Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Luka 23:1-5Yoane 18:28-38)
1 Kyenoŋboci kyenonosi oko kohanii 'desi dro'beruyite ndriro 'di'desii be miemba'bai Ota robe, ndi Taäyi'bai cini be, ago rayi ta ànyaro te Yesu lomvo. Ànya embeyi Yesu te nyori si, uguyi nda te ago ozoyi nda te Pilato ri. 2 Pilato eji nda te ekye: “Inye'do mini 'Bädri'ba Yudai ro owo ya?” Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.”
3 Kohanii 'desi kicuyi nda te ta amba si, 4 ago Pilato eji nda te kpa to'dina ekye: “Mizatadri ko etaya? Nyeri ŋgakicu ànyaro!”
5 Caoko Yesu gazo ta atane, ago Pilato larote.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-26Luka 23:13-25Yoane 18:39–19:16)
6 Karama cini Lävu Odra ro rosi Pilato ratate kamba'ba alo aza onjine oso lidri kabe taeji tana ro ronye. 7 Tu gi ana si mano aza äzite Baraba orivoya kamba ya alo aza lidri se kufu 'di be ogbo si ana ro. 8 Ondro lowa kotokalate ago ketoyi kala Pilato ro ejina te ta yauni ro se abe ṛo oyena ta oko, 9 nda eji ànya te ekye: “Inye'do mìle märi 'Bädri'ba Yudai ro onjine ämiri ya?” 10 Nda ni ṛote kado anjioko kohanii 'desi ozoyi Yesu te ndäri tana ànya orivoya yaoko be. 11 Oko kohanii 'desi soyi ya lowa rote taejine Pilato ri Baraba onjine ayani dritairo ànyari. 12 Pilato atate kpa to'dina lowa ri ekye: “'Dooko, mìle märi e'di oyene nda se mìzibe 'Bädri'ba Yudai ro ono riya?”
13 Ànya treyite ekye: “Nyoto nda!”
14 Pilato ejitate ekye: “Oko tase kozi nda koyebe e'di ya?” Ànya go trete ndra kporo amba si ekye: “Nyoto nda!”
15 Pilato le ta ndaro ri lowa usine, ndi nda onji Baraba te ànyari. 'Dooko nda 'bi Yesu te ago ozo nda te otone.
Kyila'bai Guyi Yesu te
(Matayo 27:27-31Yoane 19:2-3)
16 Kyila'bai uguyi Yesu te goko zo'desi miri ro wari'ba roya ago ziyi gboko cini te voaloya. 17 Ànya soyi boŋgo runduṛuro lärimiro te Yesu lomvo ago 'diyi tagyia kukyi rote ni gwoṛi ce kukyi be ro yasi, ago soyite nda dri. 18 'Dooko ànya etoyi mede oga te ndäri ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” 19 Ànya 'biyi nda te drî ya dofo si, voyi to te nda lomvo, soyi kaya ànyaro te, ago ändiyite vuru ndäri. 20 Ondro ànya kondeyi nda ugu te oko, ànya triyi boŋgo lärimiro runduṛuro te ago goyi soyi boŋgo modo ndaro rote nda lomvo. 'Dooko ànya lofoyi nda te tesi nda otone.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Luka 23:26-43Yoane 19:17-27)
21 Ànya 'beyidrite mano aza se äzibe Simona ni Kurene yasi täpi Alegezanda ndi Rufusa be ro ana be liti ya. Nda ka eziikyi 'bakici ya ni 'bädri yasi, ago kyila'bai gbiriyi nda te taka Yesu ro uŋgyine. 22 Ànya uguyi Yesu te vose äzibe Gologota ana ya, se takacina anjioko vo kowa drî ro. 23 Ànya ojoyite vino se dro'bedro'bero koto'boŋwà tägyi ŋgutruro si ana ozone ndäri, oko Yesu leko umvune. 24 'Dooko ànya otoyi nda te ago lonyiyi boŋgo ndaro te ànyavoya, voyi vodo te uniza kode boŋgo eŋwani a'dona a'di ri. 25 Ànya otoyi nda te kyenoŋbo saa nina kitu rosi. 26 Taegyi se nda kicuro ana egyite ekye: “'Bädri'ba Yudai ro.” 27 Ànya otoyi ŋgatopa'bai ritu kpate tro Yesu be, alona drígwo ndaro yasi ago azana gaṛi ndaro yasi.
29 Lidri se kayibe lävu nasi kai ŋgyiṛiyi drî ànyaro te ago 'dayi Yesu te ekye: “Aha! Mise milebe Yekalu perene riya vuru ago ogo obene to'di u'du nätu si ono! 30 Mipa andivo miro! Nyefo vuru ni taka drisi!”
31 Kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe guyi Yesu kpate oso inye, ugu ata be azi ri ekye: “Nda pa azii te, oko nda ni kote andivo ndaro opane! 32 Mì'ba Mesiya, 'Bädri'ba Yisaraele ro kefo vuru yau ni taka drisi màndre robe, 'dooko màmana ta ndi nda ya!” Ago 'dise ritu otobe Yesu be ana 'dayi nda kpate.
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Luka 23:44-49Yoane 19:28-30)
33 Ago te kitudiri oko ŋgätini tako 'bädri cini te, ago rite inye cu saa nätu. 34 Saa njidriesu si oko Yesu trete otre amba si ekye: “Eloi, Eloi, lama sabaketani?” Se takacina ni ekye: “Lu maro, Lu maro, nye'be ma te etaya?”
35 Rukä lidri ro se kedrebe loto lau ana keriyi otre ndaro te oko atayite ekye: “Nyèri, nda ka Eliya uzi!” 36 Alo ànyaro mute lifo be, sote vino äträ ro ya sote drî dofo roya. 'Dooko eŋgate kuru kala Yesu roya ago atate ekye: “Dri, mì'de màndre te, kode Eliya ikyina 'da nda lofone vuru ni taka drisi!”
37 Yesu trete otre amba si ndi drate.
38 Boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu ni kurusi le vuru. 39 Dri'ba kyila'bai ro se kedrebe mile taka roya ana kondre Yesu drate oko, nda atate ekye: “Endaro mano ono orivoya Ŋgwa Lu ro!”
40 Rukä 'ditoko ro orivoya lau, vo ondrevoya ni lozo si; Maria Magadalene, Maria endre agoanji Yakoba ndi Yosepa be ro, ndi Salome be orivoya ànya lako. 41 Ànya soyite Yesu vo 'dooko nda orivoya Galilaya ya, ago payi nda te. 'Ditoko amba se kikyiyibe nda be ni Yerusalema yasi kpa orivoya lau.
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Luka 23:50-56Yoane 19:38-42)
42 Ago te tandrolero se ni tu ruede ro anjioko u'du käti ni Sabata ri, 43 Yosepa ni Arimatayo yasi orivoya 'di orooro Taäyi'bai ro; se ka ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kwotena, oyite turiako si Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. 44 Pilato larote amba ondro nda keritate ekye Yesu dra ṛote nja owo. Nda zi dri'ba kyila'bai rote ago eji nda te kode Yesu drate ṛo kyeno. 45 Ondro nda keritate ni dri'ba resi oko, Pilato atate Yosepa ri ekye nda kuŋgyi avo teri. 46 Yosepa gye boŋgo rendelero te, lofo avo te vuru, vute boŋgo si, ago 'bate 'bu se nda kogabe kuni ṛatararo ya ana ya. 'Dooko nda reṛi kuni 'desi te kala'budri roya. 47 Maria Magadalene ndi Maria endre Yosepa robe ndreyi vose ase avo Yesu robe kigye ana te.
Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi Biilaaṯɔs.
(Maṯṯa 27:1-2, Maṯṯa 11-14Luuga 23:1-5Yuhanna 18:28-38)
1 Mǝ ŋɔrpana oro tuttuk, nǝ mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a nǝ lijǝwuṯ lǝthi mahkama tatap, mɔmri ŋiɽaŋali-la nǝr kǝkki Yǝcu-ŋw, nǝr mɔloce Biillaaṯɔs-ŋwɔ nǝr inḏǝthǝ. 2 Nǝ Biiiaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwɔeeǝŋw, “A kwir mǝlik kwǝthi Yahuuḏǝ?” Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋindǝr-ṯǝ ŋa ŋandisa-ŋǝsi.” 3 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana allasi ŋiɽaŋali naana ŋittǝzir domony. 4 Nǝ Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ kwokwony nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋiti ŋǝthiŋǝsi ŋeere mac ŋǝthi-ŋi aŋni-a? Iisas-ṯi ŋɔ ŋittǝzir ŋallisar-ŋǝsi naana.” 5 Laakin nǝ Yǝcu ere ɔvi kworo ḏuṯ, mindaŋ nǝ Biilaaṯɔs liŋɽalɔ buruc.
Yǝcu mǝr-gwɔ ǝccǝ haakima ŋiɽany-ŋi.
(Maṯṯa 27:15-26Luuga 23:13-25Yuhanna 18:39—19:16)
6 Nǝ kaka nǝthi-gwɔ Biilaaṯɔs ǝthiyǝ wǝṯɔŋw-yi kǝdici ŋunduŋwsi musjuunǝ kwette kwǝṯir naŋni ŋundu-ŋǝ ethisi kǝdici. 7 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila, nǝ kwɔr naani kwette kwǝni Baaraabaas kwir musjuun ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ḏimmi ṯigittaŋw ki-lɔdɔŋw-na lǝthi ŋǝryǝ. 8 Nǝ dɔŋw ele naanɔ-gwɔ Biiiaaṯɔs, nǝr uṯicǝlɔ ethisi ǝrrici ŋirga ŋǝṯɔŋwsi ǝrrici. 9 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa linaŋna-nyii ethi kǝdici ŋaaŋwɔsi mǝlik-gǝ kwǝthi Yahuuḏǝ?” 10 Kaka nilŋica-ŋgwɔ rac ethaarɔŋw kwinḏǝthǝ rɔ-asa rǝthi kahana Yǝcu-ŋwɔ ŋǝsuuḏ-ŋi domony. 11 Laakin nǝ rɔ-asa rǝthi kahana ɔkkwasi dɔŋw ethi uṯici Biilaaṯɔs-ŋwɔlɔ ethisi kǝdici Baaraabaas-ŋwɔ ki-lɔɔbi lǝthi Yǝcu. 12 Nǝsi Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ kwokwony nɔŋwsǝccǝŋw, “E-ta nyǝccǝ-tha ŋgwa kwǝccǝ-ŋǝ mǝlik kwǝthi Yahuuḏ?” 13 Nǝr ǝŋnici limthithǝ kwɔɔla nduum ŋɔmmaŋi nǝrǝccǝŋw, “Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ” 14 Nǝsi Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Arpa, aathaɔ kwɔmǝŋwɔ ǝrri kwigii-na ṯiga-ṯiga?” Laakin nǝrmǝ kǝniny mithithi kwɔɔla rerrec, nǝraarɔŋw, “Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ” 15 Nǝ Biilaaṯɔs kaka naŋna--ŋgwɔ ethǝmi dɔŋw-na, nɔŋwsi kǝdici Baaraabaas-ŋwɔ, ŋwɔṯaŋw mɔŋw ippi Yǝcu-ŋw, nɔŋwsi inḏǝthǝ eṯhi ṯiŋrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ.
Jǝsh mǝr-gwɔ ǝwɽi Yǝcu-ŋwɔ yǝy-lɔ.
(Maṯṯa 27:27-31Yuhanna 19:2-3)
16 Nǝ jǝsh mɔlo Yǝcu-ŋwɔ nǝr-gi ǝnḏi ki-lɔz-na lǝthi siraaya kwǝthi haakim. Nǝr ɔrnɔṯa jesha dɔŋw tatap. 17 Nǝr ɔɽaci iibaaya wɔɔri wǝthi ŋeeleny, nǝr ɔɽacci taŋgiŋi tok tǝthi yuugwi kinda. 18 Nǝr aari ibṯǝdi ethi aaganni nǝrǝccǝŋw, “Aŋgwa-fǝtǝ kwir mǝlik kwǝthi Yuhuuḏǝ?” 19 Nǝr ippi ŋunduŋw kindala lɔvɔɔrɔ-li, nǝr ɔnyatha naana, nǝr iidǝccǝlɔ ŋwɔrgwɔ-ŋi kwɔgwɔccar-lɔ ŋidiny. 20 Mǝr ǝrrǝlɔ-ŋw-tǝ, nǝr allatha iibaaya naana nǝr ɔɽacci yirethi yuuŋwun, mindaŋ nǝr mɔlo ethi-gi ele ethi ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ.
Yǝcu mǝr-gwɔ ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
(Maṯṯa 27:32-44Luuga 23:26-43Yuhanna 19:17-27)
21 Nǝ kwette kwǝni Sim@aan kwǝthi Gayrwaan-ŋwɔ kwir ṯǝrnyin ṯǝthi Iskǝnḏǝr-ŋǝ Rɔɔfɔs-gi ṯaaŋa wuthǝri, nǝr iili ŋɔmaŋi-na ethi dimmi ŋwuuɽi ŋwɔthi Yǝcu. 22 Nǝr mɔltha nǝr-gi iila kǝzir wǝni Juljɔtha (wǝni ǝzir wǝthi kɔrkɔny). 23 Nǝr ṯǝcci ethi inḏǝthǝ kiɽicaŋi kilagthina mɔrr-gi, nɔŋw derne. 24 Nǝr ṯigrǝthǝ ŋunduŋw ki-ŋwuuɽi-lǝ, nǝr kanni yirethi yuuŋwun gwɔrǝ@-gi etheese kindǝr kǝndu kinḏi kwizi ethaavi. 25 Mǝ saa@ oro kwunǝṯurri kwǝthi ŋɔrpanaŋw, nǝr ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-la ŋwɔɽɔmɔthalɔ 26 Nǝ yafṯa naani yɔlɔɔthɔna ŋiɽaŋali ŋǝccǝr-ŋi haakima, ŋǝniŋw, “Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ.” 27 Nǝr ṯigrǝthǝ lɔr-li ndǝn lir lurṯǝthǝ ŋundu-ŋǝli ki-ŋwuuɽi-lǝ, kwette ki-thii ṯǝthi mɔni, nǝ kwɔthaathɔ ki-thii ṯǝthi ŋǝgwur. [ 28 Mindaŋ nǝr ṯimmǝyini ŋɔlɔɔthɔna Kiṯaab-na Kirllinǝlɔ ter ŋaarɔŋw, “Kwɔɽɔmasar dɔŋw lizi-li kila ligii.”] 29 Nǝ lizi kila lǝṯi ṯamthɔṯa-lɔ irdidǝcci ŋwɔɽa-na kathri ǝtir ollo tok, nǝrǝccǝŋw, “Kwaac! A kwaari-paŋw nyii kwigii Heikala mindaŋ nyacci ki-ŋwaamin-la ṯoɽol; nyii rattasi, 30 kilǝthǝ-mbǝ rogɽo rɔɔŋwa a dappitha-lɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ!” 31 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana tok ǝrrǝlɔŋw, ŋundu-ŋǝ mɔ@alllmiin-gi kwǝthi Sherii@a, nǝraarɔŋw, “Kwǝṯi-pǝ kilǝthi lizi lithaathɔ, laakin-tǝ ŋweere ǝthi ŋɔma ethi kilǝthi rogɽo ruuŋwun mac-a! 32 Ethi-mbe Kwɔrɔstɔ kwir Mǝlik kwǝthi Israa-iil dappitha-lɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ kire-kirem-ŋgwɔ, mindaŋ minyeese tǝ nyimǝ ǝmmini.”
Ŋiɽany ŋǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 27:45-56Luuga 23:44-49Yuhanna 19:28-30)
33 Mǝ saa@ oro wrii-kwuɽǝn kwǝthi kaaŋwɔn-naŋw, nǝ kirim aaɽathi ǝzir naana tatap mindaŋ nǝ saa@ oro ṯoɽol kwǝthi kirakalɔŋw. 34 Nǝ mǝ saa@ oro ṯoɽol kwǝthi kirakalɔ-ŋw-tǝ, nǝ Yǝcu ɔvɔna ŋɔmmaŋi nɔŋwaarɔŋw, “Illahi, Illahi, lamaa shabagṯani?” ŋǝmŋw, “Allah wiinyi, Allah wiinyi, a kwotho kwɔmǝ-nyii ṯayyalɔ?” 35 Nǝ kila lokwo lirlɔ kinaŋw mǝr neŋne nǝraarɔŋw, “Iisar-ṯi nɔrnɔṯɔ-ŋgwɔ Iliiyyǝ-ŋw.” 36 Nɔŋw avri kwette nɔŋw ɔɽasa isfinyja ŋaaw-na ŋir khall, nɔŋw ǝnyŋi ki-lɔvɔɔrɔ lir nda nɔŋwsi ṯiŋacci Yǝcu-ŋwɔ ethisii, nɔŋwaarɔŋw, “Ǝriṯi akkɔ kisǝn, etheese Iliiyyǝ kwaani iila ethi dappisalɔ-a?” 37 Nǝ Yǝcu ɔvɔna ŋɔmmaŋi mindaŋ nɔŋw fuuri ṯigɽimǝ. 38 Nǝ siṯaar kwǝthi Heikal diraŋni-na kwuɽǝn, kindala tuk mindaŋ nɔŋw ɔppathi kuṯṯǝlɔ cuk-cuk. 39 Nǝ gaa-iḏ kǝthi haras naani kinaŋw kirlaca ŋwuuɽi-lu, mɔŋweese Yǝcu-ŋwɔ kwɔmǝ fuuri ṯigɽimǝ, nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwiri-mi Tɔr tǝthi Allah rerrem!”
40 Nǝ laaw naani lokwo kinaŋw lirlɔ kinǝŋgwu tuk liccaca, nǝ Mǝryǝm kwǝthi Mǝjḏaliiyya-ŋw naani deŋgen-na, nǝ Mǝryǝm kwir lǝnyin kwǝthi Ya@guub-ŋǝ kwokwɔɽony, nǝ Yuusi-ŋǝ saalɔɔma-gi, 41 likwaathathɔ ŋunduŋw kinaŋw a-naanɔ-ŋgwɔ Jǝliil, ǝṯir-gwɔ mǝccici; nǝ laaw tok luuru lithaathɔ lithaaŋir-li tuk Urshaliim.
Ṯaanithisa ṯǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 27:57-61Luuga 23:50-56Yuhanna 19:38-42)
42 Mǝ kirakalɔ oro, nǝ kaka nɔrɔ-gwɔ laamin lǝthi ogwom-lɔ liŋnaca Sǝbithǝ keereny, 43 nǝ Yuusuf kwǝthi Raama-ŋwɔ kwir kwujǝwuṯ kwǝthi mǝjlǝs kwǝṯir iiɽi-nǝ, nɔŋworo tok kwǝṯi ǝkkici Ŋeelenyi ŋǝthi Allah kizǝn, nɔŋw ferlle ṯɔgwori; nɔŋweele naanɔ-gwɔ Biilaaṯɔs, nɔŋw uṯicǝlɔ aŋna-yi wǝthi Yǝcu. 44 Nǝ Biilaaṯɔs liŋɽi mɔŋgwɔ neŋne ethaarɔŋw Yǝcu kwɔmǝ ai. Nɔŋw ɔrnɔṯi gaa-iḏa kǝthi haras, nɔŋw uṯcǝlɔ ethelŋe kwǝni kwayɔ lǝlu-ttuk-gǝ? 45 Mɔŋw neŋne naanɔ-gwɔ gaa-iḏ kǝthi haras ethaarɔŋw Yǝcu kwɔmǝ ai, nɔŋw ǝmminici Yuusuf-ŋwɔ ethi dimmǝ aŋna. 46 Nɔŋw liṯṯa kǝfǝnǝ, mindaŋ nɔŋw dapisa aŋna-lɔ, nɔŋw ippǝsi kǝfǝnǝ naana, mindaŋ nɔŋw aanitha ki-thimaamɔ-na ṯippithir ki-liiɽi-na. Nɔŋw ṯǝrṯiɽǝ kiɽibinǝ nɔŋw aaɽasi ṯimaamɔwa kworo. 47 Nǝ Mǝryǝm kwǝthi Mǝjḏaliiyyǝ-ŋw ŋundu-ŋǝ Mǝryǝm-gi kwir lǝnyin kwǝthi Yuusi-ŋǝ ese ǝzir waanathir-gwɔ Yǝcu-ŋwɔ.