok?” 17 Mǝsi Yǝcu neŋne ŋɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Lisaaw liti lǝṯi naŋni hakiimǝ mac, nǝ luumǝ oro lǝṯi naŋni. Nyiiti kwinḏi ethisi ɔrnɔṯi lirllalɔ mac, laakin nǝnyiila ethisi ɔrnɔṯi ligii rɔgwori.”
Tɔṯalɔ ṯǝthi arminḏaan.
(Maṯṯa 9:14-17Luuga 5:33-39)
18 Kerreny ǝṯi talaamiiz ṯǝthi Yuhanna-ŋǝ Lifiniisiiyyiin-li mithǝ armindaani; mindaŋ nǝ lizi ele naanɔ-gwɔ Yǝcu nǝrǝccǝŋw, “Ṯalaamiiz ṯǝthi Yuhanna-ŋǝ Lifirriisiiyyiin-li ṯotho ṯǝṯi mithǝ armindaani, laakin ṯɔɔŋwa tǝ ǝṯireere mithǝ mac?” 19 Nǝsi Yǝcu accǝŋw, “Liirin lǝthi ṯaaga lǝṯi mǝnyja mithɔ armindaani mǝsi kwɔr kwaagithɔ naanasi-a? Bǝri-mǝ; mǝsi tǝ kwǝr ŋgwa kwaagithɔ naanasi kinnǝ, ǝtireere ǝthi ŋɔma mac ethi mithǝ armindaani. 20 Laakin ŋwaamin ŋwa ŋwinḏi ethiila rac, ŋwɔr-ŋi dimmǝthǝ ŋunduŋwsi kwɔorɔ kwaagithɔ, e-ta armǝ mithǝ armindaani ki-laamin-la ṯǝ kila. 21 Ǝṯi kwizi ere kaṯṯɔ livaatha liyaŋ kwɔɔvana naana kwɔɔɽɔn mac; mɔŋwsi ǝrri ŋɔ ṯǝ, a livaaṯha liyaŋ kii kwɔɔvana kwɔɔɔɽɔn, mindaŋ mǝ kǝmmǝ iirǝthisi. 22 Nǝ ǝṯireere balsi kiɽicaŋi kiyaŋ ki-lulgwuŋw-nǝ lɔɔɽɔn mac; mǝrsi ǝrri ŋɔ tǝ, a kiɽica kiyar uvi lulgwuŋwɔ, mindaŋ a lulgwuŋw kee, e-ta a kiɽica-ŋǝ lulgwuŋw-li kiirannalɔ. Ŋwɔṯaŋw ǝṯir balsi kiɽicaŋi kiyaŋ ki-lulgwuŋ-nǝ liyaŋ.”
Ṯɔṯalɔ ṯǝthi Sǝbiṯ.
(Maṯṯa 12:1-8Luuga 6:1-5)
23 Laamin lette lǝthi Sǝbiṯ nǝ Yǝcu ele nɔŋw ruu rɔrɔny-ri-na; na ninḏir ṯǝŋw nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun kilaŋtaŋ gemehya. 24 Nǝ Lifirriisiiyyiin ǝccŋw, “Iisa-ṯi, ŋotho ŋǝrrǝrsi ŋɔrtɔŋw, ŋiti ŋɔvthanna mac ethisi ǝrri ki-laamin-la lǝni Sǝbiṯ?” 25 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiti ŋɔrtɔ-ŋǝsi laamin leere mac ŋa ŋǝrrǝsi Ḏaawḏǝ, kinaŋw nǝrrinǝŋgwu-nǝ dar yaaŋwɔ-yi lizi-li kila linaanir-li, 26 kwǝnḏi aŋgwɔrɔ ki-dɔɔnɔ kwǝthi Allah, ki-ŋwaamin ŋwir-ŋi Abiyaathaar Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana, mindaŋ nɔŋw yee rǝghiivǝ rirllinǝlɔ ter, riti rǝṯisi kwizi kweere yee mac illi kahana ṯɔɽɔk, mindaŋ nɔŋwsi inḏǝthǝ kila lirɔɔmɔthir-li tok?” 27 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Sǝbiṯ kwɔgittinǝ-pǝ kwǝni kwizigwunǝŋ; nǝ kwizigwunǝŋ ere oro kwǝthi Sǝbiṯ mac. 28 Ŋwɔṯaŋw nǝ Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ oro Kweeleny kwǝthi Sǝbiṯ tok.”