Yesu Ede Mano Ciṛiciṛiro te
(Marako 2:1-12Luka 5:17-26)
1 Yesu cite toŋbo ya ago zate kovole fofo tasi 'ba'desi modo ndaro roya. 2 Ago lidri azaka eziyi mano ciṛiciṛiro aza te ndare, u'duvoya kitapara dri. Ondro Yesu kondre taoma ànyaro te oko, atate mano ciṛiciṛiro ri ekye: “Nyuturi ko, ŋgwa maro! E'be mite takozi miro ta.”
3 'Dooko miemba'bai azaka Ota ro atayite iyivoya ekye: “Mano ono ka Lu o'da!”
4 Yesu ni tase ànya kayibe ugu usuna ana te, ago nda atate ekye: “Nyà ugu tavousu koziro nonye etaya? 5 Ta eŋwani ni rritiako atane ya? Atane ekye: ‘E'be mite takozi miro ta,’ kode atane ekye: ‘Miŋga kuru ago nyaba.’ 6 Maka'dana ämiri, anjioko Ŋgwa Lidri ro orivoya drikaca be 'bädri ya 'di e'bene takozii ta.” Ta'dota nda atate mano se ciṛiciṛiro ana ri ekye: “Miŋga kuru, miru kitapara miro, ago nyoyi 'bäru!”
7 Mano ana ŋgate kuru ago oyite 'bäru. 8 Ondro lidri kondrete oko, ànya a'doyite turiro, ago räṛuyi Lu te ta drikaca nonye ono ozo rota lidri ri.
Yesu Zi Matayo te Osone Nda Vo
(Marako 2:13-17Luka 5:27-32)
9 Yesu e'be vo ana te, ago nda kate ugu lävu oko, nda ndre parata koto'ba aza te, äzite Matayo, rite losioyevo ndaro ya, ago Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.” Matayo ŋgate kuru ago sote nda vo.
10 Ondro Yesu kate ŋgaonya zo Matayo roya oko, parata koto'bai amba ndi otapere'bai be ikyiyite dro'berute Yesu ndi taeri'bai ndaro yibe tara'biza lomvo. 11 Rukä Parusii ro ndreyi tase ono te ago ejiyi taeri'bai ndaro te ekye: “Miemba'ba amiro ka ŋgaonya lidri nonye ono be etaya?”
12 Ondro Yesu keri ta ono te oko atate ekye: “Ànya se jiŋgyiri ro le 'diede'ba ko, oko gialo ànya se adravo ro ayani. 13 Nyòyi ago nyùsu takaci tase taegyi katabe ono ro se ekye: ‘Male yauni ayani, ko koronyai olo tori ro.’ Mikyi kote lidri se taŋgye'bai ro uzine, oko otapere'bai ayani.”
Taeji ta Akpa rota
(Marako 2:18-22Luka 5:33-39)
14 'Dooko taeri'bai Yoane ro ikyiyite Yesu re ejiyitate ekye: “Tana e'di ama ndi Parusii be mà akpa ondoalo oko taeri'bai miro akpayi ko niya?”
15 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìma amiro be ŋgwazii se Karama lagye ogye roya uninayi ndi a'done tusuro ondro kodrogo drigi gba orivoya ànya yibe owo ya? Endaro ko inye! Oko tu esena 'da, ondro äru kodrogo teni ànya resi oko; ago 'dooko ànya akpanayi 'da.
16 “'Diaza alo lose boŋgo pelepelero to'diro ko mi boŋgo uku se kelewabe roya tana boŋgo pelepelero to'diro mociruna 'da ago owana boŋgo se uku 'do gwo ago mina lewana te ndra. 17 'Diaza alo so vino to'di kote kuru kyini ro vino ro ukuro ya, tana kyini lesina 'da, 'dooko vino orona ndi, ago kyini enjiruna 'da. Oko ondro aso vino to'diro te kuru kyini ro to'diro ya, 'dooko vona iyi riti orina ndi ruenjiako.”
Ŋgutiŋwa Dri'ba Zotaeriro ro ndi Toko se Kodo Boŋgo Yesu robe ana be
(Marako 5:21-43Luka 8:40-56)
18 Ondro Yesu kadri ugu ata oko, dri'ba zotaeriro Yudai ro ro ikyite ndare, sokayate vuru nda kandra, ago atate ekye: “Ŋgutiŋwa maro drate ndri yau; oko nyikyi ago mi'ba drí miro anya lomvo, anya kadri robe.”
19 Ago Yesu ŋgate ago sote nda vo, ago taeri'bai ndaro oyiyite nda be.
20 'Dooko toko se ezarute ndroa na 'butealo foritu ni kari oro koziro ro risi ana ikyite Yesu kundu ago do sidri boŋgo ndaro rote. 21 Anya atate andivo iro ri ekye: “Ondro ka'do mado gica toto boŋgo ndaro ayani, edena ma ndi.”
22 Oko Yesu zamite ago ndre anya te, ago atate ekye: “Nya'do ŋgyiri, ŋguti maro! Taoma miro ede mite kado.” Dori ede toko ana te.
23 Ondro Yesu kesate zo dri'ba roya, ago kondre loŋgo oŋgo'bai vo avo roya ndi lowa be te amovoya oko, 24 nda atate ekye: “Vo amiro cini mìfo tesi! Ŋgutiŋwa ono dra ko'de anya ka u'du toto u'du!” Oko ànya guyi ndana te. 25 Oko ondro olofo lidri cini te tesi oko, Yesu cite zo ya ago ru drí anyaro te, ago anya ŋgate ace kuru. 26 Ago lazo tase ono ro larirute 'bädri ana yasi gbikyi.
Yesu Ede Miako'bai Ritu te
27 Yesu e'be vo ana te, ago nda ka ugu oyi oko, miako'bai ritu soyite nda vo, ànya treyite ekye: “Ya miro kuni ama lomvo! Ŋgwa Dawidi ro.”
28 Ago ondro Yesu kocite zo ya oko, miako'bai ritu kai ikyiyite ndare, ago nda eji ànya te ekye: “Inye'do mìma ndi mänina ndi ami edene ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Owo, 'desi!”
29 'Dooko Yesu do mi ànyaro te ago atate ekye: “Ka'do ndi inye ämiri, oso mìmabe ono ronye!” 30 Ago mi ànyaro go ndrevote. Yesu tadri ànyaro te ekye: “Nyìti tase ono tana ko 'diaza ri!”
31 Caoko ànya oyiyite ago lariyi ta Yesu rote 'bädri ana yasi gbikyi.
Yesu Ede Mano Ataako aza te
32 Ondro màno ritu kayi kate ugu oyi oko, lidri azaka eziyi mano aza ni ata ko demona be te Yesu re. 33 Dori ondro olofo demona te tesi oko, mano ana eto ata te, ago 'dicini laroyite atayite ekye: “Màndre ta aza alona kote oso ono ronye Yisaraele ya!”
34 Oko Parusii atayite ekye: “'Desi demona ro ozo mbara ni ndäri demona lofoza.”
Ya Yesu ro Nite Lidri Lomvo
35 Yesu abate gbikyi 'ba'desii ndi 'baŋwà täkyi be, nda emba mi te zotaeriro yasi, pe Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te, ago nda ede lidri se adravo dritoto ndi lomvoluwu dritoto be te. 36 Ago kondre lowa te oko, ya ndaro nite ànya lomvo, tana ànya a'dote milo'be be ago ŋgaopaako, oso timele lekye'ba ako ronye. 37 Ta'dota nda atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Jalia orivoya ŋga be amba, oko losi'bai toto orivoya fereŋwa kala ŋgana ro kotone. 38 Nyä̀mätu kuzupi jalia ro ri tana nda kezo losi'bai robe ŋga jalia ro ndaro kalana kotone.”
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwir kiborkon.
(Mɔrgus 2:1-12Luuga 5:17-26)
1 Mɔŋw ǝnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ, nɔŋw-ŋgi uɽǝthǝ bahara-na, nɔŋweele ki mǝḏiinǝ-nǝ kwuuŋwun. 2 Mindaŋ nǝr ǝvicǝ kiborkoni kinḏiralɔ kwaŋgiraŋ-la mindaŋ mǝ Yǝcu ese ṯǝmminǝ ṯeeŋen nɔŋwɔccǝ kiborkoni-ŋw, “Mithi ṯɔgwori tɔr ṯiinyi, ŋikiya ŋɔɔŋa ŋimǝŋǝ fivrinnici.” 3 Nǝ lokwo lir mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a andasi ki-rigwor-na nǝraarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwǝṯi-mi ollo Allah.” 4 Laakin kaka nilŋithi-gwɔ Yǝcu ǝfkǝrǝ weeŋen, nɔŋwsǝccǝŋw, “A lotho lurtutunǝnǝ ǝfkǝr-yi wigii ki-rɔgwor-na raalɔ? 5 Ŋindǝr ŋǝndu ŋir heyyin, ethaarɔŋw, ‘Ŋikiya ŋɔɔŋa ŋimǝ-ŋǝ fivrinnici’, alla ethaarɔŋw, ‘Diiɽu ele’? 6 Ŋwɔṯaŋw ǝsi elŋe ethaarɔŋw Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ṯǝthi sɔlṯa ethi fivri ŋikiyaŋi kithaay kɔnɔŋw kwurǝyu-lu.” Ṯaŋw nɔŋwɔccǝ kiborkoni-ŋw, “Diiṯu a dimmi ŋwɔmbanyɔ ŋwɔɔŋa ǝŋeele dɔɔnɔ kwɔɔŋa.” 7 Ṯaŋw nɔŋw diiɽi nɔŋweele dɔɔnɔ. 8 Mǝsi ŋwɔdɔŋw ese ŋɔ, nǝr ṯeenye, mindaŋ nǝr nii Allah-na, winḏǝthǝ lizigwunǝŋi sɔlṯa kwir kaka ṯaŋw.
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔrnɔṯi Maṯṯa-ŋwɔ.
(Mɔrgus 2:13-17Luuga 5:27-32)
9 Mǝ Yǝcu ṯamthɔ ǝzir wa, nɔŋweese kwɔɔrɔ kwǝni Maṯṯa kwɔnaanalɔ ki-mǝkṯǝb-nǝ kwǝthi ṯɔlba mindaŋ nɔŋwɔccǝŋw, “Kwaathitha-nyii.” Nɔŋw diiɽi nɔŋw kwaathitha. 10 Mɔŋw naanaci ṯerbeezǝ-lɔ ki-dɔɔnɔ, nǝ lizi iila luuru lǝṯi allilla ṯɔlba lizi-li ligii rɔgwori nǝr naanalɔ Yǝcu-ŋǝli nǝ ṯǝlaamiiz ṯuuŋwun tok. 11 Mindaŋ mǝsi Lifirriisiiyyiin ese ŋɔ, nǝrǝccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun ŋwɔ, “Mɔ@allim kwaalɔ kwotho kwǝṯir-li ethne kila lǝṯi allilla ṯɔlba, nǝ lizi-li ligii rɔgwori tok?” 12 Laakin mɔŋwsi neŋne ŋɔ tǝ, nɔŋwaarɔŋw, “Lisaaw liti lǝṯi naŋni hakiimǝ mac, illi luumǝ ṯɔɽɔk. 13 Nḏir a ilŋitha ŋiɽaŋali ŋa ŋɔlɔɔthɔna Kiṯaab-na ŋaari tha, ‘Nyii kwɔnaŋna ŋimpyǝ, ninyeere naŋni kiraama mac’. Ninyeere iila ethisi ɔrnɔṯi lɔvthanna mac, laakin nǝroro kǝniny ligii liilathiny-gwɔ.”
Ṯɔṯalɔ ṯǝthi arminḏaan.
(Mɔrgus 2:18-22Luuga 5:33-39)
14 Nǝ ṯalaamiiz ṯǝthi Yuhanna iila naanɔ-gwɔ Yǝcu nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ lotho lǝṯi mithǝ arminḏaani, nǝ Lifirriisiiyyiin tok, laakin ṯalaamiiz ṯɔɔŋwa tǝ ǝṯireere mithǝ mac?” 15 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “ŋaaŋa lǝṯi ǝkkici liirinǝ kizǝn lǝṯi naani ki-@iris-nǝ ethi ronyine mǝrtǝ naani kinnǝni kwɔr-ŋǝli ŋgwa kwaagithɔ-a? Nyaamin kinya-pa nyinḏi rac nyinḏirnyi ethi dimmǝthǝ ŋunduŋwsi kwɔɔrɔ ŋgwa kwaagithɔ kithaay, e-ta ǝrimǝ mithǝ arminḏaani. 16 Kwende kweere kwǝṯi kette Iivaatha liyaŋ kirethi naana kɔɔṯɔn, mǝr ǝrrini ŋɔ tǝ, a livaatha liyaŋ iirǝthisi kǝmmǝŋi kirethi naana kɔɔɽɔn. 17 Wala ethi balsi kiɽicaŋi ki-lulgwuŋw-nǝ lɔɔṯǝn; mǝrsi ǝrri ŋɔ tǝ, a lulgwuŋw ɔvi, mindaŋ mǝ kiɽica balthalɔ, a lulgwuŋw kee; laakin ǝṯir balsi kipcaŋi kiyaŋ ki-lulgwuŋw-nǝ liyaŋ lǝthi kiɽica, mindaŋ mǝr nyǝrnni lisaaw ndǝndǝk.”
Ṯimiithǝ ṯǝthi tɔr tir tiira, nǝ ṯisǝwǝ ṯǝthi kwaaw kwǝṯi ɔnda ŋiinǝ.
(Mɔrgus 5:21-43Luuga 8:40-56)
18 Kinaŋw nandisa tǝ kinnǝ Yǝcu ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝ rǝ-iis rette rǝthi Yahuuḏ iila, nɔŋw kwoccelɔ ŋwɔrgwɔ-ŋalɔ, nɔŋwɔccǝŋw, “Tɔr ṯiinyi tir tiira kirana taayɔ kire-kirem-ŋgwɔ; laakin iila kǝniny a kette tii naana mindaŋ ŋwɔ miithi.” 19 Nǝ Yǝcu diiɽi nɔŋw kwaathitha ŋunduŋǝ ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun. 20 E-ta nǝ kwaaw kwette iila ṯɔɔṯɔthala kwǝṯi ɔndɔnda ŋiinǝ yithlǝyu wrii-kwuɽǝn, nɔŋw mɔmmuci kaava kǝthi kireth kuuŋun. 21 Kaka naarɔ-ŋgwɔŋw ki-ṯɔgwor-naŋw, “Mǝnyii-tǝ mɔmmuci kirethi kuuŋun dak nyiitǝ saawi tɔc.” 22 Mǝ Yǝcu ɔrllalɔ mindaŋ mɔŋweese, nɔŋwɔccǝŋw, “Mithi ṯɔgwori ŋiira ŋiinyi; ṯǝmminǝ ṯɔɔŋwa ṯimǝŋǝ sǝwi.” Nǝ kwaaw sawanni kinaṯa kinaŋw-lɔ tɔc. 23 Mǝ Yǝcu ɔppatha ki-dɔɔnɔ kwǝthi rǝ-iis, nɔŋweese lizi lǝrǝ muziiga kwǝthi ŋiɽany, nǝ lithaathɔ laarathina ŋwundǝ. 24 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ruuthur kithaay, kaka niti naayɔ-gwɔ tiira mac, tinḏirɔ tǝ domony.” Nǝrtǝ aaritha yiimǝ nyithak. 25 Laakin mɔŋw ruwǝzǝ dɔŋw par-lɔ tǝ nɔŋw ǝnḏi kiininy, mindaŋ nɔŋw mithici ṯii, nǝ tiira diiɽi tɔc. 26 Nǝ ŋŋaŋal ŋɔ iṯithi-lǝ ǝzir naana wa wirikanna-lɔ tatap.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi lɔɔrɔ ndǝn lir lunduŋw.
27 Mǝ Yǝcu ṯamthɔ ǝzir wa, nǝ lɔr ndǝn lir lunduŋw kwaathitha, nǝr ɔrnɔṯi-la lok-lok, nǝrǝccǝŋw, “Tɔr ṯǝthi Ḏaawḏ, iinǝnyji-ṯǝ ṯɔgwor-na. 28 Mɔŋw ǝnḏi kiininy, nǝ lunduŋw iila naanɔ-ŋgwɔ; nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lǝthi ṯǝmminǝ ethaarɔŋw kwǝthi ŋɔma ethisǝrri ŋɔ-a?” Nǝrǝccǝŋw, “Aw Kweeleny.” 29 E-ta nɔŋwsi mɔmmuɔi yǝy yeeŋen nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝmminǝ taalɔ, ethir ǝrrini ṯǝŋw.” 30 Nǝ yǝy yeeŋen kiṯṯini, mindaŋ nǝsi Yǝcu ɔracci oro-oro nɔŋwsǝccǝŋw, “Ǝṯisi ilŋithinǝ kweere mac.”
31 Laakin mǝreele nǝrsi iṯithi-lǝ rerrec ŋǝni ŋuuŋun ǝzir naana wa tatap.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwir kwiila.
32 Mǝ lɔr kila ruuthǝ mǝreele, nǝr mɔlca kwɔɔrɔ kwir kwiila kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii. 33 Mindaŋ mǝ ṯigɽim ṯigii ruttuni kithaay tǝ, nǝ kwiila andasi; mindaŋ nǝ ŋwɔdɔŋw ṯibii, nǝraarɔŋw, “Ŋende ŋeere ŋiisa-nyji ŋɔrɔŋw ki Israa-iil-na.” 34 Laakin Lifirriisiiyyiin tǝ nǝraarɔŋw, “Kwǝlli rigpmǝ rigii rǝ-iis-ri rǝthi rigɽim rigii!”
Yǝcu nǝthicǝ-ŋgwɔ lizi ŋimɽiyǝ-nǝ.
35 Nǝ Yǝcu irǝri ki-muḏun-nǝ tatap, nǝ ki-ŋwilli-na mindaŋ, ǝṯɔŋwsi ǝccǝ @allima ki-limajma@-na leeŋen, ǝṯɔŋwsi ǝccǝ bǝshirǝ Inyjiilǝ wǝthi Ŋeeleny, nǝ ǝṯɔŋw sǝwi kimǝthi taṯap kirna ter-ter. 36 Mɔŋweese ŋwɔdɔŋw nǝgwɔ ŋimɽi yatha deŋgen, kaka nɔmɔɔlɔr-gwɔ, nǝ afaathir gwɔlɔ kaka yaaŋal yiira taaɽa-na. 37 E-ta nɔŋwɔccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun ŋwɔ, “Ṯɔɔna kɔthɔ ṯuuru, laakin kila lǝthi ṯɔɔna-ŋa tǝ lir lokwɔṯoc. 38 Ŋwɔṯaŋw aarir Kweelenyi kwǝthi ṯɔɔna kiyiiriny mindaŋ kwɔŋǝsi usicǝ lizi ethi unici.”